DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1997 str. 111 <-- 111 --> PDF |
osnovan i Šumarski fakultet a među prvima su predavačima bili profesori inž. J. Petrak i inž. Š. Poduje. Tako je tih godina pripreman i Zakon o šumama, kojega je konačno oblikovao prof. dr. Josip Baien. U tome je Zakonu posebna pozornost dana zaštiti šuma. Danas u Argentini postoje dvije grane šumarstva. Gospodarenja s prirodnim šumama i sa šumama plantažnog uzgoja, koje se podižu i za funkciju zaštite poljoprivrednih površina, i za bržu proizvodnju drveta. Prof. Laurić govorio je o ovim šumama. Argentina zaprema golemi prostor između mlađeg nabranog gorja na zapadu, starog Brazilskog visočja na sjeveroistoku i Atlantskog oceana na istoku. Ande (najviši vrhunac, 7035 m) obuhvaćaju gotovo trećinu Argentine. Prema podacima predavača Argentina ima kontinentalnu površinu od 2,776.000 km2 (56 puta veća od Hrvatske). Pruža se od 21° do 55° južne geografske dužine. Od 1914. godine, godišnje je uništavano jedan milijun hektara šuma. Zakon o zaštiti šuma nije postojao. Orografske prilike i reljef pružaju raznolike mogućnosti za uzgajanje šuma. Mezopotamija s provincijama Misiones, Corrientes i Entre Rios sa 500.000 ha crnogorica i Eucaliptusa; Delta del Rio Parana sa 75.000 ha vrba i jablana; Cuyo i Alto Valle del Rio Negro s plantažama jablana; zona brda i Atlantska obala pokrivena crnogoricom i eukaliptusom; Cordoba s Pinus Radiatom; Područje Kordiljera pod crnogoricom i dr. Poljoprivreda se bavi sadnjom drveća načinom koji je kod nas poznat kao plantažiranje, a to znači postići, u što je moguće kraćem vremenu, veću količinu drvne mase. Postavlja se pitanje zašto to radi poljoprivreda? Za to postoji više razloga. Kako je već u uvodnom dijelu navedeno, šume služe kao zaštita poljoprivrednih površina. Ovako podignuta plantaža (lignikultura) daje 9% kamata, a ratarstvo 1-2%. Danas moderan čovjek sve više traži drvo. Drveće se unaša na poljoprivredna tla. Argentina nudi 18 milijuna hektara za brzu proizvodnju drveta. Također ona traži da joj se pošumi 35 milijuna ha. Tu je aridno i semiaridno područje. Bilo je ponuđeno zainteresiranima i besplatno tlo na 60 godina za sadnju šume. Najveći dio Patagonije pokrivaju pašnjaci, a tu je najteže uzgajati drvo. Usput spominjemo kako je u poljoprivredi bilo obrađeno 25,7 mil. ha, ili 11% teritorija. U ekonomskome pogledu Argentina je zemlja visoke inflacije, a 60% kapitala je u državnim rukama. Željeznica je imala svaki dan deficit od milijun dolara. Kapacitet drvne industrije u preradi drvne sirovine (celuloza, pilane i drugo) iznosi 11 milijuna kubika. Veliki problem predstavljaju transportni troškovi zbog udaljenosti do Bue nos-Airesa, gdje je živjelo ili još živi četvrtina stanovnika od ukupnoga broja stanovnika Argentine. U Argentini raste 5-6 vrsta crnogorice. Prvenstveno se kod podizanja kultura unašaju egzotične vrste. U središnjoj Argentini dolazi Pinus radiata. Do sada je posađeno: Eucaliptus 240.000 ha Četinjače 392.000 ha Salicaceae 136.000 ha Ostalo 32.000 ha Ukupno: 800.000 ha Eucaliptus grandis dolazi na pjeskovitom tlu bez mraza. Vrsta Prirast Sječiva Drvna masa drveća mVha/god. dob mVha Pinus 20-30 10-30 300-500 Eucaliyptus 30-40 8-10 320-500 Salix 20-25 10-15 200-250 Populus 20-30 10-15 200-400 Proizvođaču se daju upute koje će vrste saditi u dotičnoj zoni. Država pokriva troškove do 70% bez povratka. Postoji Institut koji izrađuje programe za pojedina područja. Tako npr. u području Kordiljera dolazi Arancaria auricana. Za aridno područje ispituje se i Prosopis. U Argentini dolazi i Quebracho. Tako smo u šumarskoj enciklopediji pronašli to daje Quebracho por. Aponynacaeae (Paragvaj, Argentina) kao bijela kebračovina. Crveni kebračo raste pojedinačno ili u manjim grupama zajedno s ostalim vrstama listača u šumama ove zemlje (sjeverni dio). Na kraju svoga izlaganja prof. Lauri ć prikazao je putem dijapozitiva pojedine predjele Argentine s malo šuma ili s kulturama. Pohvalno je što su ovaj puta predavanju bili nazočni i mladi slušači. To znači da promidžba Šumarskog društva nije bila uzaludna. Mladen Stojković |