DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1997 str. 110 <-- 110 --> PDF |
gradonačelnika, brandeburškog ministra predsjednika, parlamentarnog državnog sekretara Saveznog ministarstva za prehranu, poljodjelstvo i šume te predavanje Prof. dr. Ernsta Urlicha von Weinzsäcker "Potrajnost nanovo otkriveno šumarsko načelo", te podjele odlikovanja, čime je i završen prvi Skupštinski dan. Predočenje teza po voditeljima seminara. Članski skup Njemačkog šumarskog društva s predavanjem Dr. habil. Ekkeharda Schwartza iz brandenburške povijesti šumarstva i Izvještajima o završnim računima za 1995. i 1996. godinu. Prvi seminar s temom eko drvno tržište - obveza ili mogućnost uspjeha (četiri referata). Drugi seminar s temom uzgajanja šuma - Bor u suprotnosti sa stvarnošću (četiri referata). Treći seminar s temom - Oštećenja šuma klimatskim promjenama, promjene u okolišu i potrajno gospodarenje šumama (pet referata). Četvrti seminar s temama o intenzivnom gospodarenju (tri referata). Peti seminar s temom Europa - Europa kao područje potrajnog šumskog gospodarenja (s pet referata). Šesti seminar s temom Šuma i zaštita prirode (s tri referata). Rasprava o "Potrajnosti i mladom naraštaju - šumarska izobrazba i potražnja radnika" u kojoj je, uz ostala, sudjelovala i Klaudija Martini , ministrica za okoliš i šume u pokrajini Rheinland - Pfalz. Plenarni sastanak. Izvještaji o ekskurzijama. Ekskurzije su održane 12. rujna 1996. godine, a od pripremljenih 42 održane su 33. Iskaz sudionika skupštine (sudjelovalo je oko 950 osoba medu kojima i dvoje iz Hrvatske). Na inicijativu Dipl. Ing. Riharda H. Ramsaera , generalnog direktora austrijskih državnih šuma, predsjednik Njemačkog šumarskog društva Dr. Wolfgang Dertz, pozvao je na skupštinu i hrvatske šumare u ime kojih su bili nazočni Mr. Josip D u n d o v i ć, tada direktor "Hrvatskih šuma" i prof. Hrvoje Glavač . Na skupštini su sudjelovali i predstavnici Poljske, Litve, Švedske, Finske i Mađarske. Svi strani delegati pozdravili su skupštinu na Članskom skupu održanom 10. rujna 1997. godine u okviru kojeg se u ime Hrvatskoga šumarskog društva na pozivu zahvalio i skupštinu pozdravio prof. H. Glavač. Glavač je ujedno pozvao Njemačko šumarsko društvo na proslavu 150-godišnjice Hrvatskoga šumarskog društva. Nakon burnog pozdrava Hrvata, Dr. W. Dertz zahvalio se "za prijateljske riječi i s radošću prihvatio poziv za proslavu 150-godišnjice, koja će se održati u listopadu. Također ga raduje odaziv gospodina Dundovića da sudjeluje u jednom seminaru ove Skupštine". Naime, na poziv već spomenutog H. Ramsauera, koji je generalni direktor Austrijskih saveznih šuma, J. Dundović je izložio referat pripremljen s T. Starčevićem pod naslovom: "Promjena staništa i potrajno gospodarenje šumama u Republici Hrvatskoj", kojeg će Šumarski list donositi kao poseban članak u jednom od sljedećih brojeva. U petom seminaru analogne su teme obrađene i s područja Češke, Finske i Bavarske. Prikaz "Godišnjaka 1996" završavam s podacima iz završnog računa Njemačkog šumarskog društva za 1996. godinu. Prihodi su iskazani s 228 852,65 DEM, a rashodi sa 165 027,83 DEM, odnosno dobitkom od 63 824,82 DEM. Najveći prihod, zaokruženo, 133 000 DEM, je od članarine, a najveći izdaci su za zaposlene u društvenoj poslovnici (64 000 DEM) i za izdavanje Godišnjaka (62 000 DEM). OskarPiškorić IZ HRVATSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVA SUME I ŠUMARSTVO ARGENTINE Na šumarskom četvrtku 25. rujna 1997. godine u organizaciji Hrvatskoga šumarskog društva kao gost predavač bio je nazočan prof. inž. Zdravko Laurić , profesor uzgajanja šuma na Univerzidad Nacional Del Sur Bahia Bianca, Argentina. Predavač je po struci agronom, jer na agronomskim učilištima postoji i jednogodišnji kolegij šumarstva, pa se tako agronomi smatraju i stručnjacima za šumarstvo. To je zapravo ostatak iz prošlosti. U Argentini, naime, sve do 1950. godine nije postojao fakultetski studij šumarstva, pa su do tada i sve šumarske poslove obavljali agronomi. Prvi šumarski stručnjaci u Argentini bili su Hrvati´.Tada je 1 Hranilović, S. i Piškorić, O. 1995.: Doprinos hrvatskih šumara argentinskom šumarstvu s biografijom šestorice šumara. Šumarski list 11-12, str. 415-426. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1997 str. 111 <-- 111 --> PDF |
osnovan i Šumarski fakultet a među prvima su predavačima bili profesori inž. J. Petrak i inž. Š. Poduje. Tako je tih godina pripreman i Zakon o šumama, kojega je konačno oblikovao prof. dr. Josip Baien. U tome je Zakonu posebna pozornost dana zaštiti šuma. Danas u Argentini postoje dvije grane šumarstva. Gospodarenja s prirodnim šumama i sa šumama plantažnog uzgoja, koje se podižu i za funkciju zaštite poljoprivrednih površina, i za bržu proizvodnju drveta. Prof. Laurić govorio je o ovim šumama. Argentina zaprema golemi prostor između mlađeg nabranog gorja na zapadu, starog Brazilskog visočja na sjeveroistoku i Atlantskog oceana na istoku. Ande (najviši vrhunac, 7035 m) obuhvaćaju gotovo trećinu Argentine. Prema podacima predavača Argentina ima kontinentalnu površinu od 2,776.000 km2 (56 puta veća od Hrvatske). Pruža se od 21° do 55° južne geografske dužine. Od 1914. godine, godišnje je uništavano jedan milijun hektara šuma. Zakon o zaštiti šuma nije postojao. Orografske prilike i reljef pružaju raznolike mogućnosti za uzgajanje šuma. Mezopotamija s provincijama Misiones, Corrientes i Entre Rios sa 500.000 ha crnogorica i Eucaliptusa; Delta del Rio Parana sa 75.000 ha vrba i jablana; Cuyo i Alto Valle del Rio Negro s plantažama jablana; zona brda i Atlantska obala pokrivena crnogoricom i eukaliptusom; Cordoba s Pinus Radiatom; Područje Kordiljera pod crnogoricom i dr. Poljoprivreda se bavi sadnjom drveća načinom koji je kod nas poznat kao plantažiranje, a to znači postići, u što je moguće kraćem vremenu, veću količinu drvne mase. Postavlja se pitanje zašto to radi poljoprivreda? Za to postoji više razloga. Kako je već u uvodnom dijelu navedeno, šume služe kao zaštita poljoprivrednih površina. Ovako podignuta plantaža (lignikultura) daje 9% kamata, a ratarstvo 1-2%. Danas moderan čovjek sve više traži drvo. Drveće se unaša na poljoprivredna tla. Argentina nudi 18 milijuna hektara za brzu proizvodnju drveta. Također ona traži da joj se pošumi 35 milijuna ha. Tu je aridno i semiaridno područje. Bilo je ponuđeno zainteresiranima i besplatno tlo na 60 godina za sadnju šume. Najveći dio Patagonije pokrivaju pašnjaci, a tu je najteže uzgajati drvo. Usput spominjemo kako je u poljoprivredi bilo obrađeno 25,7 mil. ha, ili 11% teritorija. U ekonomskome pogledu Argentina je zemlja visoke inflacije, a 60% kapitala je u državnim rukama. Željeznica je imala svaki dan deficit od milijun dolara. Kapacitet drvne industrije u preradi drvne sirovine (celuloza, pilane i drugo) iznosi 11 milijuna kubika. Veliki problem predstavljaju transportni troškovi zbog udaljenosti do Bue nos-Airesa, gdje je živjelo ili još živi četvrtina stanovnika od ukupnoga broja stanovnika Argentine. U Argentini raste 5-6 vrsta crnogorice. Prvenstveno se kod podizanja kultura unašaju egzotične vrste. U središnjoj Argentini dolazi Pinus radiata. Do sada je posađeno: Eucaliptus 240.000 ha Četinjače 392.000 ha Salicaceae 136.000 ha Ostalo 32.000 ha Ukupno: 800.000 ha Eucaliptus grandis dolazi na pjeskovitom tlu bez mraza. Vrsta Prirast Sječiva Drvna masa drveća mVha/god. dob mVha Pinus 20-30 10-30 300-500 Eucaliyptus 30-40 8-10 320-500 Salix 20-25 10-15 200-250 Populus 20-30 10-15 200-400 Proizvođaču se daju upute koje će vrste saditi u dotičnoj zoni. Država pokriva troškove do 70% bez povratka. Postoji Institut koji izrađuje programe za pojedina područja. Tako npr. u području Kordiljera dolazi Arancaria auricana. Za aridno područje ispituje se i Prosopis. U Argentini dolazi i Quebracho. Tako smo u šumarskoj enciklopediji pronašli to daje Quebracho por. Aponynacaeae (Paragvaj, Argentina) kao bijela kebračovina. Crveni kebračo raste pojedinačno ili u manjim grupama zajedno s ostalim vrstama listača u šumama ove zemlje (sjeverni dio). Na kraju svoga izlaganja prof. Lauri ć prikazao je putem dijapozitiva pojedine predjele Argentine s malo šuma ili s kulturama. Pohvalno je što su ovaj puta predavanju bili nazočni i mladi slušači. To znači da promidžba Šumarskog društva nije bila uzaludna. Mladen Stojković |