DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1997 str. 108     <-- 108 -->        PDF

od 1500-1800 m. Optimalno uspijeva na dubokim tlima,
s visokom razinom podzemne vode. Ne podnosi
stagnantnu vodu i visoki sadržaj Ca u tlu, ali je tolerantna
na visoki aciditet tla.


Crna joha ima sposobnost fiksacije slobodnog dušika,
pa spada u meliorativne vrste. Uzgaja se u čistim
ili mješovitim sastojinama.


Zadržat ćemo se na genetskoj varijabilnosti prirodnih
populacija. Crna joha ima velik raspon prirodne
distribucije. Tako genetska diferencijacija lokalnih populacija
nastaje kao rezultat raznolikih utjecaja na selekciju
kroz izražene ekološke razlike, te također kao
rezultat samooprašivanja u malim populacijama.


U Njemačkoj je dolazilo do propadanja johe na
plantažama, a uzorci su vezani uz uporabu neadekvatnim
provenijencijama. Neadekvatne provenijencije crne
johe karakterizirane su neadekvatnim razvojem, ranim
cvjetanjem, krivim deblom i sporim rastom.


U USA na testu provenijencija crne johe (Ohio) najbolji
rezultat postignut je s provenijencijama od jugoistočne
Njemačke (Bavarska).


Prema Krstiniću (1992)*, test provenijencija od 8
provenijencija lokalnih populacija iz regija rijeka
Drave i Save u dobi od 15 godina postoji interakcija
provenijencija predjela X koja naznačava genetsku
diferencijaciju lokalnih populacija čak i u uskim
djelovima područja crne johe i sugerira specifičnu prilagodbu
tih populacija.


Oplemenjivanje crne johe usmjereno je na izučavanje
međupopulacijske i unutarpopulacijske varijabilnosti,
te na osnivanje klonskih sjemenskih plantaža.
Kod fiksacije i umnožavanja superiornih genotipova,
koristi se kombinacija generativnog i vegetativnog razmnožavanja.


Naša opaska: 1. Obično se čuje od stručnjaka građevinarstva
kako je joha "jelovina nizinskih šuma". S druge
strane na terenu je još uvijek prisutna pojava pretvaranja
manjih skupina johe u "visoko vrijedne" sastojine
hrasta. To su rječnikom uredivača manji odsjeci johe
pokraj ili unutar hrastovih sastojina. O štetnosti takvoga
rada nije potrebno govoriti. Uzalud borba protiv sušenja
hrasta!


2. Zadržali smo se nešto više na ovom radu iz razloga
što se Anali za šumarstvo izdaju na engleskom jeziku.
3. Htjeli smo provjeriti da li se ova brošura može
naći na tržištu knjiga. Tu prije svega mislimo na bivšu
Znanstvenu knjižaru Hrvatske Akademije Znanosti i
Umjetnosti na Cvjetnom trgu. Tamo je sada znanstvena
knjižara "Mladost". Što su nam tom prilikom rekle prodavačice,
kao i put na koji su nas uputile, kako se može
doći do ovog izdanja, ali i drugih, prelazi okvire "johe",
ali zaslužuje širu kritiku svih izdavača, posebice onih
šumarske literature. O tome drugom prilikom.
Mladen Stojković


EKOLOGIJA (Bratislava), časopis pre ekologicke problemy biosfery
ECOLOGY (Bratislava), journal for ecological problems of the biosphere


Časopis pod tim dvojezičnim nazivom izdaje Institut
za ekologiju krajolika Slovačke akademije znanosti
u Bratislavi. U njemu se tretiraju ekološki problemi
biosfere, posebice oni kompleksnog karaktera na razini
ekosustava ili njihovih skupina u rješavanju teoretskih,
metodoloških, ali i konkretnih problema zaštite i oblikovanja
krajolika. Ti se problemi u časopisu razvrstavaju
u četiri tematska područja:


Ekologija populacija - studij biljnih i životinjskih
populacija kao osnovnih komponenata ekosustava,


Ekologija ekosustava - struktura, procesi, dinamika
i funkcija ekosustava te njihovo matematičko modeliranje,


Ekologija krajolika - teoretska i metodička pitanja
ekologije krajolika, kompleksna ekološka istraživanja
prostornih cjelina i ekološko unapređenje uporabe krajolika,


"Krstinić. A. i sur. (1992): Oplemenjivanje šumskog drveća. Sume u
Hrvatskoj, str. 109-120.


Utjecaj čovjeka - ekološke posljedice čovjekova
djelovanja na ekološke sustave.
Posebne su rubrike: terminologija, tribina i kronika.


Časopis se tiska na engleskom, a sažeci na
slovačkom jeziku. Izlazi četiri puta godišnje. Opseg pojedinog
broja iznosi 112 stranica.


Za predstavljanje časopisa našim čitateljima izabrali
smo vol. 12, br. 4, 1993, u kojemu se obrađuje
šumarska ekološka problematika, a svi autori suradnici
su Instituta za šumarsku ekologiju Slovačke akademije
znanosti u Zvolenu. Evo njihovih priloga:


Bublinec, E., Kontriš J., Kodrik M.:
Znanstvena djelatnost i ciljevi instituta za šumarsku
ekologiju SAZ.


Kuki a J.: Teoretske mogućnosti izravne determinacije
homeostatskog trofotopa geobiocena.
Kuki a J.: Izravna determinacija edafsko-trofičkih
redova i međuredova geobiocena.