DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1997 str. 108 <-- 108 --> PDF |
od 1500-1800 m. Optimalno uspijeva na dubokim tlima, s visokom razinom podzemne vode. Ne podnosi stagnantnu vodu i visoki sadržaj Ca u tlu, ali je tolerantna na visoki aciditet tla. Crna joha ima sposobnost fiksacije slobodnog dušika, pa spada u meliorativne vrste. Uzgaja se u čistim ili mješovitim sastojinama. Zadržat ćemo se na genetskoj varijabilnosti prirodnih populacija. Crna joha ima velik raspon prirodne distribucije. Tako genetska diferencijacija lokalnih populacija nastaje kao rezultat raznolikih utjecaja na selekciju kroz izražene ekološke razlike, te također kao rezultat samooprašivanja u malim populacijama. U Njemačkoj je dolazilo do propadanja johe na plantažama, a uzorci su vezani uz uporabu neadekvatnim provenijencijama. Neadekvatne provenijencije crne johe karakterizirane su neadekvatnim razvojem, ranim cvjetanjem, krivim deblom i sporim rastom. U USA na testu provenijencija crne johe (Ohio) najbolji rezultat postignut je s provenijencijama od jugoistočne Njemačke (Bavarska). Prema Krstiniću (1992)*, test provenijencija od 8 provenijencija lokalnih populacija iz regija rijeka Drave i Save u dobi od 15 godina postoji interakcija provenijencija predjela X koja naznačava genetsku diferencijaciju lokalnih populacija čak i u uskim djelovima područja crne johe i sugerira specifičnu prilagodbu tih populacija. Oplemenjivanje crne johe usmjereno je na izučavanje međupopulacijske i unutarpopulacijske varijabilnosti, te na osnivanje klonskih sjemenskih plantaža. Kod fiksacije i umnožavanja superiornih genotipova, koristi se kombinacija generativnog i vegetativnog razmnožavanja. Naša opaska: 1. Obično se čuje od stručnjaka građevinarstva kako je joha "jelovina nizinskih šuma". S druge strane na terenu je još uvijek prisutna pojava pretvaranja manjih skupina johe u "visoko vrijedne" sastojine hrasta. To su rječnikom uredivača manji odsjeci johe pokraj ili unutar hrastovih sastojina. O štetnosti takvoga rada nije potrebno govoriti. Uzalud borba protiv sušenja hrasta! 2. Zadržali smo se nešto više na ovom radu iz razloga što se Anali za šumarstvo izdaju na engleskom jeziku. 3. Htjeli smo provjeriti da li se ova brošura može naći na tržištu knjiga. Tu prije svega mislimo na bivšu Znanstvenu knjižaru Hrvatske Akademije Znanosti i Umjetnosti na Cvjetnom trgu. Tamo je sada znanstvena knjižara "Mladost". Što su nam tom prilikom rekle prodavačice, kao i put na koji su nas uputile, kako se može doći do ovog izdanja, ali i drugih, prelazi okvire "johe", ali zaslužuje širu kritiku svih izdavača, posebice onih šumarske literature. O tome drugom prilikom. Mladen Stojković EKOLOGIJA (Bratislava), časopis pre ekologicke problemy biosfery ECOLOGY (Bratislava), journal for ecological problems of the biosphere Časopis pod tim dvojezičnim nazivom izdaje Institut za ekologiju krajolika Slovačke akademije znanosti u Bratislavi. U njemu se tretiraju ekološki problemi biosfere, posebice oni kompleksnog karaktera na razini ekosustava ili njihovih skupina u rješavanju teoretskih, metodoloških, ali i konkretnih problema zaštite i oblikovanja krajolika. Ti se problemi u časopisu razvrstavaju u četiri tematska područja: Ekologija populacija - studij biljnih i životinjskih populacija kao osnovnih komponenata ekosustava, Ekologija ekosustava - struktura, procesi, dinamika i funkcija ekosustava te njihovo matematičko modeliranje, Ekologija krajolika - teoretska i metodička pitanja ekologije krajolika, kompleksna ekološka istraživanja prostornih cjelina i ekološko unapređenje uporabe krajolika, "Krstinić. A. i sur. (1992): Oplemenjivanje šumskog drveća. Sume u Hrvatskoj, str. 109-120. Utjecaj čovjeka - ekološke posljedice čovjekova djelovanja na ekološke sustave. Posebne su rubrike: terminologija, tribina i kronika. Časopis se tiska na engleskom, a sažeci na slovačkom jeziku. Izlazi četiri puta godišnje. Opseg pojedinog broja iznosi 112 stranica. Za predstavljanje časopisa našim čitateljima izabrali smo vol. 12, br. 4, 1993, u kojemu se obrađuje šumarska ekološka problematika, a svi autori suradnici su Instituta za šumarsku ekologiju Slovačke akademije znanosti u Zvolenu. Evo njihovih priloga: Bublinec, E., Kontriš J., Kodrik M.: Znanstvena djelatnost i ciljevi instituta za šumarsku ekologiju SAZ. Kuki a J.: Teoretske mogućnosti izravne determinacije homeostatskog trofotopa geobiocena. Kuki a J.: Izravna determinacija edafsko-trofičkih redova i međuredova geobiocena. |