DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 11-12/1997 str. 107     <-- 107 -->        PDF

(Njemačka), Visokoj drvarskoj školi i laboratorijima za
preradu drva u Zvolenu i Bratislavi (Slovačka), švedskom
institutu za istraživanja na području drvne
tehnologije u Stockholmu (Švedska), Tehničkom centru
za drvo u Parizu (Francuska), Sveučilištu u Kvotu
(Japan) itd.


Autorovi rezultati rada i istraživanja kod nas i u svijetu,
objavljeni u mnogim znanstvenim i stručnim publikacijama,
te suvereno poznavanje problematike pilanske
tehnologije rezultirali su udžbenikom-knjigom,
prvom kod nas, koja obrađuje područje pilanske tehnologije
drva, točnije, u ovom prvom dijelu, područja pilanskih
proizvoda, njihovih svojstava i načina proizvodnje.


Knjiga je posebno obogaćena nazivima i pojmovima
na engleskom jeziku, terminologijom najčešće korištenom
u anglo-američkoj stručnoj literaturi, kao i
pregledom korištene domaće i strane literature na kraju
većih cjelina, odnosno poglavlja.


Autor svojstvenim stilom pristupa izlaganju problema
i postojećih nedoumica, te argumentiranim činjenicama
donosi zaključke, kako on sam kaže u uvodnoj riječi,
ne stilom klasičnih predavanja o činjenicama i pojavama,
već osjećajem razmjene mišljenja sa svojim
studentima ili kolegama.


Djelo je podijeljeno u 14 poglavlja koja počinju sa
Uvodom u pilansku obradu drva, obrađujući postavke o
mehaničkoj preradi drva s obilježjima pilanske prerade
i fazama izrade pilanskih proizvoda. Autor potom
iznosi Pregled povijesnog razvoja oruđa i strojeva u
pilanskoj preradi drva. Slijedi prikaz o Pilanskoj proizvodnji
u Hrvatskoj i u svijetu, koji prikazuje značenje
pilanske prerade u privredi Hrvatske.


Poglavlje o Pilanskim proizvodima je najopširnije, a
u njemu autor s istančanim osjećajem i cjelovito obrađuje
obilježja piljenica, ukazujući na greške piljenica,
način izmjere piljenica, nadmjere kod piljenica, te pilanski
ostatak.


Poglavlje o Pilanskoj sirovini autor je obradio upravo
onoliko koliko je potrebno za razumijevanje ove
problematike, prepuštajući detaljnije rasprave drugim
kolegijima šumarskog fakulteta, ali pritome posebno
posvećujući pažnju kvalitetnim zonama trupca.


Autor je odlično obradio i Kriterije uspješnosti pilanske
obrade trupca, a potom slijedi značajno poglavlje s
Načinima obrade trupca, u kojem su detaljno obrađeni
načini piljenja, te ostali načini obrade trupca.


Slijede poglavlja o Rasporedu pila pri raspiljivanju
na jarmači, te o Sastavljanju rasporeda pila i
određivanju načina piljenja.


U sljedeća tri poglavlja prikazuje posebno i detaljno
obradu najvažnijih domaćih vrsta drva; Obradu jelovih
i smrekovih trupaca, Obradu bukovih trupaca, te
Obradu hrastovih trupaca, s jasnim načinima prerade,
koji se koriste u pilanskoj tehnologiji drva, a koji su potkrijepljeni
potrebnim teoretskim objašnjenjima.


Autor nije propustio posvetiti posebno poglavlje
obradi Drugih vrsta drva, kako bi zaključio sa poglavljem
o Iskorištenju pilanskih trupaca, ovisno o načinu
obrade i utjecaju raznih čiimbenika kod iskorištenja
trupaca.


Ovo djelo posebno će obradovati studente šumarskih
fakulteta, ali će u njemu naći korisnu, kao i stručnu
i znanstvenu literaturu i stručnjaci u nadogradnji kroz
poslijediplomske studije. Ovaj će udžbenik iz područja,
"pilanarstva", zainteresirat i stručnjake u praksi, jer će
im dati odgovore na mnoga pitanja koja se svakodnevno
postavljaju u njihovom radu, tim više što gaje napisao
uvaženi autoritet čije je znanstveno i stručno djelo
tijekom njegovog radnog vijeka jamstvo ispravnosti
i uspješnosti odabranog riješenja i primjene.


Slavko Govorčin


ANALI ZA ŠUMARSTVO


19/2 - Godina 1994.
Ante Krstinić
GENETIKA CRNE JOHE (ALNUS GLUTINOSA (L) Gaertn.)


Hrvatska Akademija Znanosti i Umjetnosti, Razred
za prirodne znanosti, nastavlja s izdavanjem genetike
pojedinih vrsta drveća. Tako je u ovom izdanju objavljena
genetika crne johe (Alnus glutinosa (L.) Gaertn).
Ove publikacije izdaju se na temelju svjetskog dogovora
o šumarskoj genetici u Stockholmu 1963. i Washin


gtonu 1969. IUFRO Radna grupa pripremila je rukopise
o europskim vrstama.


Crna joha je rasprostranjena po cijeloj Europi, od
Irske na zapadu, do zapadnog Sibira na istoku, na jugu
do sjeverne Afrike, te na sjeveru do 65° sjeverne širine.
U planinskim predjelima dolazi do nadmorske visine