DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1997 str. 95 <-- 95 --> PDF |
Šumarskog fakulteta, 70-godišnjica "Glasnika za šumske pokuse", 30-godišnjica "Radova", te 20-ta godišnjica časopisa Mehanizacija šumarstva. Drugi broj sadrži: Urbančič, M.: Stanje raslinja na plohama slovenske 16 x 16 kilometarske bioindikacijske mreže. Iz opsežnog Sažetka prenosimo: "Šumarski institut Slovenije sa sistematskim praćenjem štetnog utjecaja onečišćenog zraka na slovenske šume počeo je 1969. godine. Godine 1985. slovensko šumarstvo osnovalo je 4 x 4 kilometarsku mrežu, koja je na području većeg udjela četinjača zgusnuta na mrežu 4 x 2 km. Na 1207 posječenih mjesta snimljeno je zdravstveno stanje 24 832 stabla i izrađen prvi "Popis propadanja šuma". Na toj osnovi postavljenje i slovenski dio srednjoeuropske mreže 16x16 km, a od 1995. godine 43 kvadrata te mreže pod nadzorom su Slovenskog instituta i Zavoda za šumarstvo Slovenije." U ovom članku iskazane su površine za svaki od 14 tipova tla te površine pojedinih asocijacija od njih 28. Krajčič, D.: Upliv gradnje cesta na povećanje vrijednosti šume. Nakon uvodnih napomena, kakve su koristi od gradnje putova, prikazano je to na konkretnom primjeru šumskog predjela Petelinjek. Račun je obavljen za gospodarsku jedinicu Gornji Grad, površine 241,3 ha, a koja se nalazi između 410 i 1280 m nadmorske visine. To je šumska zajednica Abieto-Fagetum prealpinum s prosječnim godišnjim prirastom 7,6 mVha od čega 4,5 m3 četinjače a 3,1 m3 listače. Kako ta cesta otvara zapravo 922 ha šuma, troškovi njezine gradnje g.j. Gornji Grad terete samo s 26%. Inače korisnost te ceste za cijeli šumski predjel Petelinjek dokazuje čisti prihod prije i poslije gradnje. Dok je prije gradnje čisti prihod po 1 ha iznosio 7990 SIT (slovenskih tolara) nakon gradnje se popeo na 25 659. Koren, L: Utjecaj biljojedne divljači na pomladbeni potencijal šuma zapadnog dijela Visokoga krasa. U Idrijskim i Soškim uzgojnim lovištima 1987. godine ograđeno je 11 površina, a cilj je utvrđivanje razlike prirodnog pomlađivanja s neograđenim dijelom šume. Sedam ih je postavljeno u jednakomjernim visokim sastojinama visokog uzgoja, a četiri u raznodobnim sastojinama i različitim sklopom krošanja. Sastojine su "najrazličitije subasocijacije Abieti-Fagetuma ". Od vi soke divljači najviše je srna, slijedi jelen, a najmanje je divokoza. Usporedbom podmlatka nakon pet godina utvrđeno je da za "ukupni pomladni potencijal zapadnog Visokog krasa kako o vrstama drveća tako i po visini podmlatka ne postoje razlike između ograđenog i neograđenog dijela sastojine." Perko, F.: Da li su šumsko-uzgojni ciljevi realnost ili utopija? Odgovor: Posljedice onečišćenog zraka, porasta štetnika, smanjenja uzgojnih sječa i štete pri sječi i odvozu drva "sve nas više udaljuju od postavljenih šumsko-uzgojnih ciljeva." Černač, J.: Divljač i okoliš u našim osnovama. Winkler, I.: Jesenkova priznanja za 1997. godinu. Jesenkovo priznanje podjeljuje Biotehnička fakulteta za "posebne zasluge i uspjehe na znanstvenom, stručnom i pedagoškom području biotehničkih znanosti." Za 1997. godinu to priznanje 14. ožujka primio je Dr. Živko Kosir za istraživanja i stručna dostignuća na području šumske fitocenologije i šumskogospodarskog uređenja. Perko, F.: Koncesije za iskorišćivanje šuma u vlasništvu Republike Slovenije. Hočevar, M.: Pedeset godina postojanja Šumarskoga instituta Slovenije. GG Novo Mesto: Šumsko gospodarstvo Novo Mesto d.d. Prethodnik ovog Gospodarstva je istoimeno gospodarstvo, ali kao državna, odnosno samoupravna organizacija. Od 1965. do 1993. godine gospodari i s privatnim šumama, a do tada samo državnim kao koncesijskim poslom. U listopadu 1996. godine upisano je u sudski registar kao dioničko društvo s osnovnom glavnicom od 476.200.000 SIT. Većinski iznos dionica imaju "unutarnji djelatnici" s 54.5%. Udio Fonda mirovinskoga i invalidskog osiguranja iznosi 15,85%, a po 10% dionica imaju Slovenski odštetni fond, Nacionalna financijska udruga i Udruga za upravljanje Triglav. Od ukupnog prihoda "vlastite" šume ostvaruju iznos od 40%, a 60% ostvaruje se otkupom i preradom drva (posjeduje pilanu kapaciteta 20 000 m3) te iz vlastite vrtlarije; taj se udio namjerava i povećati. Zadnji prilog je popis priloga u Zborniku gozdarstva i lesarstva št. 52. Knjiga sadrži 13 članaka koji isključivo govore o propadanju šuma u Sloveniji, od kojih je jedan članak na engleskom jeziku. Najavljena su i dva sveska, 53. i 54, za 1997. godinu. O. Piškorić O proslavi Hrvatskoga Šumarskog društva u časopisu ERDESZETI LAPOK U prvom ovogodišnjem broju, inače 132. godištu, Erdeszeti Lapok-a, lista mađarskoga Zemaljskoga društva (Orszägos Erdeszetti Egyesüket), Istvän Abonyi* objavio je kraći prikaz proslave 150-godišnjice Hrvatskoga šumarskoga društva. Hrvatsko šumarsko društvo, piše Abonyi, u vremenu od 9. do 11. listopada 1996. godine proslavilo je obljetnicu, a organiziran je i znanstveni simpozij na kojeg su pozvani i neki znameniti inozemni šumarski stručnjaci, kolege i prijatelji. To je bila proslava 150. obljetnice Hrvatskoga šumarskoga |