DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1997 str. 94     <-- 94 -->        PDF

GOZDARSKI VESTNIK
br. 1 i br. 2 1997.


Gozdarski vestnik, s podnaslovom Slovenska stručna
revija za šumarstvo, kojeg izdaje Savez Šumarskih
društava Slovenije u ovoj 1997. godini, ulazi u 55. godinu
izlaženja. Urednički odbor sačinjavaju Dr. Boštjan
A n k o, Dr. Franc B a t i č, Dr. Dušan M1 i n š e k i Mr.
Živan Ve s e 1 i č, koji je i odgovorni urednik.


Prvi broj sadrži:
Urbančič, M. i Kutnar, L.: Odraz prirodnih
čimbenika na vegetacijski sastav pokljuške subalpinske
smrekove šume na pokusnoj plohi uz baru
"Šijec".


Na Pokljuci u sastojini gorske šume smreke (Rhytidia-
delpho Iorei-Picetum) M. Wraber 1953. n. nud.
(Zupančič /1976./ 1981.) i Sphagno-Picetum R. Kuoch
1854. corr. Zupančič 1982., sinonim Carici brizoidis-
Sphagno-Picetum Zupančič 1982. 1994. godine postavljena
je stalna pokusna ploha površine 1 ha. Ploha se
nalazi na 1200 nadmorske visine između dvije močvare.
U članku su prikazani načini i rezultati pedoloških,
fitocenoloških i dendrometrijskih istraživanja.


Medved, M. i Beguš, J.: Izobrazba privatnih
šumoposjednika u Sloveniji s osobitim obzirom na
zaštitu pri sječi.


U Sloveniji preteže privatni šumski posjed, jer se
nakon razrješenja kmetskih odnosa u prošlom stoljeću
nisu stvarale organizacije poput zemljišnih zajednica u
Hrvatskoj, nego je odmah šuma individualno dijeljena.
Pojedini takvi posebnički ili seljački posjedi su toliki, da
je prihod od šume i glavni prihod seljačkog gospodarstva.
Stoga je i razumljiva briga i o šumarskoj izobrazbi
tih posjednika kako bi se spoznale vrijednosti šume kao
ekosustava i kao sirovinske baze te dugoročne investicije.
Kako većina seljačkih šumoposjednika sama obavlja
sječu i izradu drvnih sortimenata, to im je potrebno i znanje
za sigurno obavljanje tog posla. U prošlom državnom
režimu izobrazba šumoposjednika obavljala se u
okviru Osnovne organizacije kooperanata Šumskih gospodarstava
te je od 1980. do 1987. godine na tečajevima
bilo 16 000 sudionika. U samostalnoj državi izobrazba je
nastavljena 1994. godine, kada je u drugoj polovici te
godine osnovan Zavod za šumarstvo Slovenije sa zadaćom,
da se brine za stručni rad u svim šumama kao i o šumarskoj
izobrazbi cjelokupnog pučanstva.


U članku su izneseni podaci o sudjelovanju na izobrazbi
- tečajevima, rezultati ankete o željama šumoposjednika
za teme tečajeva te o troškovima održanih
tečaja u 1995. godini. Posebno su značajni tečajevi o
zaštiti na radu, jer je u Sloveniji od 1981. do 1993. godine
bilo oko 2000 nezgoda na radu, od čega 183 smrtne,
odnosno jedna nezgoda na 750 m3 posječenog drva, a
jedna smrtna na posječenih 100 000 m3.


Od statističkih podataka donosimo sastav sudionika
tečajeva i predavanja u 1995. godini od ukupno 1842
polaznika: predškolske omladine 2%, školske 41%, organiziranih
u društvima 18%, široke javnosti 24% te
šumovlasnika 15% u starosti i preko 61 godine. Najbrojniji
su bili oni s veličinom šumskog posjeda od 10
do 50 ha. Troškovi po jednom tečajcu (instruktori s
opremom, zaštitna sredstva, osiguranje, prehrana, poligon)
iznosili su 252 DM. U toj svoti nisu uračunati
troškovi djelatnica Zavoda za šumarstvo, jer im je to
radna dužnost.


Ilešić, P: Izdvajanje suglasnosti za zahvate u
šumu i šumski prostor 1994-1995. godine i izvršena
krčenja šume u razdoblju od 1991 do 1995.


Za krčenje šume, točnije jednog dijela, potrebna je
suglasnost odredbi u Zakonu o uređenju prostora i graditeljstvu
te u Zakonu o zaštiti prirode. U 1994. godini
pozitivno je rješeno 535 zahtjeva, a 60 je odbijeno; u
1995. godini pozitivno je riješen 701 zahtjev, a odbijeno
62. U 1994. godini odobrena površina za krčenje
iznosila je 389 ha, a u 1995. godini 440 ha. po namjeni
krčenja od ukupne površine 1994/95. godine iznosilo
je: za infrastrukturu 229,8/98,37, za urbanizaciju
37,42/33,28, za seljačke potrebe 97,75/168,53 te za
druge potrebe 24,28/140,60.


Od 1981. do 1995. godine odobreno je krčenje na
ukupno 7128 ha u čemu je udio petogodišta 1981-1985.
38%,petogodišta 1986-1990.49%, a petogodišta 19911995.
13%. Po namjeni za infrastrukturu odobrena je
površina od 3167 ha, za urbanizaciju 1065 ha, za selo
1858 ha te za ostalo 1038 ha.


Nadalje u ovom broju izašli su članci:
Bintchende, I.: Kako se može zaustaviti uništavanje
šuma u afričkoj savani na primjeru Gvineje
Bissao.
Kozorog, E.: Stručna ekskurzija djelatnika
ZGS (Zavoda za šume Slovenije) u Švicarsku.
Roženbergar, D.: Uloga vatre kao ekološkog
čimbenika u sjeverozapadnom dijelu USA.
Perko, F.: Opskrba sadnicama šumskog drveća
i grmlja u Sloveniji.


SGG To 1 m i n: Soško šumsko gospodarstvo Tolmin
Zupančič, M.: Prof. dr. Marko Accetto šezdesetogodišnjak.
*** Hrvatsko šumarstvo se predstavlja


U članku o Hrvatskom šumarstvu dat je opširniji
osvrt na Hrvatski šumarski životopisni leksikon, a spominje
se i 150-ta godišnjica Šumarskog društva ("od
kojeg je starije samo njemačko") 120-ta godišnjica
tiskanja "Šumarskog lista", skorašnja 100-godišnjica