DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1997 str. 94 <-- 94 --> PDF |
GOZDARSKI VESTNIK br. 1 i br. 2 1997. Gozdarski vestnik, s podnaslovom Slovenska stručna revija za šumarstvo, kojeg izdaje Savez Šumarskih društava Slovenije u ovoj 1997. godini, ulazi u 55. godinu izlaženja. Urednički odbor sačinjavaju Dr. Boštjan A n k o, Dr. Franc B a t i č, Dr. Dušan M1 i n š e k i Mr. Živan Ve s e 1 i č, koji je i odgovorni urednik. Prvi broj sadrži: Urbančič, M. i Kutnar, L.: Odraz prirodnih čimbenika na vegetacijski sastav pokljuške subalpinske smrekove šume na pokusnoj plohi uz baru "Šijec". Na Pokljuci u sastojini gorske šume smreke (Rhytidia- delpho Iorei-Picetum) M. Wraber 1953. n. nud. (Zupančič /1976./ 1981.) i Sphagno-Picetum R. Kuoch 1854. corr. Zupančič 1982., sinonim Carici brizoidis- Sphagno-Picetum Zupančič 1982. 1994. godine postavljena je stalna pokusna ploha površine 1 ha. Ploha se nalazi na 1200 nadmorske visine između dvije močvare. U članku su prikazani načini i rezultati pedoloških, fitocenoloških i dendrometrijskih istraživanja. Medved, M. i Beguš, J.: Izobrazba privatnih šumoposjednika u Sloveniji s osobitim obzirom na zaštitu pri sječi. U Sloveniji preteže privatni šumski posjed, jer se nakon razrješenja kmetskih odnosa u prošlom stoljeću nisu stvarale organizacije poput zemljišnih zajednica u Hrvatskoj, nego je odmah šuma individualno dijeljena. Pojedini takvi posebnički ili seljački posjedi su toliki, da je prihod od šume i glavni prihod seljačkog gospodarstva. Stoga je i razumljiva briga i o šumarskoj izobrazbi tih posjednika kako bi se spoznale vrijednosti šume kao ekosustava i kao sirovinske baze te dugoročne investicije. Kako većina seljačkih šumoposjednika sama obavlja sječu i izradu drvnih sortimenata, to im je potrebno i znanje za sigurno obavljanje tog posla. U prošlom državnom režimu izobrazba šumoposjednika obavljala se u okviru Osnovne organizacije kooperanata Šumskih gospodarstava te je od 1980. do 1987. godine na tečajevima bilo 16 000 sudionika. U samostalnoj državi izobrazba je nastavljena 1994. godine, kada je u drugoj polovici te godine osnovan Zavod za šumarstvo Slovenije sa zadaćom, da se brine za stručni rad u svim šumama kao i o šumarskoj izobrazbi cjelokupnog pučanstva. U članku su izneseni podaci o sudjelovanju na izobrazbi - tečajevima, rezultati ankete o željama šumoposjednika za teme tečajeva te o troškovima održanih tečaja u 1995. godini. Posebno su značajni tečajevi o zaštiti na radu, jer je u Sloveniji od 1981. do 1993. godine bilo oko 2000 nezgoda na radu, od čega 183 smrtne, odnosno jedna nezgoda na 750 m3 posječenog drva, a jedna smrtna na posječenih 100 000 m3. Od statističkih podataka donosimo sastav sudionika tečajeva i predavanja u 1995. godini od ukupno 1842 polaznika: predškolske omladine 2%, školske 41%, organiziranih u društvima 18%, široke javnosti 24% te šumovlasnika 15% u starosti i preko 61 godine. Najbrojniji su bili oni s veličinom šumskog posjeda od 10 do 50 ha. Troškovi po jednom tečajcu (instruktori s opremom, zaštitna sredstva, osiguranje, prehrana, poligon) iznosili su 252 DM. U toj svoti nisu uračunati troškovi djelatnica Zavoda za šumarstvo, jer im je to radna dužnost. Ilešić, P: Izdvajanje suglasnosti za zahvate u šumu i šumski prostor 1994-1995. godine i izvršena krčenja šume u razdoblju od 1991 do 1995. Za krčenje šume, točnije jednog dijela, potrebna je suglasnost odredbi u Zakonu o uređenju prostora i graditeljstvu te u Zakonu o zaštiti prirode. U 1994. godini pozitivno je rješeno 535 zahtjeva, a 60 je odbijeno; u 1995. godini pozitivno je riješen 701 zahtjev, a odbijeno 62. U 1994. godini odobrena površina za krčenje iznosila je 389 ha, a u 1995. godini 440 ha. po namjeni krčenja od ukupne površine 1994/95. godine iznosilo je: za infrastrukturu 229,8/98,37, za urbanizaciju 37,42/33,28, za seljačke potrebe 97,75/168,53 te za druge potrebe 24,28/140,60. Od 1981. do 1995. godine odobreno je krčenje na ukupno 7128 ha u čemu je udio petogodišta 1981-1985. 38%,petogodišta 1986-1990.49%, a petogodišta 19911995. 13%. Po namjeni za infrastrukturu odobrena je površina od 3167 ha, za urbanizaciju 1065 ha, za selo 1858 ha te za ostalo 1038 ha. Nadalje u ovom broju izašli su članci: Bintchende, I.: Kako se može zaustaviti uništavanje šuma u afričkoj savani na primjeru Gvineje Bissao. Kozorog, E.: Stručna ekskurzija djelatnika ZGS (Zavoda za šume Slovenije) u Švicarsku. Roženbergar, D.: Uloga vatre kao ekološkog čimbenika u sjeverozapadnom dijelu USA. Perko, F.: Opskrba sadnicama šumskog drveća i grmlja u Sloveniji. SGG To 1 m i n: Soško šumsko gospodarstvo Tolmin Zupančič, M.: Prof. dr. Marko Accetto šezdesetogodišnjak. *** Hrvatsko šumarstvo se predstavlja U članku o Hrvatskom šumarstvu dat je opširniji osvrt na Hrvatski šumarski životopisni leksikon, a spominje se i 150-ta godišnjica Šumarskog društva ("od kojeg je starije samo njemačko") 120-ta godišnjica tiskanja "Šumarskog lista", skorašnja 100-godišnjica |