DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1997 str. 92 <-- 92 --> PDF |
sintezi i aktivnosti konzervacije "in situ " metodom (S. de Vries , Nizozemska). Također su prezentirana izvješće o EUFORGEN baznoj kolekciji klonova i europskoj bazi podataka (S. B i s o f f i, Italija), kao i o karakterizaciji crne topole pomoću genetskih markera (B. H e i n z e, Austrija). Vrlo važna zadaća EUFORGEN-a je i promicanje svijesti u javnosti o važnosti genetskih potencijala šumskog drveća i očuvanje šumskih ekosustava. Slika 1.: Dio sudionika 4. sastanka EUFORGEN Populus nigra mrežnog plana održanog u Geraardsbergenu (Belgija) od 3.-5. 10. 1997. god. U nastavku savjetovanja izložen je referat pod naslovom: "Morfološka varijabilnost lista europske crne topole {Populus nigra L., Salicaceae) u prirodnim sastojinama uz rijeku Savu (Hrvatska)", a autori su Ante Krstinić,lvoTrinajstić, Davorin Kajba i JasnicaSamardžić . Utvrđeno je da u prirodnim populacijama europske crne topole (Populus nigra), na području uz rijeku Savu, glede istraživanih morfoloških svo- KNJIGE I ČASOPISI jstava lista, u velikoj mjeri prevladavaju fenotipovi koji su morfološki najsličniji čistoj europskoj crnoj topoli. To proizlazi iz činjenice da su ova potomstva mogla nastati križanjem predstavnika čiste europske crne topole, te križanjem ženskog klona, hibrida ´1-214´ s europskom crnom topolom, odnosno klonom Populus nigra var. italica. Postojanje rijetkih jedinki u prirodnom potomstvu koja posjeduju svojstva i američke crne topole (P. deltoides), mogu se protumačiti rekombinacijama, odnosno transgresijom (F, generacija). Tako je npr. svojstvo veličine lista jače podložno modifikacijama, i unutar istog stabla, i među pripadnicima iste vrste različite starosti. Istraživana svojstva koja su pod jakom genetskom kontrolom, pa su stoga indikativna za determinaciju hibridnosti potomstva su: kut između prve postrane žile i horizontale, udaljenost od baze do najšireg dijela plojke-oblik baze, širina plojke na udaljenosti 1 cm od vrha, te gustoća i oblik zubaca. Selekcijom plus varijanti u prirodnim potomstvima i njihovim kloniranjem, mogu se proizvesti genotipovi koji uključuju pozitivna svojstva europske i američke crne topole. U radovima na očuvanju genofonda europske crne topole selekciju treba vršiti među vrlo starim stablima, budući ista nisu kontaminirana genima američke crne topole. Rad će biti zajedno s godišnjim izvješćem tiskan u sljedećem izdanju IPGRI-a iz Rima u veljači 1998. god. Zadnji dan sastanka obišli smo rasadnik Instituta u Geraardsbergenu i dio terenskih pokusa vezanih na očuvanju i oplemenjivanju europske crne topole. Dogovorena je daljnja suradnja pri sakupljanju, razmjeni i osnivanju klonskih arhiva crne topole, a koja bi se ostvarila tijekom 1998. godine. Dr. se. Davorin Kajba HRVATSKI ŠUMARSKI ZIVOTOPISNI LEKSIKON (HŠŽL), SVEZAK 2. (G - K), ZAGREB 1997. Postojeće relativno povoljno stanje šuma u Republici Hrvatskoj, prema stanju šuma u mnogim europskim državama, velikim je dijelom rezultat djelovanja hrvatskih šumarskih stručnjaka u minulih 150 godina. U svezi s time puno opravdanje imaju sociološka istraživanja u šumarstvu koje Josip Biskup {prof, sociologije, znanstveni savjetnik, leksikograf i književnik) obavlja na Šumarskom fakultetu u Zagrebu više od petnaest godina. U razdoblju od 1991. do 1995. započela su istraživanja i prikupljanje biografskih i bibliograf skih podataka za hrvatske šumare od 1860. do 1995. godine. Cilj da se na jednom mjestu, u jednoj ediciji nađu biografski podaci za sve inženjere šumarstva, sva bibliografija i literatura o njima ostvaruje se. Iz tiska je izašao drugi svezak Hrvatskoga šumarskog životopisnog leksikona. Četiri člana uredništva i deset suradnika pod vodstvom glavnog urednika obavili su zahtjevnu zadaću na pripremi, uređenju i izdavanju drugog sveska edicije. Drugi svezak HSŽL (obujma 491 stranica) sastoji se iz |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1997 str. 93 <-- 93 --> PDF |
proslova i pet životopisnih sljedova, složenih abecednim redom: G (134 životopisa s 53 fotografije), H (112 životopisa sa 48 fotografija), I (54 životopisa sa 17 fotografija), J (120 životopisa sa 45 fotografija), K (342 životopisa sa 131 fotografijom). Ukupno je obrađeno 762 životopisa. U promotivnom arku Hrvatskoga biografskoga leksikon (HBL) glavni urednik (1981) je napisao: "Svakom je narodu jedna od temeljnih zadaća, a na stanovitom stupnju razvitka i najpreča potreba, da na jednom mjestu ima skupljenu bibliografsku građu o onim ljudima koji su u višestoljetnom povijesnom kretanju pridonosili izgradnji njegove duhovne i materijalne kulture. Mnogi narodi takve priručnike već imaju, a kod nekih se upravo sada intenzivno izrađuju. O složenosti takvog posla najrječitije govori činjenica da njihova izrada većinom traje i po nekoliko desetljeća ". U HBL ili ranije u dva izdanja "Šumarske enciklopedije" uvršteni su samo oni šumarski stručnjaci koji su ostavili trag u objavljenoj pisanoj riječi. Stoga je za šumarstvo povoljno što istodobno s izdavanjem HBL nastaje Hrvatski šumarski životopisni leksikon. U njemu se sjedinjuje objavljena građa i dopunjuje novim podacima o svim diplomiranim šumarskim inženjerima. Na taj će se način ispuniti glavni ciljevi detaljno obrazloženi u Proslovu Uredništva 2. sveska HŠŽL. Jedna od potvrda opravdanosti izdavanja HŠŽL slijedi se iz činjenice daje Šumarski list, najbogatiji izvor podataka o šumarima Republike Hrvatske. U 120 godina izlaženja tiskanje na više od 61 000 stranica. S velikom sigurnošću može se pretpostaviti mala vjerojatnost pretraživanja tog materijala za možebitne ciljane analize. HŠŽL višestruko će smanjiti vrijeme prikupljanja podataka, a bit će dostupan svima koji to žele. U vremenu koje dolazi doći će do novih spoznaja o hrvatskom šumarstvu, a one bi bez izdavanja HŠŽL bile otežane ili bi izostale. Sudjelovanje u izradi HŠŽL bilo je i je ostalo dragovoljno, slobodno, otvoreno bez uredničkih zahvata u sadržaj i obujam autorskih priloga - strogo je poštovano unaprijed dogovoreno načelo. Svi koji su poslali priloge bili su autori grade o sebi, a za umrle su to bili njihovi sljednici ili suradnici. Najviše poteškoća bilo je s osobama o kojima je glavni izvor bila arhivska dokumentacija. Jednako kao i u prvom svesku ostala je neizbježna različitost obujma i sadržaja priloga. Sve navedeno utjecalo je na veliku heterogenost leksikografskih jedinica. To čini ´bazu podataka´ u HŠŽL relativno nepogodnom za neposredna pretraživanja, raščlambe i/ili sinteze. Temeljem HŠŽL moći će se djelotvornije obavljati znanstvena istraživanja značajnosti utjecaja ljudskog resursa na šumsko gospodarstvo ili za neka uža područja kompleksnoga gospodarenja šumskim prostorom. U drugi svezak HŠŽL uvršteno je 49 znanstvenika. Detaljno su obrađeni njihovi životopisi, prikazane su kompletne bibliografije objavljenih i neobjavljenih radova te literatura o njima. U 1998. godini obilježit će se 100. godina visokoškolskog obrazovanja u šumarstvu i 50 godina visokoškolskog obrazovanja drvnih stručnjaka u Hrvatskoj. U tom razdoblju visokoškolsko obrazovanje obavljalo se na: (1) Šumarskoj akademiji kao sastavnom dijelu Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu 1898-1919., (2) Gospodarsko-šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1919-1947., (3) Poljoprivredno-šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1948-1959., (4) Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1960-1997. Svi diplomirani inženjeri šumarstva, magistri i doktori šumarskih znanosti, u razdoblju 100 godišnje visokoškolske naobrazbe, bit će uvršteni u (pet svezaka) ediciji HŠŽL. Hrvatski šumarski životopisni leksikon trebao bi postati sastavni dio svake školske i stručne knjižnice nezaobilazni priručnik u stručnom i znanstvenom proučavanju zaslužnih osoba za gospodarenje šumama i u očuvanju životnog prostora bogat informator za sve detaljnije biografske i bibliografske podatke o šumarstvu Hrvatske pomoć svakom znatiželjniku koji se želi orijentirati u vrednovanju pojedinaca iz šumarske prošlosti i sadašnjosti. Pokrećući ovakvu ediciju, značajnu u izdavačkom i kulturnom životu Hrvatske, Tutiz leksika d.o.o. Zagreb ne obavlja samo pionirski posao na polju sustavnog prezentiranja šumarske bibliografske građe, već svojim znanstveno-istraživačkim pristupom daje priručnik kojim će poticati i nove istraživačke pothvate. Po zamisli, sastavnicama i ostvarenju prva dva sveska edicije Hrvatski šumarski životopisni leksikon je znanstveno utemeljen priručnik i važno djelo za promidžbu i popularizaciju šumarske znanosti i struke. On zaslužuje osobito mjesto, jer spajanjem ljudi i djela u određenom vremenu pridonosi potpunijem upoznavanju šumarstva, kao jednog od prvih, najstarijih i najuglednijih područja u hrvatskoj duhovnoj i materijalnoj kulturnoj baštini. Bez obzira na trajnu vrijednost edicije, drugi i ostali svesci HŠŽL vjerojatno će se sporo i otežano prodavati. Kao i druge slične edicije imat će samo probran broj kupaca - šumarskih ustanova i pojedinaca. Stoga nastavak izdavanja preostalih svezaka edicije HŠŽL ovisi o potpori više društvenih i strukovnih institucija, jednim dijelom i o svakom pojedincu neposredno i posredno vezanom za šume i šumarstvo Hrvatske. Vencl Vondra 551 |