DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1997 str. 91 <-- 91 --> PDF |
dovoljno stručni profesionalni istraživači hrvatske flore ostali na razini amatera, što je unašalo, a i danas unosi zbrku i u pogledu točnih determinacija i u pogledu pravilne upotrebe literaturnih izvora, kao i fitogeografske interpretacije pojedinih taksona. Popis izloženih postera hrvatskih šumarnika na Kongresu Gradečki, M., Poštenjak, K., Hrašovec, B.: Početna istraživanja cvatnje i pl odo nošen ja grupa stabala poljskoga brijesta (Ulmus minor Mill.) u istočnoj Hrvatskoj Nestankom nizinskoga brijesta iz hrvatskih šuma gotovo da i nije bilo pokušaja njegova vraćanja. Početkom 1988. godine obavljeno je evidentiranje nalazišta skupina vitalnih odraslih stabala. U 1993. godini nastavljena su praćenja fenofaza i laboratorijska istraživanja cvjetnih pupova, cvjetova i plodova na kojima je uočena nazočnost nekoliko vrsta kukaca (Anthonomus ulmi, Cecidomyidae sp., Lepidoptera sp.), koji svojim štetnim učinkom dovode do izostanka plodonošenja. Utvrđena je vrlo niska klijavost, a postotak šturoga sjemena je oko 46 %. Kako je opstanak nizinskoga brijesta vrlo upitan bilo bi neophodno započeti s radovima na očuvanju genofonda, te nadasve vrlo vrijedne i značajne vrste. Grubišić, M., Schwab, G. Raguž, D.: Rezultati ponovnog naseljavanja dabra {Castor fiber L.) u Hrvatsku Radovi na projektu "Dabar u Hrvatskoj" započeli su 1993. godine, a cilj im je ponovno naseljavanje dabra na njegova prvobitna staništa u Hrvatskoj. Tijekom posljednje četiri godine obavljeno je niz pripremnih radova, a kao rezultat danas u Hrvatskoj obitava 18 dabrova. Iv a n č e v i ć, V.: Ovisnost fenofaza i temperature tla obične bukve (Fagus sylvatica L.) i hrasta medunca (Quercuspubescens Willd.) na Velikoj Kapeli Istraživanja su provedena u razdoblju od 1993. do 1996. godine. Obavljena su tjedna mjerenja temperature tla na 30 cm dubine i to za običnu bukvu i hrast medunac. Prosječne godišnje temperature tla iznose 8.5 °C za bukvu i 13.0 °C za medunac, pri prolistavanju 8.4 °C (10.8 °C), potpunom žućenju lišća 9.7 °C (14.2 °C), potpunom opadanju lišća 8.6 °C (9.2 °C). Prosječno trajanje vegetacije (od prolistavanja do potpunog žućenja lišća) za bukvu iznosi 5.1 mjesec, a za medunac 5.3 mjeseca. Ocvirek, M., Orlić, S.: Utjecaj dva tipa kontejnera na deformiranost korjenova sistema u mladoj kulturi običnog bora i crnog bora Sadnice običnoga i crnoga bora uzgajane su u dva tipa kontejnera (Bosnaplast 12 i 18, Nisula). Dobiveni rezultati ukazuju na deformiranost korijena i to spiralne deformacije postranoga korjenja za Bosnaplast, a za Nisulu su karakteristične "L" i "J" deformacije srčanice i spljošten korijenov sustav. Deformacije su znatno izraženije u običnoga nego u crnoga bora. Petogodišnjim praćenjem na terenu uočeno je daje spiralna deformacija korijena trajna, a ostale deformacije su se znatno smanjile. Dr. sci. Josip Franjić ČETVRTI SASTANAK EUFORGEN Populus nigra MREŽNOG PLANA ODRŽANOG U GERAARDSBERGENU (BELGIJA) Od 3-5. listopada 1997. godine Potpisom pisma namjere u listopadu 1994. godine, Republika Hrvatska je postala redovnom članicom Međunarodnog instituta za biljne genetske resurse (IPGRI) sa sjedištem u Rimu. Republika Hrvatska uključena je u Program očuvanja genofonda europskih šuma i sudjeluje u mrežnim istraživanjima za Populus nigra, Picea abies i plemenite listače. Četvrti sastanak EUFORGEN Populus nigra Networka održan je u Institutu za šumarska i lovna istraživanja u Geraardsbergenu, Belgija od 3. do 5. listopada 1997. godine. Sastanak je otvorio koordinator Jozef Turo k (IPGRI, Italija), a F. Lefe vre (Francuska) izvijestio je o dosadašnjem stanju u očuvanju europske crne topole u Europi. U sklopu nacionalnih izvješća referirano je o radovima na "ex situ" konzervaciji crne topole u Hrvatskoj, a radovi su provedeni tijekom razdoblja od zadnjeg zasjedanja u Sarvaru, Mađarska u listopadu 1996. godine. U izlaganju je obuhvaćen rad na selekciji, razmnožavanju i nadopuni postojećeg klonskog arhiva u Podturenu (Šumarija Čakovec), te osnivanju još jednog klonskog arhiva topola (Šumarija Osijek). Također je izvješćeno i o radovima na konzervaciji crne topole, koja je provedena na području Bosne i Hercegovine. Sudionike sastanka voditeljica Dr. B. C. van Dam m upoznala je o odobrenju projekta kojeg je odobrila Europska zajednica pod naslovom "Genetski diverzitet u riječnim populacijama europske crne topole za procjenu biodiverziteta, strategije očuvanja, prirodne obnove i genetskog poboljšanja". Projekt započinje u ožujku 1998. godine, trajat će tri godine, a pri valorizaciji projekta u Europskoj zajednici ocijenjen je najvećom ocjenom. Savjetovanje je nastavljeno s izvješćima i prijedlozima o ".insitu"konzervaciji (P.Tabbush, V. Britanija), standardiziranoj minimalnoj opisnoj listi za inventarizaciju sastojina P nigra (N. Alba, Španjolska), te o |