DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1997 str. 90 <-- 90 --> PDF |
krom, cinkom, kadmijem) obavljena su na 40 lokaliteta u poplavnom dijelu rijeke, a analizirano je i 17 uzoraka iz akumulacija Varaždin i Dubrava, s ciljem utvrđivanja dopunskih pokazatelja koji pridonose narušavanju stabilnosti poplavnih šumskih ekosustava s glede mogućeg fitotoksičnog i ekotoksičnog djelovanja. U svim je uzorcima utvrđena nazočnost olova, bakra i cinka, a sadržaj kadmija utvrđen je u 22 uzorka. Visoka opterećenost poplavnih šumskih tala varaždinske Podravine remeti biološke, kemijske i fizikalne osobine šumskih tala, narušava njihovu proizvodnost, usko ograničava namjenu prostora i ugrožava čistoću pitke vode u šljunčanom vodonosniku istraživanoga dijela Podravine. Pavletić, Zi., Trinajstić, I.: Vegetacija stjenjača as. Campanulo-Centaureetum dalmaticae H-ić (1934) 1939 (Centaureo-Campanulion H-ić 1934) na otoku Cresu Zbog vrlo značajnih orografskih prilika istočnojadranskoga primorja vegetacija stjenjača pripada nizu endemičnih biljnih zajednica. U tom se pogledu vrlo jasno razlikuje vegetacija stjenjača sjevernoga, središnjega i južnoga dijela hrvatskoga primorja. Osnovna biljna zajednica kvarnerskoga primorja je as. Campanulo- Centaureetum dalmaticae, koja je po prvi puta opisana na Pagu. Nedavno je ta zajednica otkrivena i na Cresu, gdje se u Meragu razvija na sekundarnom staništu u luci. Kako pokazuje vrlo tipičan florni sastav, može se zaključiti da razvoj vegetacije stjenjača, odnosno osvajanje gole stjenovite podloge, teče vrlo brzo. Prpić, B.: Posljedice promjena biotopa Motovunske šume poslije regulacije rijeke Mirne Motovunska šuma s površinom od 1000 ha pretstavlja jedinstven primjer poplavne šume hrasta lužnjaka u Mediteranu. Regulacijom korita rijeke Mirne došlo je do velikih promjena u biotopu. Tako korito rijeke ne prolazi kroz šumu, oborinska i poplavna voda predugo stagniraju, a razina podzemne vode je znatno opala. Posljedica toga je fiziološko slabljenje hrasta lužnjaka kao glavne vrste drveća u toj šumi, njegovo sušenje i propadanje, a dok se na njegovo mjesto naseljava poljski jasen. Dendrokronološke analize starih hrastova ukazuju na korelaciju s izvedenim vodotehničkim zahvatima. Rastovski, P, Komlenović, N., Novosel, D.: Prilog proučavanju novih metoda proizvodnje šumskih sadnica u rasadnicima primjenom granuliranih i tekućih mineralnih gnojiva Veće potrebe za šumskim sadnicama uvjetuju i usvajanje novih tehnologija (proizvodnja u kontroliranim uvjetima - staklenici i plastenici, kontejnerski način uzgoja). U istraživanjima je posebna pozornost posvećena primjeni kompleksnih mineralnih NPK granuliranih i folijarnih gnojiva s produženim djelovanjem. Istraživanja su provedena na hrastovima lužnjaku, kitnjaku, crniki i meduncu, običnoj bukvi, pito mom kestenu, poljskom jasenu, običnoj smreci, običnom i crnom boru, običnoj jeli, alepskom i primorskom boru i piniji. Primijenjena gnojidba u startu kod pripreme supstrata pozitivno je djelovala na poboljšanje kemijskih svojstava supstrata, a također i na rast i prirast te ukupnu biomasu kao i stanje prehrane uzgajanih biljaka. Istraživane vrste različito su reagirale na primjenu gnojiva, što se očituje i kroz sadržaj klorofila u lišću. Tako u startu učešće klorofila raste, a krajem godine opada, posebno u listača, dok se u četinjača (jele i smreke) trend porasta zadržava. Španjol, Ž., Topić, V: Sanacija izgorjele površine kulture crnog bora (Pinus nigra Arnold) šumski predjel Jazmina, šumarija Crikvenica U srpnju 1987. godine na šumskom predjelu Jazmina u požaru je izgorjela kultura crnoga bora udobi od 20 godina, na površini od 37.5 ha. Tijekom 1989, 1990. i 1991. godine obavljena je u više navrata sjetva sjemena na "krpice" i omaške crnoga bora, alepskoga bora, običnoga čempresa i crnoga jasena. Također je obavljena sadnja sadnica hrasta medunca i običnoga čempresa. U razdoblju od 1993. do 1997. godine obavljena su floristička, pedološka i strukturna istraživanja. Dobiveni rezultati ukazuju na identičan florni sastav na čitavoj površini. Osim vrsta kojima je sanirana površina, u manjoj mjeri prevladavaju vrste karakteristične za as. Querco- Carpinetum orientalis H-ić 1939. Sastav tla se znatno promijenio u kemijskom i mehaničkom pogledu. Trinajstić, I.: Amaterizam u florističkim istraživanjima s posebnim osvrtom na endeme hrvatske flore Amaterizam kao aktivnost nevezana za profesiju posebno je prisutna u arheološkim, entomološkim, ornitološkim a također i u florističkim istraživanjima. U jednom razdoblju amateri su odigrali značajnu ulogu na regionalnoj razini, a ona se očitovala u marljivome sakupljanju biljnoga materijala za herbarske zbirke, koje su stručnjacima poslužile za znanstvena istraživanja. Sljedeća faza u amaterskom istraživanju flore nastupila je kada su amateri osim sakupljanja vršili i "znanstvenu" obradu materijala, pa su s više ili manje uspjeha pisali i "znanstvene" radove. Dva hrvatska botaničaraamatera Dragutin Hir e i Ljudevit Ross i dostigli su tijekom florističkih istraživanja skoro profesionalnu razinu. Nažalost, zbog nedovoljne stručnosti mogli su prepoznati samo ono što je već otprije bilo poznato, a ništa novo nisu mogli otkriti. Upravo tijekom njihove najaktivnije florističke djelatnosti, podkraj 19. i početkom 20. stoljeća otkriveni su najznačajniji endemi hrvatske flore -Degenia velebitica, Sibirea croatica, Campanula istriaca, C. fenestrellata, C poseharskiana, Iris illyrica, Dianthus croaticus, D. velebiticus, Centaurea lungensis, C. jabukensis, Limonium vestitum i niz drugih, a otkrili su ih i opisali sve od reda strani znanstvenici. Potrebno je istaknuti da su i poneki ne |