DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1997 str. 89 <-- 89 --> PDF |
Ekocentar "Beli - Cres" i u Vranjsku Dragu na Učkoj. Stručnu ekskurziju u Nacionalni park "Risnjak" vodio je prof. dr. sci. Ivo Trinajstić. Kongresu su svoj prilog dali i šumarski znanstvenici i stručnjaci koji su izložili 12 referata i 4 postera, čiji će se kratki prilog prikazati detaljnije. Održani referati hrvatskih šumarnika na Kongresu Anić, I., Matić, S. Oršanić, M.: Utjecaj mikroreljefa na pomlađivanje nizinskih šuma Istraživanja su obavljena radi utvrđivanja odnosa mikroreljefa i strukturnih osobina mladih sastojina nastalih različitim metodama pomlađivanja. U istraživanja su uključene glavne gospodarske vrste drveća nizinskih šuma (hrast lužnjak, poljski jasen, crna joha i nizinski brijest). Dobiveni rezultati ukazuju na činjenicu da se hrast lužnjak, obični grab i nizinski brijest pomlađuju na mikrouzvisinama, a poljski jasen i crna joha na mikroudubinama. Kvalitetnije pomlađivanje omogućuje metoda pomlađivanja postupnom sječom. Antonić, O.: Okolišni gradijent diverziteta dominantnih vrsta drveća u Nacionalnom parku Risnjak Cilj istraživanja bio je objašnjenje prostorne varijabilnosti diverziteta dominantnih vrsta drveća u Nacionalnom parku Risnjak. Relativne abundance dominantnih vrsta drveća (obična bukva, obična jela, obična smreka i bor krivulj) bile su uzorkovane daljinskim istraživanjima i kartografski interpretirane. Primjenom Shannon-Wienerovoga indeksa i korelacijom s nadmorskom visinom uz korištenje nelinearne regresije (betafunkcije) utvrđeno je da diverzitet dominantnih vrsta drveća ima svoj maksimum na 900 m nadmorske visine. Franj ić, J.: Da li je česta zimotrenost cera {Querem cerris L., Fagaceae) posljedica neprilagođenosti na stanišne uvjete? Istraživanja zimotrenosti stabala hrastova cera, kitnjaka i lužnjaka provedena su u četiri populacije (Kutjevo, Čaglin, Rozmajerovac, Levanjska Varoš) na sedam pokusnih ploha. Dobiveni rezultati ukazuju na vrlo veliko učešće zimotrenih stabala cera (preko 50 %). Također je utvrđeno da učešće zimotrenih stabala kitnjaka i lužnjaka znatno raste (oko 15 %) u mješovitim sastojinama s cerom, dok u čistim sastojinama (bez cera) gotovo da i nema zimotrenosti (oko 3,5 %). Isto tako utvrđeno je da ekspozicija utječe na učešće zimotrenih stabala, te je ono najveće na sjeveroistoku (64 %), a najmanje na jugoistoku (43 %). Na osnovi dobivenih rezultata smatra se da bi se cer, zbog nedovoljne prilagođenosti na stanišne prilike istraživanoga područja trebao postupno eliminirati iz sastojina i forsirati autoktone hrastove (kitnjak i lužnjak), jer ne samo da on strada od zimotrenosti, već on tu svoju lošu osobinu prenosi i na kitnjak i lužnjak s kojima zajedno raste u istraživanom području. Kajba, D.: Varijabilnost morfoloških svojstava lista u adultnim populacijama obične breze (Betula pendula Roth) s područja Hrvatske Obična breza kao brzorastuća i pionirska vrsta danas je vrlo perspektivna, a veliki areal njenog rasprostranjenja upućuje na njenu znatnu ekološku amplitudu. Cilj ovih istraživanja bio je utvrđivanje fenotipske varijabilnosti između i unutar adultnih populacija obične breze na području Hrvatske, a provedena su istraživanja morfometrijskih karakteristika lista. Analiza je obuhvatila četiri populacije (Dotrščina, Duga Resa, Moslavačka gora, Papuk), a izmjere svojstava lista izučavane su na fertilnim i sterilnim izbojcima. Provedena morfometrijska istraživanja lista utvrdila su postojanje vrlo izraženog, statistički značajnog varijabiliteta za sva mjerena svojstva, unutar svake populacije. Za procjenu međupopulacijske varijabilnosti najbolje je koristiti svojstvo broja postranih žila, u kojeg su dobivene statistički značajne razlike između istraživanih populacija. Kušan, V., Mužinić, J. Vaši 1 i k, Ž.: Primjena satelitskih snimaka pri ornitološkoj valorizaciji urbanih biotopa Zbog naglih promjena u okolišu za pravilno gospodarenje životnim prostorom potrebno je da su podaci o okolišu kvalitetni i brzo dostupni. U posljednje se vrijeme za tu namjenu u svijetu sve više koriste satelitske snimke, od kojih su Landsat TM osobito pogodne. Korištene su satelitske snimke za grad Sisak kao centar teške industrije, a smješten je između dva ornitološki vrlo značajna lokaliteta Turopolje, i park prirode Lonjsko polje. Rezultati su georeferencirani i uklopljeni u GIS, s ciljem međusobnog povezivanja s ornitološkim podacima. Tako organizirani i statistički interpretirani podaci o korištenju biotopa od strane ptica pretstavlja osnovu za procjenu ornitološke vrijednosti biotopa grada Siska, kao nulto stanje za provedbu daljnjega monitoringa u cilju zaštite urbanog krajolika ili drugih oblika gospodarenja. Littvay, T, Perić, Z.: Štete od voluharica u klonskoj sjemenskoj plantaži običnog bora (Pinus sylvestris L.) Istraživanja oštećenosti stabala običnoga bora od voluharica provedena su klonskoj sjemenskoj plantaži na području Šumarije Gospić u šumskom predjelu Prkos. Istraživanjima je obuhvaćeno 30 klonova i 600 biljaka. U zimi 1986/87 godine oštećeno je od ogriza voluharica oko 50 % biljaka iz 1978. godine. Tijekom istraživanja uočeno je da voluharice oštećuju samo cijepljene biljke, dok prirodni pomladak ostaje netaknut. Mayer, B., Novosel, D. Bušić, G.: Opterećenost šumskih aluvijalnih tala i sedimenata vodnih akumulacija teškim kovinama u varaždinskoj Podravini Istraživanja opterećenosti šumskih aluvijalnih tala i sedimenata rijeke Drave teškim kovinama (olovom, ba |