DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1997 str. 49 <-- 49 --> PDF |
STRUČNI ČLANCI - PROFESSIONAL PAPERS Šumarski list br. 9-10, CXXI (1997), 507-5 14 DDK 630* 231 + 232 : 232.31 OBNOVA SASTOJINA ŽIROM HRASTA LUŽNJAKA NA PODRUČJU UPRAVE ŠUMA VINKOVCI ACORN REGENERATION OF THE PEDUNCULATE OAK IN THE VINKOVCI FOREST MANAGEMENT AREA Graciano RUBIĆ* SAŽETAK: Obnovi sastojina hrasta lužnjaka u Upravi šuma Vinkovci posvećivana je velika pozornost iz više razloga. Zadatak obnove je vrlo složen i osjetljiv, jer zahtijeva dobro poznavanje bioloških i tehničko-tehnoloških problema pri obnovi. To uvjetuje zavidnu razinu organizacije pri izvođenju samih radova. Problem posebice naglašava potreba preciznog izvođenja velike količine radova u točno određenom vremenskom razdoblju. Svaka nepreciznost u samom tehnološkom postupku i zadanom vremenu optimalnog obavljanja određene operacije najčešće završava lošim rezultatom, iako ostale operacije mogu biti dobro učinjene. Velike količine radova, od kojih su neki vrlo skupi, daju ovom problemu i vrlo značajnu ekonomsku dimenziju. U rješavanju problema obnove sastojina hrasta lužnjaka i razvoja opisanih metoda rada, sudjelovalo je nekoliko generacija šumarskih stručnjaka Uprave šuma Vinkovci, koji su u zadanim uvjetima nastojali odabrati optimalne metode za rješavanje problema, kako s biološkog, tako is ekonomskog gledišta. Stoga autor predlaže metodu obnove (pripreme sastojina za naplodnju i sjetve žira), koja je jednako učinkovita kao i do sada primjenjivane, ali znatno snižava troškove obnove, a ekološki je vrlo prihvatljiva. Predloženom metodom mogu se u optimalnom roku obnoviti vrlo velike površine, što je za nas također od posebnog značenja. Ključne riječi: hrast lužnjak, obnova sastojina, oplodna sječa, naplodni sijek, sjetva žira UVOD - Introduction Prema šumskogospodarskoj osnovi područja za raz- Iz ovoga se vidi kolika je važnost lužnjaka u Upravi dobije 1986-1995. godine "Uprava šuma Vinkovci" šuma Vinkovci. Za napomenuti je da se radi o "slavongospodari sa 72.272 ha, od čega je 68.101 ha hektara skom hrastu", poznatom u svijetu po izuzetnoj kvaliteti obraslih površina. Na uređajni razred lužnjaka otpada drva. 55.310 ha ili 81 %. Drvna zaliha je 19.399.000 m\ od Prem a odredbama gospodarske osnove područja čega na lužnjak otpada 12.885.000 m´ ili 66 %. 1985-1996. god. etat glavnog prihoda u uređajnom razProsječni godišnji etat glavnog prihoda iznosi 702 ha s red u hrast a lužnjaka je 343 ha godišnje. Osim toga drvnom masom od 236.058 m-\ od čega na hrast otpada glavn i priho d uređajnog razreda EA topole je 207 ha 112.516 m\ Etat prethodnog prihoda ostvaruje se na godišnje, a sve te kulture određene su za obnovu lužnja4.899 ha i drvnom masom 230.785 ml Od toga na hrast kom Prema tome prirodna i umjetna obnova lužnjakootpada 116.600 m3. vjh sastojina iznosila je za proteklih 10 godina oko 550 ha godišnje. Dobna struktura sastojina je sljedeća: mladih sasto *Graciano Rubić , dipl inž. šum., "Hrvatske šume" p.o. Zagreb, jina I. i II. dobnog razreda je 13.191 ha ili 19%, srednje U.Š.Vinkovci |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1997 str. 50 <-- 50 --> PDF |
G. RubifcOBNOVA SASTOJINA ŽIROM HRASTA LUŽNJAKA NA PODRUČJU UPRAVE ŠUMA VINKOVCI Šumarski list br. 9-10. CXXI (1997). 507-5 14 dobnih sastojina III. i IV. dobnog razreda 16.760 ha ili 25%, dok na stare sastojine V. dobnog razreda na više otpada 38.150 ha ili 56%. U uređajnom razredu lužnjaka raspored dobnih razreda je sljedeći: mladih sastojina I i II dobnog razreda je 9.575 ha ili 17%, srednjedobnih III i IV dobnog razreda je 12.451 ha ili 23%, a na stare sastojine iznad V dobnog razreda otpada 33.284 ha ili 60%. I u jednom i u drugom slučaju uočljiv je nesrazmjer dobnih razreda u korist starijih sastojina. Kako je već navedeno u proteklih 10 godina lužnjakom je trebalo obnoviti 5.500 ha ili 550 ha godišnje. Prema prikazanom rasporedu dobnih razreda i u idućem razdoblju u obnovi imat ćemo približno istu zadaću. To je velika i vrlo složena zadaća, te joj je potrebno pokloniti i odgovarajuću pozornost. Zbog togaje važno da obnova bude učinkovita i racionalna. U posljednje vrijeme sušenje lužnjaka postaje sve jače i zabrinjavajuće. Na nekim lokalitetima je takvih razmjera da premašuje tekući prirast. Ako se taj trend nastavi, tada to može uvjetovati povećanje površina za obnovu lužnjakom. Prema podacima Jureše u razdoblju od 1969 - 1989. godine, ukupno je na našoj upravi sakupljeno 392 vagona žira, stoje u prosjeku 18,5 vagona godišnje. U godinama dobrog uroda moglo se skupiti i više, ali se nakon podmirenja potreba prestajalo sa sakupljanjem. Zbog produženja ophodnje lužnjakovih sastojina sa 120 na 140 godina, umanjit će se za neko vrijeme površine za obnovu, te bi navedena količina žira u prvo vri jeme zadovoljila potrebe naše Uprave. Iz rasporeda dobnih razrada lako je zaključiti da će to u bliskoj budućnosti možda biti problem. U zadnjim urodima žira smo uložili velike napore u sakupljanju, ali nismo podmirili naše potrebe. Zbog toga smo u obnovi 1989. i 1990. godine unosili oko 350 kg žira po hektaru. Po rezultatima, koje smo imali u METODE RADA obnovi 1989., 1993. i 1995 godine (vidi tablicu 2 ), to osigurava prosječno 2 - 3 jednogodišnje biljke po 1 m2. Zbog toga treba osnovati sjemensku plantažu luž njaka koja bi osigurala dodatnu količinu kvalitetnog ži ra za obnovu. Jedan od najvećih problema u obnovi u zadnjih dvadesetak godina bilo je periodično prenamnoženje voluharica, koje je kulminiralo u vremenu od 1987 do 1989. godine, kada su nam štete bile katastrofalne. Pojedine izvrsno obnovljene površine gotovo su potpuno uništene. Nije pomogla ni intenzivna zaštita. Cilj je ovog članka prikazati rezultate obnove 1989, 1993. i 1995. godine, koji su po našem mišljenju dobri. Obnova sastojina žirom hrasta lužnjaka na području Uprave šuma Vinkovci doživjela je niz promjena, pa je interesantno komparirati rezultate glede različitih metoda rada u obnovi. Pod tim podrazumijevamo različite načine priprema sastojina za naplodnju, različite načine sjetve žira. U tri zadnja uroda žira priprema sastojina za naplodnju rađena je na tri, a sjetva žira na dva različita načina. Obnova je vršena i u različitim stanišnim uvjetima, a klimatski uvjeti u doba obnove u sve tri navedene godine bili su dosta različiti, pa je dobro izvršiti usporedbu i po tim parametrima. Promjene u obnovi dijelom su uvjetovane nemogućnošću izvođenja radova na stari način, najviše zbog nedostatka radne snage, a dijelom zbog razvoja novih strojeva i novih kemijskih preparata. U danim uvjetima tražili smo optimalne varijante, kako s ekološkog, tako i s ekonomskog gledišta. U optimalizaciji nisu sagledavane samo prve faze obnove, nego ukupni učinci do faze koljika. U ovom članku opisani su radovi na obnovi, zaključno s fazom naplodnog sijeka, a obuhvaćaju: pripreme sastojina za naplodnju, sjetvu žira, naplodni sijek i zaštitu. - Work methods Pripreme sastojina za naplodnju - Preparation of the stands for frutification Bez obzira na metodu rada, ovim zahvatom treba ukloniti sve drvenaste biljake u sloju grmlja, a po mogućnosti i zeljaste korove s površine koja će se obnavljati, kako bi se ponik, a kasnije pomladak i mladik, razvijali u što povoljnijim uvjetima. Progaljivanjem sastojine u oplodnom sijeku dolazi do velikog priliva svjetla te se sve biljke, koje su bile potištene u zasjeni počinju naglo razvijati. Normalno da biljke s već razvijenim korjenovim sustavom imaju veliku prednost pred ponikom lužnjaka, i ukoliko ih ne eliminiramo, jako smetaju njegovom razvoju. Kako je već rečeno, pripreme su rađene na tri različita načina opisana kao metode A, B i C. Metoda A 1. U 1987.godini izvršeno je progaljivanje podrasta. Na površinama sa suvislo obraslim krupnijim grmljem (iznad 2 m visine) kosirima su sječene sitnije jedinke, pazeći pritom da progaljivanje ne bude prejako. Preostale krupnije jedinke su morale potpuno zasjenjivati tlo. 2. Ostalo sitnije grmlje posječeno je ujesen 1989. godine ili kosirima ili t.zv. "cestarskim kosama" što |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1997 str. 51 <-- 51 --> PDF |
G. Rubić:OBNOVA SASTOJINA ŽIROM HRASTA LUŽNJAKA NA PODRUČJU UPRAVE ŠUMA VINKOVCI Šumarski list br. 9-10, CXXI (1997), 507-514 niže pri tlu. Ovim zahvatom te su biljke bile koliko toliko šokirane, a omogućen je na taj način priliv izravnog sunčevog svjetla na tlo u fazi nicanja. 3. Preostalo krupnije grmlje uništeno je tako stoje posječeno nakon naplodnog sijeka (u proljeće 1990. god.), i premazano 3-5% emulzijom preparata "tordona- 24K" u vodi. Upotrijebljeno je 1.5 do 2 litre "tordona 24-K" po hektaru. Metoda B 1. Izrađeni su tzv. "prohodi" sitnilicom "sepi" na svakih 10 - 12 m, ovisno o gustoći podrasta. Ukoliko je površina gusto obrasla grmljem, prohodi su rađeni s manjim razmakom, jer gusto grmlje sprječava proboj kapljica herbicida na veću daljinu. Ukoliko na prohodima imamo krupnijih stabalca podrasta koja ne može samljeti sitnilica, ona se posijeku motornim pilama. Debalce se uklanja izvan prohoda rotositnilice daje nepotrebno ne opterećuje. Granje se stavlja na prohod, da ga stoje više moguće samelje sitnilica, kako se na njemu ne bi zadržavao herbicid prilikom prskanja površine. 2. Nakon utvrđivanja dobrog uroda žira, krajem rujna i početkom listopada, površine su prskane emulzijom herbicida "cidokora" u vodi. Prskanje je rađeno traktorskim prskalicama s t.zv. "puškama". Upotrijebljeno je oko 10 litara cidokora po hektaru. 3. Krupnije i više jedinke, koje nisu bile poprskane po lisnoj površini, nakon naplodnog sijeka posječene su i premazane 3-5% emulzijom "tordona - 24 K" u vodi. Upotrijebljeno je 1.5 do 2 1 "tordona 24-K" po hektaru. Sjetva žira - Kod sjetve žira 1989. godine u Šumariji Vrbanja dio je rađen "pod motiku", a dio rasipanjem rukom. Na obnovljenoj površini urod žira bio je slab. Pojedina stabla koja su urodila, obilježena su vapnom i pod njih nije unošen žir. Sjetva žira 1993. i 1995. godineje obavljena je traktorskim rasipačima za gnojivo. Traktor se kretao već postojećim "prohodima" ili obilježenim trasama, što osigurava podjednaku gustoću sijanja na svim dijelovima površine koja se pomlađuje. Preporuča se, ako je to moguće, žir odmah po skupljanju posijati. No i uz najbolju pozornost u skladi- Naplodni sijek 1. U gornjoj etaži, gdje su hrast i jasen, stabla se sijeku tako da se razbije sklop, kako bi barem dva sata dnevno na svaki dio površine padalo direktno sunčevo svjetlo. Ukoliko je sklop hrasta i jasena potpun, tada je to oko 1/3 mase hrasta i jasena. Na površinama obnovljenima 1995. godine pripreme su rađene na dva načina. Najveći dio površina pripremljen je kao 1993. godine. Oko 80 ha površine u G.J. Slavir Šumarije Otok, pripreme su urađene na sljedeći način: Metoda C 1. Ako površinu namjeravamo iste godine naploditi, treba najkasnije do sredine lipnja posjeći sloj grmlja višeg od 1 m, kako bi do kraja rujna izbojci iz čepiranih panjića bili dovoljno visoki za uspješno folijarno tretiranje. Posao se može obavljati tijekom cijele godine. Cilj ovog zahvata je sniziti krošnjice svih drvenastih biljaka u sloju grmlja na dohvat prskalice. 2. Prije sijanja žira, koncem rujna i početkom listopada, izbojke iz panjića tretirati emulzijom cidokora u vodi. Prskanje izvodimo traktorskim prskalicama s tzv. "puškama". Upotrebljavamo oko 10 litara cidokora po hektaru. Bez obzira na metodu kojom radimo pripreme, s površine su nakon njih uklonjene sve drvenaste jedinke u sloju grmlja. Nakon tako izvršenih priprema i izvršenog naplodnog sijeka, omogućen je priliv izravnog sunčevog svjetla na površinu, stoje važno u fazi nicanja i razvoja ponika. Također nam je omogućena učinkovita zaštita mladih biljaka od pepelnice, prskanjem fungicidom krajem svibnja i početkom lipnja. Ponik nije ničim zastrt, tako da fungicid bez zapreka padne po poniku. Acorn sowing štenju dolazi do oštećenja žira i smanjenja klijavosti, a ukoliko je uskladištenje loše, klijavost može znatno opasti. Ako žir sijemo rasipanjem, važno gaje što prije razbacati, a na taj način bit će pokriven opalim lišćem, što je najbliže prirodnim uvjetima na koje je genetski prilagođen. Prikaz površina koje su rađene pojedinom metodom danje u priloženoj tablici 2. Višegodišnji prosjek klijavosti žira, prema ispiti vanju "Šumarskog instituta" Jastrebarsko, iznosi 79%, a kreće se u rasponu od 75% - 85%. Regeneration cut 2. Posijeku se sva stabla ostalih vrsta drveća. 3. Ako prije naplodnog sijeka imamo samo 3-5 stabala jasena po hektaru, tada ga ne bismo trebali sjeći. To zato da bi do do vršnog sijeka jasen još koji puta naplodio površinu. Ako je jasena više, tada i njega nor |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1997 str. 52 <-- 52 --> PDF |
CJ. RubićrOBNOVA SAST0J1NA ŽIROM HRASTA LUŽNJAKA NA PODRUČJU UPRAVE SUMA VINKOVCI Šumarski list br. 9-10, CXXI (1997). 507-5 14 malno siječemo, s tim da nakon naplodnog sijeka ostane 3-5 stabala po hektaru. 4. Dobro je da se naplodni sijek izvrši odmah nakon sijanja žira ujesen ili rano proljeće, kako bi se što ranije izvršio izvoz i uspostavio šumski red. U proljeće nakon topljenja snijega i proljetnih kiša tlo je slabo nosivo. Neke površine poplave. Izvoz u takvim uvjetima izaziva velika oštećenja tla. Ukoliko je tlo slabo nosivo, jarci koje prave izvozni agregati su dublji i ima ih više, što naravno negativno utječe na rezultate obnove i daljni razvoj sastojine. Drvne mase iz naplodnog sijeka po vrstama drva dane su u tablici 1. Može se zapaziti da su iza naplodnog sijeka ostali na pomlađenoj površini samo hrast i jasen. Ostale vrste su posječene jer su skiofiti, i ukoliko bi ostale, znatno bi ometale razvoj ponika lužnjaka. Također je važno naglasiti da se kod sječe lužnjaka i jasena u naplodnom sijeku više vodi briga o prostornom rasporedu stabala koja ostaju nakon naplodnog sijeka, nego o njihovoj kvaliteti. Razlog tome je stoje u svim slučajevima na pomlađene površine unesena dovoljna količina žira za po- Zaštita 1. Veći dio površina ograđuje se žicanim ogradama radi zaštite od divljači. 2. Oko mjesec dana prije unošenja žira počinje se sa suzbijanjem glodavaca preparatom "faciron", kako bi što bolje sačuvali žir od miševa i voluharica. Suzbijanje se nastavlja kontinuirano i idućih nekoliko godina kako bi se mlade biljke zaštitile od istih štetnika, a posebice voluharica koje mogu izazvati katastrofalne štete na pomlatku i prvim fazama mladika. Suzbijanje se radi tako, da se u plastične cijevi promjera 4 do 5 cm dužine 25 cm stavljala 1 do 2 žlice pšenice zatrovane preparatom "faciron". Cijevi su stavljane na razmak od 20-25 m. Osim na pomlađenu površinu stavljaju se i na zaštitni pojas 50 m oko površine, kako bi što manje glodavaca iz okolice dospjelo na pomlađenu površinu. Preparat se stavlja u cijevi, da se spriječi trovanje divljači i ptica. Preparat "faciron" ima dugo djelovanje i veći dio glodavaca ugiba pod zemljom. Na taj način se donekle štite predatori koji bi uzimanjem otrovanih glodavaca nastradali. 3. Površine se krajem svibnja i početkom lipnja u dva ili tri navrata orošavaju preparatom "rubigan" radi zaštite ponika od napada pepelnice. U jednom tretiranju upotrijebi se 0,6 lit. fungicida "rubigan" po hektaru, emulgiranog u vodi. Rad se obavlja traktorski nošenim orošivačima - "atomizerima". Prvo tretiranje obavlja se čim se primjeti prisutnost pepelnice, a drugo oko 2 do 3 tjedna nakon toga. Orošavanje se izvodi u načelu dva puta, a ako je potrebno vrši se tri puta. Ovo je potrebno radi dugog raz mladnju, te se ne očekuje naplodnja površine sa stabala koja ostaju. Žir koji se unosi na površinu koja se pomlađuje sakuplja se u sjemenskim sastojinama, što jamči genetski dobru kvalitatu nove sastojine. Drugi razlog je što pri sadašnjoj tehnologiji pomladnje u Upravi šuma Vinkovci, između naplodnog i dovršnog sijeka je oko 3 godine (najviše 5 godina), te se za tako kratko vrijeme ne može znatno izmijeniti vrijednost prirasta stabala koja ostaju nakon naplodnog sijeka. Na temelju stečenih saznanja, vrlo je bitno ravnomjerno razbiti sklop, tako da na svaki dio pomlađene površine pada izravno sunčevo svjetlo barem 2 do 3 sata dnevno. Tako se osigurava ravnomjeran razvoj ponika i pomlatka na cijeloj površini. Ukoliko bi naglasak stavili na kvalitetu stabala, koja ostaju nakon naplodnog sijeka, tada bi pojedini dijelovi površine bili jače zasjenjeni, što bi utjecalo na slabije nicanje i ugrozilo bi razvoj mladih biljaka lužnjaka. Štete koje bi tako nastale u pomladnji, mogle bi biti znatne. Dovršni sijek vrši se kada je pomladak star 2 do 4 godine, a najviše 5 godina. Mlade sastojine bolje se razvijaju ako se sa njih prije ukloni stara sastojina. Protection doblja nicanja žira, kako bi se zaštitio što veći dio ponika od propadanja, zbog napada pepelnice. Dio žira, u nižim dijelovima sastojina, koje su često u rano proljeće pod vodom, kasnije niče. Ako površinu ne tretiramo više puta, tada je te dijelove površine potrebno posebno naknadno tretirati. Ne učinimo li to, na tom bi dijelu površine bio ugrožen uspjeh obnove, jer jači napad pepelnice može u potpunosti uništiti ponik. Stanišni uvjeti dani su u tablici 2 - po ekološko-gospodarskim tipovima (kolona 12). Procjena uroda žira, kao i broja biljaka po m2, rađena je brojanjem na plohama od 1 m2, koje su postavljane po određenoj shemi, kako bi se izbjegla subjektivnost. Plohe su postavljane po prije određenim pravcima i međusobnoj udaljenosti. Pravci su sjekli slojnice tako da se obuhvate koliko je to moguće, prosječni uvjeti na pomlađenoj površini. U uzorcima koje smo uzimali 1989. godine u 1 kg žira imali smo prosječno 200 komada žira u kilogramu. Na osnovu toga izvršili smo preračun količine uroda žira po hektaru (Tablica 2.), te izračunali i maksimalno mogući broj biljaka po m2 ( kg/m2x200 ). Iste veličine dobili smo i kod uroda žira 1993. godine. Prosječne rezultate za usporedbu po načinu sijanja dobili smo uspoređujući ponderirane sredine, gdje je ponder površina: Prosj.% uspjeha=(%uspj.| x površina|+%uspj..2x pov.2_ *%2+...+%uspj.nx pov.n)/(pov.| +pov.2 +..+pov.n). |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1997 str. 53 <-- 53 --> PDF |
G. Rubić:OBNOVA SASTOJINA ŽIROM HRASTA LUŽNJAKA NA PODRUČJU UPRAVE ŠUMA VINKOVCI Šumarski list br. 9-10. CXXI (1997). 507-5 14 REZULTATI I RASPRAVA - Results and discussion Rezultati uspjeha obnove dani su u tablici 2, a odnose na uspjeh do jedne godine starosti biljaka lužnjaka. Na rezultat ne utječe način sijanja (vidi tab.2 sijanje iz 1989. godine u šumariji Vrbanja). Ponderirana sredina uspjeha (gdje je ponder površina), sijanjem pod motiku je 37%, a rasipanjem je 36.8 %. Ovaj je podatak valjan, jer su svi ostali uvjeti bili potpuno isti. Usporedimo li uspjeh po godinama, proizlazi daje postotak u 1989. godini iznosio 36.8%, 1993. god. 39.3%, a 1995. god. 44.4%. U šumariji Vrbanja, u odjelima 130 i 137, žir je sijan razbacivanjem ili pod motiku 20 do 30 dana kasnije od sijanja u odjelu 136. Postoji mogućnost daje zbog toga rezultat u tim odjelima slabiji (32% , 34% i 35%). U odjelu 136, gdje je žir odmah po skupljanju razbačen ili sijan pod motiku, rezultati su bolji (38% , 42% i 42%), stoje vidljivo iz tablice 2 . Također su 1989/90. godine klimatski uvjeti bili ekstremno loši. Zima je bila bez snijega, a prve proljetne kiše pale su tek krajem travnja i početkom svibnja. 1993. godine klimatski su uvjeti bili normalni. Zima je bila sa snježnim pokrivačem, a proljeće 1994. godine s dosta vlage, što od topljenja snijega, što od proljetnih kiša. Niže površine nisu dugo ležale pod vodom. Zima 1995/96. god bila je slična onoj 1993/94. godine. Međutim u proljeće 1996. god. nakon topljenja snijega i proljetnih kiša, pojedini niži dijelovi obnovljenih površina ostali su dosta dugo pod vodom. Lako je uočiti daje uspjeh sijanja 1995. godine slabiji na površinama s velikim učešćem jasena. To su površine na kojimaje u proljeće 1996. godine dugo ležala voda. Zbog toga je žir na tim površinama znatno kasnije nikao. U tablici 2 mogu se analizirati rezultati po ekološkogospodarskim (E.G.) tipovima*. Iz gore navedenih razloga na površinama obnavljanim 1995. godine u E.G. tipu II-G-21 imamo vidljivo slabije rezultate. U istom tipu na površinama obnavljanim 1993. godine rezultat nije slabiji, jer se u proljeće 1994. godine na tim najnižim površinama voda nije dugo zadržala. Ovdje se odmah nameće pitanje ranog i kasnog hrasta. Logično je zaključiti da bi se u niže dijelove trebao unositi kasni hrast, jer on inače počinje s vegetacijom oko mjesec dana kasnije. Uz to, te su nešto niže površine i mrazišta, pa biljke koje kasnije listaju izbjegavaju kasne proljetne mrazove koji mogu u podmlacima i mladićima nanijeti znatne štete i ukupno usporiti njihov razvoj. *II-G-10 = biljna zajednica Carpineto betuli - quereetum roboris - Anić 1959; E.G. tip = Carpineto betuli - quereetum roboris typicum - Rauš 1971 II-G-20 = biljna zajednica Genisto elatae - quereetum roboris earieetosum etoae-Horvatl938; II-G-21 = biljna zajednica Genisto elatae - quereetum roboris - Horvat 1938; H.G. üp=Genisto elatae - quereetum roboris aeeretosum tatariei - Rauš 1971; U obnovi sastojina žirom lužnjaka nastale su promjene u fazama pripreme sastojina za naplodnju i sjetvi žira, dok su ostale faze - zaštita i naplodni te dovršni sijek ostale nepromijenjene. Na području Uprave šuma Vinkovci žir se prije, u načelu, unosio pod zasjek motike. Kako su pojedini dijelovi površina vrlo teško prohodni, za takav način sjetve se sa njih mora odstraniti sitnije grmlje, da bi radnik mogao u njih ući i raditi. Ako se žir rasipa, takvi uvjeti ne predstavljaju nikakav problem za sijanje, jer dio žira pri rasipanju rasipačem proleti do 10-tak metara i kroz gusto obraslu površinu. Iz gore navedenoga uočava se daje način priprema koji je rađen 1993. i 1995. godine vezan uz sjetvu žira rasipanjem. Sjetva rasipanjem je znatno jeftinija od sjetve pod motiku. Prema cijeniku "Hrvatskih šuma", sjetva žira rasipačem za 600 kg žira po hektaru u izravnom trošku stoji oko 250 kuna, a pod motiku oko 2800 kuna. Po istom cjeniku priprema za naplodnju po hektaru metodom A stoji oko 2850 kuna, metodom B oko 2200 kuna, a metodom C oko 1700 kuna. Uz to metoda C je vrlo učinkovita i iza nje uz neznatne korekcije praktično ne treba intervenirati njegom 4-5 godina nakon naplodnog sijeka. Kod metode B korekcije su znatno veće (korekcija hvataljkama), dok smo iza priprema metodom A gotovo redovno nakon 2 godine radili njegu podmlatka uz utrošak 20- tak radnih dana po hektaru. Uz to nakon priprema metodama B i C mlade se biljčice lužnjaka razvijaju u povoljnijim uvjetima, bez konkurencije čepiranih biljčica drvenastih pratećih vrsta. Najučinkovitije i najjeftinije pripreme treba raditi metodom C uz rasipanje žira. Ovakvim načinom pomladnje mogu se bez problema obnoviti vrlo velike površine (ako je potrebno i nekoliko tisuća hektara godišnje). Jedino praktično ograničenje je urod i sakupljanje žira. Na razvoj mladih sastojina bitno utječe kada je i pod kojim uvjetima izvršen dovršni sijek. Osobito je važno pod kojim je uvjetima izvršen izvoz drvne mase nakon dovršnog sijeka. Zbog toga bi trebalo nastaviti s daljnjim praćenjem razvoja pomladaka i mladika na istim površinama (ovih istih odjela i odsjeka ) te uvjetima u kojima se to dešava. Prema našim opažanjima rezultat je bolji ako se što prije iza naplodnje izvrši dovršni sijek i pomladak oslobodi utjecaja stare sastojine, te ako se drvna masa, posebice prilikom dovršnog sijeka, izveze bez jačih oštećenja tla. Žir nakon naplodnog sijeka, iako slabije, nikne i razvija se i na površinama gdje je tlo jako oštećeno. Drvna masa se nakon dovršnog sijeka izvozi preko mladih biljaka, koje na takvim mjestima bivaju uništene. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1997 str. 56 <-- 56 --> PDF |
G. Rubić:0BN0VA SASTOJINA ŽIROM HRASTA LUŽNJAKA NA PODRUČJU UPRAVE ŠUMA VINKOVCI Šumarski list br. 9- 10, CXXI (1997), 507-5 14 ZAKLJUČCI - Conclusions U tehnologiji obnove hrastovih sastojina žirom lužnačinje omogućen razvoj ponika i pomlatka u vrlo ponjaka u Upravi šuma Vinkovci znatno su se izmijenile voljnim uvjetima. faza priprema sastojina za naplodnju i faza sijanja žira. Preporuča se, ako je to moguće, žir odmah po skupl Različiti načini priprema za naplodnju i sijanja žira janju posijati. ne utječu na uspjeh obnove do jedne godine starosti Pri izvozu, posebice iza dovršnog sijeka, što manje ponika. Zbog toga treba primjenjivati varijantu koja je oštetiti tlo. učinkovita u postizanju cilja i koja omogućuje najma Iza naplodnog sijeka izvršiti dovršni sijek stoje pri nje troškove obnove. To je u pripremama metoda "C" je moguće. sa sijanjem žira rasipačem. Obnovu sastojina žirom lužnjaka u Upravi šuma Sve faze u obnovi moraju biti dobro napravljene, jer Vinkovci izvodimo sa sigurnošću u uspjeh. Jedini čim pogreška u bilo kojoj fazi može ugroziti uspjeh obnove. benik koji može bitno utjecati na obnovu, a nije Zbog mogućih problema s nedostakom žira, a i laksavladan, su voluharice. Ukoliko se prenamnože, mogu še i sigurnije obnove sjemenom genetski bolje kvalitepotpuno uništiti pomlađenu površinu, čak i u stadiju te, trebaosnovati sjemensku plantažu lužnjaka. mladika. U pripremama treba radikalno ukloniti sav drvenasti predrast ( po mogućnosti i zeljaste trajnice). Na taj LITERATURA - References C v i t i ć, M.: Obnova nizinskih šuma hrasta. Šum. list sjemena za kvalitetno pomlađivanje i pošumlja 1972. str. 278-281 vanje. Šum. list 1994. str. 71-79 Đuričić , I.: Prilog poznavanja radova na obnovi šuPrpić , B.: Reagiranje biljaka hrasta lužnjaka (Q. roma hrasta lužnjaka. Šum. list 1986. str. 215-224 bur L.) iz dva različita staništa na različite uvjete vlažnosti. Šum. list 1976. str. 117-123 Jureša , B.: Sušenje šuma na području jugoistočne Slavonije. Šum. list 1988. str. 51-64 Starčević,T. : Problematika hrastovih šuma u Hrvat Matić , S.: Prilog poznavanju broja biljaka i količine skoj. Šum. list 1996. str. 335-338 SUMMARY: A delicate task, forest regeneration requires fair knowledge of the biological and technical-technological issues, and a high level of operating organization. A great number of operations must be done at the precisely timed periods of time. Any delay in the technological procedure ends with bad results, even though other work may have been well performed. Within the vast range of many jobs, some are costly, so that the problem acquires very significant economic dimensions. The acorn regeneration technology of the Pedunculate oak in the Vinkovci forest management has altered the phase of the stand preparation for fecundation and acorn sewing. Various preparation methods do not influence the success of regeneration with the up-to one-year old young plants. Therefore we suggest method C with acorn sewing using a dispersing device. The method is equally efficient as the ones applied so far, although it considerably reduces the costs, and is environmentally welcome. The suggested method may regenerate large areas within optimal time periods, which is of great importance to us. Due to possible lacks of acorn, and because genetically better seeds provide easier and safer regeneration, a pedunculate oak seed plantation should be established. The preparations should include radical clearing of all wood undergrowth (ifpossible, the herbaceous plants, too). Young growth will thus get optimal developing conditions. It is recommendable, that the acorn is sewn readily upon collecting. At hauling following the final cut, soil should be damaged as little as possible. Following the seed cut, final cut should take place as soon as possible. Stand regeneration with the pedunculate oak acorn is done in the Vinkovci forest management with great expectations. The only factor that can impact the regeneration are the over-multiplied field-mice, which may destroy the young growth on the regenerated areas. |