DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1997 str. 21     <-- 21 -->        PDF

IZVORNI ZNANSTVENI ČLANI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 9-10, CXXI (1997), 479-497
UDK 630* 325 + 859 (001)


UDIO DRVNIH SORTIMENATA U VOLUMENU KRUPNOG DRVA DO 7 CM
PROMJERA ZA HRAST LUŽNJAK, HRAST KITNJAK I POLJSKI JASEN - SUŠI TIP


THE PROPORTION OF WOOD ASSORTMENTS IN THE UP-TO-7-CM-DIAMETER STEMWOOD
VOLUME OF THE PEDUNCULATE OAK, SESSILE-FLOWERED OAK AND FIELD ASH - DRY TYPE


Andrija ŠTEFANČIĆ*


SAŽETAK: U radu je prikazan udio drvnih sortimenata u volumenu
krupnog drva do 7 cm promjera za hrast lužnjak, hrast kitnjak i poljski
jasen—suši tip. Na temelju izvršenih mjerenja i razvrstavanja drvnih sortimenata
u razrede kakvoće, određene Hrvatskim normama proizvoda iskorištavanja
šuma, utvrđenje utjecaj prsnog promjera (debljinskog stupnja) i visine
stabala (tarifnog niza) na udio drvnih sortimenata u volumenu krupnog drva.
Korelacijskom analizom i pomoću t—testa provjerena je pouzdanost rezultata
istraživanja. Za izračun količine drvnih sortimenata određene su odgovarajuće
jednadžbe . Rezultati istraživanja prikazani su u obliku tablica, slika i
jednadžbi.


Ključne riječi: drvni sortimenti, volumen krupnoga drva, postotak
drvnih sortimenata, hrast lužnjak, hrast kitnjak, poljski jasen—suši tip.


1 UVOD - Introduction


Opstojnost Javnog poduzeća za gospodarenje šumaU
svijetu su obavljena mnogobrojna istraživanja
ma i šumskim zemljištima u Republici Hrvatskoj, "Hrstrukture
drvnih sortimenata, ali najčešće za četinjače.
vatske šume" p.o. Zagreb, uvjetovanaje započinjanjem Kod ovih istraživanja određivanje drvnih sortimenata
gospodarske utakmice između nižih organizacijskih jeizvršeno
je prema standardima koji vrijede za zemlju u


dinica (uprave šuma, šumarije i radne jedinice). Za pokojoj
su istraživanja obavljena.
vlačenje startne crte koja će uvažavati različitosti gos


U šumarstvu Hrvatske ovo područje nije do sada


podarskih uvjeta (vrijednost etata, normativi troškova i


znanstveno obrađeno. Za grube procjene rabljene su is


dr.), potrebni su mnogobrojni dovoljno precizni alati.


kustvene tablice sortimenata (Šumarski priručnik,


Jedan od najvažnijih takvih alata je jedinstven izračun


1949), koje su utemeljene na tada važećim standardi


drvnih sortimenata.


ma. Do prije dvadesetak godina količina i kakvoća drvZa
utvrđivanje vrijednosti etata i planova sječa nužno


nih sortimenata utvrđivana je stablimičnom procjenom.
je znati količinu i kakvoću drvnih sortimenata, koje je


Ovaj način rada je veoma spor i skup, te iziskuje puno


stručnim radom moguće proizvesti, uvažavajući propise


rada šumarskih djelatnika, a dobiveni rezultati su u ve


važećih standarda za proizvode iskorištavanja šuma. Na


likoj mjeri opterećeni subjektivnošću procjenitelja. Po


količinu i kakvoću drvnih sortimenata utječe veliki broj


sljednjih dvadesetak godina u šumarskoj operativi Hr


čimbenika, a najznačajniji su vrsta drveća, dimenzije


vatske izrađen je veći broj statističko-iskustvenih sorti


stabala (prsni promjer i visina) i njihova kakvoća. Kod


mentnih tablica. Sve su ove tablice lokalnog karaktera,


dubećih stabala možemo točno utvrditi utjecaj samo je


utemeljene samo na vrsti drveća i prsnom promjeru sta


dnog dijela ovih čimbenika (vrstu drveća, prsni promjer i


bala, pa zadovoljavajuće rezultate daju samo za sasto


visinu stabla), a svi ostali su predmet procjene šumar


jine prosječne kakvoće na području za koje su načinje


skog stručnjaka, što znatno otežava ovaj posao.
ne. Jedinstvene tablice drvnih sortimenata za Republi


*Andrija Stefančić, dipl. inž.šumarstva, ku Hrvatsku moraju, uz vrstu drveća i prsni promjer,


"Hrvatske šume" p.o. Zagreb,


obuhvatiti i razlike u bonitetu sastojina.


Uprava šuma Našice




ŠUMARSKI LIST 9-10/1997 str. 22     <-- 22 -->        PDF

A. Stctančić: UDIO DRVNIH SORTIMENATA U VOLUMENU KRUPNOG DRVA DO 7 CM PROMJERA... Šumarski list br. 9-10. CXXI (1997). 479-497
CILJEVI ISTRAŽIVANJA - Research aims


Istraživanjem smo željeli: 2. Utvrditi utjecaj visine stabala (tarifnog niza) na odnos
drvnih sortimenata i volumena krupnog drva do


1. Za hrast lužnjak, hrast kitnjak i poljski jasen - suši
7 cm promjera.


tip po debljinskim stupnjevima odrediti učešće drv


3. Izraditi pomagala (tablice, grafikone i jednadžbe)
nih sortimenata u odnosu na volumen krupnog drva


koja omogućuju primjenu rezultata istraživanja u


do 7 cm promjera.


praksi.
PROBLEMATIKA ISTRAŽIVANJA Research issues


Bjelogorične vrste drveća odlikuju se vrlo velikom
raznolikošću habitusa stabala i pojavnošću grešaka, koje
bitno utječu na količinu i kakvoću drvnih sortimenata.
Pojavnost grešaka na stablu i u stablu posljedica je
uvjeta u kojima su stablo i cijela sastojina rasli od njihova
nastanka do vremena sječe. Kakvoća sastojine i stabala
u njoj rezultat su utjecaja različitih biotskih i abiotskih
čimbenika. Od biotskih čimbenika najznačajniji je
čovjek s korisnim djelovanjem putem uzgojnih i zaštitnih
mjera, te štetnim utjecajima (oštećivanjem stabala i
tla, izazivanjem šumskih požara, narušavanjem hidrografskih
prilika, zagađivanjem atmosfere i voda i dr.).
Osim čovjeka, znatan utjecaj imaju i šumski štetnici,
biljne bolesti , divljač i stoka u šumi. Najznačajniji
abiotski utjecaj imaju klimatske, pedološke, hidrološke
i atmosferske prilike. Pravilan razvoj stabla i sastojine
omogućen je skladnim djelovanjem svih naprijed navedenih
čimbenika. Narušavanje toga sklada u pravilu
izaziva pojavu određenih grešaka u stablu koje imaju
veliki utjecaj na količinu i kakvoću drvnih sortimenata.


Hrvatskim normama proizvoda iskorištavanja šuma,
s obveznom primjenom od 10. rujna 1979. godine,
određene su za svaki drvni Sortiment najmanje dimenzije,
te vrsta, veličina i broj dozvoljenih grešaka. Dimenzije
drvnih sortimenata u tijesnoj su vezi s prsnim promjerom
i visinom stabla. Pojavnost grešaka, njihova
količina i broj, slučajnog su karaktera te nisu u korelaciji
ni s jednim mjerljivim parametrom stabla. Zato je
gotovo nemoguće izraditi tablice drvnih sortimenata
koje će davati dovoljno točne podatke za svako stablo i
biti primjenjive u šumarskoj praksi. Moguće ih je izraditi
s određenim pojednostavljenjima, kao tzv. prosječne
tablice drvnih sortimenata. Količina i kakvoća
drvnih sortimenata pojedinačnoga stabla znatno će odstupati
od rezultata u tablicama. Povećanjem uzorka
(10-20 stabala istih dimenzija) ova se odstupanja međusobno
poništavaju i rezultati poprimaju prosječne
vrijednosti, te u pravilu (s velikom vjerojatnošću) tablice
daju dovoljno točne rezultate. Pojednostavljenja i
pretpostavke korištene u ovom istraživanju opisane su
u poglavljima Metoda rada i Rezultati istraživanja.


IZVOR PODATAKA - Source of data


Za ovo su istraživanje korišteni podaci s područja
Uprave šuma Našice. Potrebna mjerenja i prikupljanje
podataka obavljena su:


1. Za hrast lužnjak
u šumariji Đurđenovac, gospodarska jedinica "Đurđenovačke
nizinske šume", odsjeci 21 a, 22 a i 64 b
u šumariji Koska, gospodarska jedinica "Budigošće-
Breza-Lugovi", odsjeci 4 a, 61 a i 62 a
u šumariji Slatina, gospodarska jedinica "Slatinske
nizinske šume", odsjeci 74 a i 75 a
2. Za hrast kitnjak
u šumariji Slatina, gospodarska jedinica "Slatinske
prigorske šume", odsjeci 40 b i 62 a
3. Za poljski jasen
u šumariji Đurđenovac, gospodarska jedinica "Đurdenovačke
nizinske šume", odsjeci 21a, 22 a i 64 b
u šumariji Koska, gospodarska jedinica "Budigošće-
Breza-Lugovi", odsjeci 4 a, 61 a i 62 a
Potrebna mjerenja i prikupljanje podataka u razdoblju
od 10.listopada 1996. do 31.ožujka 1997. godine
obavili su vrlo marljivo i savjesno diplomirani inženjeri
šumarstva - pripravnici:


Vesna Brkić, dipl. inž. šumarstva
Siniša Kovačić, dipl. inž. šumarstva
Tihomir Marović, dipl. inž. šumarstva
Zlatko Mezak, dipl. inž. šumarstva
Krunoslav Simić, dipl. inž. šumarstva
Izmjereni su podaci za 281 stablo hrasta lužnjaka,
303 stabla hrasta kitnjaka i 302 stabla poljskog jasena.
Volumen krupnog drva do 7 cm promjera za izmjerena
stabla iznosio je:


- hrast lužnjak - 961 m3
- hrast kitnjak - 810 m3
- poljski jasen - 754 m3


ŠUMARSKI LIST 9-10/1997 str. 23     <-- 23 -->        PDF

A. Šlclanćić: UDIO DRVNIH SORTIMENATA U VOLUMENU KRUPNOG DRVA DO 7 CM PROMJKRA... Šumarski list br. 9 10. CXX1 (1997), 479-497
METODA RADA - Work method


5.1 Pripremni radovi
Preparation work papers
Prije početka istraživanja odredili smo koje sve parametre
stabla i drvnih sortimenata treba izmjeriti, te
izradili potrebne obrasce za prikupljanje istih: obrazac
S-l s podacima o stablu i izrađenim drvnim sortimentima
i obrazac S-2 s podacima o izrađenom prostornom
drvu.


Osim toga donijeli smo sljedeće odluke:


1.
Izradu, mjerenje i razvrstavanje drvnih sortimenata
treba obaviti prema kriterijima propisanima Hrvatskim
standardima za proizvode iskorištavanja šuma.
2.
Za vrijeme istraživanja proizvodit ćemo i tanju tehničku
oblovinu koja nije propisana standardima, a u
šumarstvu Hrvatske proizvodi se godinama.
3.
Kako bismo smanjili potreban broj izmjerenih stabala,
mjerenjem ćemo obuhvatiti stabla prsnog promjera
većeg od 25 centimetara.
4.
Utvrđivanje drvnih sortimenata za 3-5. debljinski
stupanj (prsni promjeri 10-24 cm) izvršit ćemo na
temelju ranije obavljenih mjerenja i postojećih izvršenja.
5.
Mjerenja ćemo obaviti u redovitim sječinama po
metodi nasumičnih uzoraka.
6.
Prikrajanje, mjerenje i razvrstavanje drvnih sortimenata
obavit će diplomirani inženjeri šumarstva
zaposleni kao pripravnici, koji nisu opterećeni dosadašnjim
navikama.
7.
Prije početka rada na istraživanju šumarski stručnjaci
morali su detaljno upoznati Hrvatske standarde
proizvoda iskorištavanja šuma, a na terenu su praktično
obučeni za obavljanje prikrajanja, mjerenja i
razvrstavanja drvnih sortimenata.
5.2 Sakupljanje podataka
Collecting the data
Na početku mjerenja u obrazac S-l upisali smo podatke
o mjestu mjerenja (uprava šuma, šumarija, gospodarska
jedinica, odjel, odsjek i sječno-izvozna jedinica).
Nakon izvršenog obaranja stabla u isti obrazac
upisujemo redni broj stabla, vrstu drveća, prsni promjer
(d, 30), visinu stabla (dužinu oborenog stabla) i dužinu
deblovine mjerenu od perca do prve žive grane promjera
> od 15 % prsnog promjera. Šumskom kredom na
perač napišemo redni broj stabla i obavimo prikrajanje
drvnih sortimenata oblovine. Nakon toga radnik obara
sljedeće stablo na kojemu ponavljamo naprijed opisane
radnje. Kada ovaj postupak obavimo na 3-5 stabala,
radnik pristupa izradi drvnih sortimenata oblovine, razmjeravanju
i prepiljivanju prostornog drva. Mjeritelj
odlazi kod drugog radnika i ponavlja naprijed opisani


postupak. Poslije toga ponovno se vraća kod prvog radnika
i vrši mjerenje i razvrstavanje izrađenih drvnih
sortimenata oblovine, te podatke unosi u obrazac S-l.
Svi srednji promjeri mjere se i upisuju s korom. Na čelo
svakoga trupca šumskom kredom pisali smo, u obliku
razlomka, redni broj stabla kroz redni broj trupca u stablu,
što nam je omogućilo naknadnu kontrolu sakupljenih
podataka.


Poslije prepiljivanja prostornog drva (prije cijepanja)
izmjerili smo promjer svake oblice i upisali u
obrazac S-2. Tek poslije ovih mjerenja radnik je mogao
obaviti cijepanje i slaganje prostornog drva.


Nakon obavljene kontrole izvršenih mjerenja i razvrstavanja
drvnih sortimenata na terenu, snimljeni podaci
su sakupljeni u Upravi šuma Našice, gdje je izvršena
njihova obrada.


5.3
Obrada podataka
Data processing
Sakupljene podatke o svakom izmjerenom stablu i
drvnom sortimentu unijeli smo u osobno računalo.
Unos podataka i potrebne obrade na računalu obavio je
Krešimir Žagar , dipl.inž.šumarstva. Za obradu podataka
koristili smo program Microsoft Excel 5.0 .


Poslije izvršenog unosa podataka obavili smo sortiranje
stabala s izmjerenim podacima po vrstama drveća
i debljinskim stupnjevima. Na temelju debljinskog stupnja
i visine za svako stablo odredili smo volumen krupnog
drva do 7cm debljine. Volumene stabala odredili
smo pomoću sljedećih dvoulaznih tablica:


-hrast lužnjak-Špiranec, 1975.


-hrast kitnjak - Špiranec, 1975.


- poljski jasen - suši tip - Cestar-Kovačić, 1984.
Izračunali smo volumen trupaca i tanje tehničke
oblovine bez kore, a prostornog drva s korom. Za određivanje
debljine kore koristili smo podatke iz programa
HS-Pro. Zatim smo za svaki debljinski stupanj izračunali
postotke drvnih sortimenata i otpada od volumena
krupnog drva.


Vrijednosti izračunatih postotaka drvnih sortimenata
nanijeli smo u koordinatni sustav na milimetarskom
papiru i prostoručno ucrtali krivulje njihovih izjednačenja.
Korelacijski koeficijent između izračunatih i izjednačenih
postotaka odredili smo korelacijskom analizom.
Provjeru 95-postotne vjerojatnosti izjednačenih
podataka obavili smo pomoću t-testa.


Izračunati i izjednačeni postoci drvnih sortimenata,
te rezultati korelacijske analize i t-testa prikazani su :


- hrast lužnjak - tablica 1
- hrast kitnjak - tablica 2
-poljski jasen-tablica 3


ŠUMARSKI LIST 9-10/1997 str. 24     <-- 24 -->        PDF

A. Štefančić: UDIO DRVNIH SORTIMENATA U VOLUMENU KRUPNOG DRVA DO 7 CM PROMJERA... Šumarski list br. 9 10. CXXI (1997). 479-497
Utjecaj visine stabala na postotak trupaca u volumenu
krupnog drva utvrdili smo na sljedeći način:


1.
Za svaku vrstu drveća na temelju izmjerenih podataka
izračunali smo srednji prsni promjer i srednju
visinu istraživanih stabala, koji su iznosili:
-
hrast lužnjak - srednji prsni promjer 51.40 cm,
srednja visina 29.02 m
-
hrast kitnjak - srednji prsni promjer 44.67 cm,
srednja visina 30.39 m
-
poljski jasen - srednji prsni promjer 46.39 cm,
srednja visina 29.93 m
2.
Utvrdili smo tarifne nizove (obrojčene po programu
HS-Fond) kojima pripadaju istraživani uzorci stabala
i to:
-
hrast lužnjak - tarifni niz broj 014
- hrast kitnjak - tarifni niz broj 037
-poljski jasen- tarifni niz broj 326
3.
Istraživana stabla unutar svakog debljinskog stupnja
i ukupno sortirali smo po izmjerenim visinama iskazanima
u metrima. Za stabla iste visine izračunali
smo postotak trupaca od volumena krupnog drva.
4.
Izračunate postotke trupaca nanijeli smo u koordinatni
sustav na milimetarskom papiru i izjednačili
pravcem koji prolazi kroz točku čije su koordinate ;
x = srednja visina stabala istraživanog uzorka
y = prosječni postotak trupaca za istraživani uzorak


5.
Za pravce izjednačenja izračunali smo jednadžbe i to:
-
za hrast lužnjak ; y = 0.825 x + 33.150
- za hrast kitnjak ; y = 0.714 x + 39.064
-za poljski jasen ;y = 0.261 x +53.200
6.
Pomoću jednadžbi izjednačenja izračunali smo izjednačeni
postotak trupaca za sve izmjerene visine
stabala. Korelacijski koeficijent (R) utvrdili smo korelacijskom
analizom, a provjeru 95-postotne
vjerojatnosti izjednačenih podataka obavili smo pomoću
t-testa.


7.
Dobivene rezultate prikazali smo:
-
za hrast lužnjak - tablica 4, slika 1
-
za hrast kitnjak - tablica 5, slika 2
-
za poljski jasen- tablica 6, slika 3
8.
Budući da je utjecaj visina stabala na postotak trupaca
u volumenu krupnog drva izražen pravcem,
možemo izračunati postotak trupaca i za visine stabala
koje nisu obuhvaćene mjerenjem. Izračunali
smo ga za sve visine stabala koje su obuhvaćene istraživanim
tarifnim nizom određene vrste drveća.
9.
Na istraživanim uzorcima nismo uspjeli utvrditi utjecaj
visina stabala na udio količine trupaca po
razredima kakvoće u volumenu krupnog drva. Zato
smo za trupce ukupno istraživanjem utvrdili relativni
faktor f, koji smo primijenili za sve razrede
kakvoće trupaca.
10.Za utvrđivanje volumena krupnog drva u pravilu se
koriste jednoulazne tablice, tzv. tarife, koje se sastoje
od tarifnih nizova. Svaki tarifni niz određen je
visinskom krivuljom stabala. Zato smo utjecaj visine
stabala na postotak trupaca izrazili relativnim
faktorom f, koji za tarifni niz istraživanoga uzorka
iznosi 1.000.


11 .Analizirajući utjecaj visina stabala na postotak prostornog
drva, došli smo do zaključka daje on obrnuto
proporcionalan od utjecaja istih na postotak trupaca.


12.Na istraživanim uzorcima nismo uspjeli utvrditi utjecaj
visine stabala na postotak tanje tehničke
oblovine od volumena krupnog drva.


REZULTATI ISTRAŽIVANJA - Research results


6.1 Utjecaj prsnog promjera
na udio drvnih
sortimenata
u volumenu krupnog drva do
7 cm promjera


Učešće drvnih sortimenata u volumenu krupnog drva
do 7 cm promjera iskazali smo po debljinskim stupnjevima
relativnim odnosima 0.01*/?, što pojednostavljuje
daljnja računanja i povećava preglednost dobivenih
rezultata. Podaci su prikazani u sljedećim tablicama
i slikama:


-
hrast lužnjak - tablica 7, slike 4 i 5
-
hrast kitnjak - tablica 9, slike 6 i 7
-
poljski jasen - suši tip - tablica 11, slike 8 i 9
Kod izrade ovih tablica za debljinske stupnjeve 12.5
cm, 17.5 cm i 22.5 cm koristili smo se rezultatima ranije
obavljenih mjerenja i postojećih izvršenja. Za debljinske
stupnjeve 87.5 cm, 92.5 cm i 97.5 cm za hrast
lužnjak, 72.5 cm, 77.5 cm, 82.5 cm, 87.5 cm, 92.5 cm i


97.5 cm za hrast kitnjak, te 82.5 cm, 87.5 cm, 92.5 cm i
97.5 cm za poljski jasen-suši tip nismo imali izmjerene
podatke. Rezultate za ove debljinske stupnjeve dobili
smo produžavanjem krivulja izjednačenja. Ovo smo
mogli učiniti, jer je utjecaj prsnog promjera iznad 70
cm na promjenu postotaka drvnih sortimenata veoma
mali, a njihova pojava relativno rijetka.
U tablicama su rabljene sljedeće oznake:


p = postotak drvnih sortimenata




ŠUMARSKI LIST 9-10/1997 str. 25     <-- 25 -->        PDF

A. Stefančić: UDIO DRVNIH SORTIMENATA U VOLUMENU KRUPNOG DRVA DO 7 CM PROMJERA.. Šumarski list br. 9-10. CXXI (1997). 479-497
pF_, = postotak trupaca za furnir -1 . razred kakvoće 6.2 Utjecaj tarifnog niza na udio drvnih


pF n= postotak trupaca za furnir - II. razred kakvoće sortimenata u volumenu krupnog drva do
7 cm promjera


pF = postotak trupaca za furnir
p, = postotak trupaca za piljenje -1 . razred kakvoće Rezultate istraživanja utjecaja tarifnog niza na strukturu
drvnih sortimenata u volumenu krupnog drva izra


pn = postotak trupaca za piljenje - II. razred kakvoće


zili smo relativnim faktorom f i prikazali u tablicama:


pm = postotak trupaca za piljenje - III. razred kakvoće


- za hrast lužnjak - tablica 8
pt = postotak trupaca ukupno


- za hrast kitnjak - tablica 10
pt0 = postotak tanje tehničke oblovine


- za poljski jasen-suši tip-tablica 12
pp= postotak prostornog drva


Obrojčavanje tarifnih nizova izvršeno je kao u prop0=
postotak otpada gramu HS-Fond.


6.3 Izračun količine drvnih sortimenata
Količina drvnih sortimenata izračunava se za svaki
debljinski stupanj posebno, a zbrajanjem istih dobijemo
ukupnu količinu drvnih sortimenata.


Izračun se obavlja po sljedećim jednadžbama:


1. VF [ = (Vi*0.01« PIF I + V2-0.01.p2Fi + --- + Vn.0.01-PnF_I).f
2. VF_n=(V1«0.0] P,F,I + V2.0.01.p2F_,,+ ... + Vn.0.01.pnFI,)-f
3. VF =(V, -0.01-PiF + v2-o.oi.P2F + ... + vn.o.oi.PnF).f
4. V, =(V|«0.01< pn + V2.0.01.p2I + ... + Vn.0.01-pn,).f
5. V„ (V, «0.01-Pl II VV0.01´ P2 + . + Vn-0.01-PnI,).f
6- V,„ =(V, -0.01 PIIII + V 2´0.01´P2|,I + . + vn.o.oi.Pn,,,).f
7. Vt =(V, «0.01 Pi, + V2«0.01*P2t +. + Vn.0.01-Pnt).f
8. V, =V, .0.01«, Itn + V,-0.01V vn-o.oi.Pnto
P2to


9. Vp =(V,.0.01.plp+V2-0.01-p2p+...+Vn.0.01-pnp)n(V,.0.01.p,t + V2-0.01-P2t + Vn.0.01-Pnt)´(l-f)
10. V„ =V, -0.01-Pio V2-0.01.p2o . + V´0.01´ Pno
gdje je:
VF_, = volumen trupaca za furnir-1. razred kakvoće
VF_„= volumen trupaca za furnir- II. razred kakvoće
VF = volumen trupaca za furnir
V| = volumen trupaca za piljenje -1 . razred kakvoće
Vi, = volumen trupaca za piljenje - II. razred kakvoće
Vm = volumen trupaca za piljenje - III. razred kakvoće
V, = volumen trupaca ukupno
Vto = volumen tanje tehničke oblovine
Vp= volumen prostornog drva
V0= volumen otpada
V, ,V2 ,V„ = volumen krupnog drva odgovarajućeg debljinskog stupnja
Vrijednosti PF_,, Pv a , . . . , po za odgovarajuću vrstu drveća i debljinski stupanj očitamo iz tablica 7, 9 i


vrijednost relativnog faktora / iz tablica 8, 10 i 12.




ŠUMARSKI LIST 9-10/1997 str. 29     <-- 29 -->        PDF

A. Stefančić: UDIO DRVNIH SORTIMENATA U VOLUMENU KRUPNOG DRVA DO 7 CM PROMJERA... Šumarski list br. 9 10. CXXI (1997), 479-497
HRAST LUŽNJAK - Utjecaj visine stabala na postotak trupaca u volumenu krupnog drva do 7 cm promjera, rezultati
korelacijske analize i t-testa
PEDUNCULATE OAK - Impact of tree height upon the log percentage in the mass of up-to-7 cm-diameter stemwood
the results of the correlation analysis and t-test


Visina izmjerenih stabala
Height of measured trees
m
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31
32
33
34
35
36
37
38
39
40
Korelacijski faktor (R)
Correlatin factor
Izračunata vrijednost t (t IZR)


Calculated value t
Tabl čna vrijednost t (t TAB)


Table value t


Broj izmjerenih stabala
Number of measured trees
kom.


1


3
5
8
12
16
19
15
23
25
50
44
31
19
7
3


Postotak trupaca izmjereno
Percentage of logs measured
%


48.390


50.133


40.401


50.557


47.056


54.041


57.997


55.435


56.971


57.290


60.930


57.964


59.043


57.501


61.277


59.119


0.81


0.21


2.15


Tablica-Table 4.


Postotak trupaca izjednačeno
Percentage of logs equalized
%
44.700


45.525


46.350


47.175


48.000


48.825


49.650


50.475


51.300


52.125


52.950


53.775


54.600


55.425


56.250


57.075


57.900


58.725


59.550


60.375


61.200


62.025


62.850


63.675


64.500


65.325


66.150




ŠUMARSKI LIST 9-10/1997 str. 30     <-- 30 -->        PDF

A. Stefančić: UDIO DRVNIH SORTIMENATA U VOLUMENU KRUPNOG DRVA DO 7 CM PROMJERA... Šumarski list br. 9-10. CXXI (1997). 479-497
HRAST KITNJAK - Utjecaj visine stabala na postotak trupaca od volumena krupnog drva do 7 cm promjera, rezultati
korelacijske analize i t-testa


SESSILE- FLOWERED OAK


Visina izmjerenih stabala
Height of measured trees
m
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31
32
33
34
35
36
37
38
39
40
Korelacijski factor (R)
Correlatin factor
Izračunata vrijednost t (t IZR)


Calculated value t
Tablična vrijednost t (t TAB)


Table value


- Impact of tree height upon the log percentage in the mass of up-to-7 cm-diameter
stemwood the results of the correlation analysis and t-test
Tablica-Table 5
Broj izmjerenih stabala
Number of measured trees
Postotak trupaca izmjereno
Percentage of logs measured
Postotak trupaca izjednačeno
Percentage of logs equalized
kom. % %
49.060
49.774
50.488
51.202
51.916
52.630
53.344
54.058
54.772
55.486
3 53.530 56.200
4 58.620 56.914
12 56.020 57.628
5 63.850 58.342
20 60.310 59.056
32 60.310 59.770
85 61.220 60.484
55 61.740 61.198
54 59.640 61.912
15 64.780 62.626
12 58.210 63.340
4 69.540 64.054
1 58.560 64.768
65.482
1 59.670 66.196
66.910
67.624
0.51
0.66
2.15




ŠUMARSKI LIST 9-10/1997 str. 31     <-- 31 -->        PDF

A. Stefančić: UDIO DRVNIH SORTIMENATA U VOLUMENU KRUPNOG DRVA DO 7 CM PROMJERA... Šumarski list br. 9-10. CXXI (1997). 479-497
POLJSKI JASEN - Utjecaj visine stabala na postotak trupaca u volumenu krupnog drva do 7 cm promjera, rezultati
korelacijske analize i t-testa


FIELD ASH - Impact of tree height upon the log percentage in the mass of up-to-7 cm-diameter stemwood the results


of the correlation analysis and t-test


Visina izmjerenih stabala Broj izmjerenih stabala
Height of measured trees Number of measured trees
m kom.
14
15
16
17
18
19
20
21
22 1
23 4
24 12
25 14
26 17
27 25
28 29
29 26
30 30
31 36
32 40
33 24
34 24
35 13
36 7
37
38
39
40
Korelacijski faktor (R)
Correlatin factor
Izračunata vrijednost t (t[ZR)


Calculated value t
Tablična vrijednost t (t TAB)


Table value


Postotak trupaca izmjereno
Percentage of logs measured
%


55.197


53.440


64.818


59.120


64.213


62.086


61.797


58.209


59.966


62.729


58.911


62.303


59.784


64.444


60.149


0.35


0.72


2.15


Tablica-Table 6.


Postotak trupaca izjednačeno
Percentage of logs equalized
%
56.854


57.115


57.376


57.637


57.898


58.159


58.420


58.681


58.942


59.203


59.464


59.725


59.986


60.247


60.508


60.769


61.030


61.291


61.552


61.813


62.074


62.335


62.596


62.857


63.118


63.379


63.640




ŠUMARSKI LIST 9-10/1997 str. 32     <-- 32 -->        PDF

A. Štcfančić: UDIO DRVNIH SORTIMENATA U VOLUMENU KRUPNOG DRVA DO 7 CM PROMJERA.. Šumarski list br. 9-10. CXXI (1997), 479-497
/u


65


5 z
60
hSJ
j j
« UJ
< cu
s °
L O
< ^


y = 0.825: c +33 .150
o J zts
40 -



Visine stabala
Tree heights
14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 m


Slika 1. HRAST LUŽNJAK - Utjecaj visine stabala na postotak trupaca u volumenu kaipnog drva do 7 cm promjera
Fig. 1 PEDUNCULATE OAK - Impact of tree height upon the log percentage in the mass of up-to-7 cm-diameter stemwood


70 i i


65



Ž?



60


4i


"0 €


5 z



2 w


i oi 55
"4 w


< 0


50


& o


J


o= ().7 14 c + 39 .06 4


a, y


45


Visine stabala
40 Tree heights
14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 m


Slika 2. HRAST KITNJAK - Utjecaj visine stabala na postotak trupaca od volumena krupnog drva do 7 cm promjera
Fig. 2 SESSILE- FLOWERED OAK - Impact of tree height upon the log percentage in the mass of up-to-7 cm-diameter stemwood


/u


65



mmm


61) 9



2 w


jj



<: o.


s °


fe o y = <).2 )1 c + 53 ,20 0


AS _|


Visine stabala
40-Tree heights
14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 m


Slika 3. POLJSKI JASEN - Utjecaj visine stabala na postotak trupaca u volumenu krupnog drva do 7 cm promjera
Fig. 3 FIELD ASH - dry type - Impact of tree height upon the log percentage in the mass of up-to-7 cm-diameter stemwood




ŠUMARSKI LIST 9-10/1997 str. 36     <-- 36 -->        PDF

A. Štefančić: UDIO DRVNIH SORTIMENATA U VOLUMENU KRUPNOG DRVA DO 7 CM PROMJERA... Šumarski list br. 9 10, CXXI (1997), 479-497


Otpad
Waste


Prostorno drvo
Stacked wood
D
Tanja tehnička
oblovina
Thin roundwood


Trupci ukupno
Logs total
Deblj. stupanj
(cm)


12.5 17.5 22.5 27.5 32.5 37.5 42.5 47.5 52.5 57.5 62.5 67.5 72.5 77.5 82.5 87.5 92.5 97.5 Diam. class
Slika 4 HRAST LUŽNJAK - Utjecaj visine stabala na postotak trupaca u volumenu krupnog drva do 7 cm promjera


Fig. 4 PEDUNCULATE OAK - Impact of tree height upon the log percentage in the mass of up-to-7 cm-diameter


D
Trupci za piljenje


III. razred kakvoće
Logs for sawn wood
3rd class


Trupci za piljenje
II. razred kakvoće
Logs for sawn wood
2nd class
MINIM


13 Trupci za piljenje


o
I. razred kakvoće
Pi
Logs for sawn wood
1st class


Furnirski trupci F-I
-a


D
Veneer logs


Furnirski trupci F-II
Veneer logs
Deblj. stupanj


(cm)


Diam. class


27.5 32.5 37.5 42.5 47.5 52.5 57.5 62.5 67.5 72.5 77.5 82.5 87.5 92.5 97.5
Slika 5 HRAST LUŽNJAK - Udio drvnih sortimenata u volumenu krupnog drva do 7 cm promjera
Fig. 5 PEDUNCULATE OAK - Ratio of wood assortments in the masss of the up-to-7 cm -diameter stemwood




ŠUMARSKI LIST 9-10/1997 str. 37     <-- 37 -->        PDF

S. Matić: NEKE KARAKTERISTIKE
Šumarski list br. 9-10, CXXI (1997), 479-497
D Otpad
Waste
Prostorno drvo
Stacked wood
D Tanja tehnička
oblovina
Thin roundwood
Trupci ukupno
a.
Logs total


Deblj. stupanj
(cm)
12.5 17.5 22.5 27.5 32.5 37.5 42.5 47.5 52.5 57.5 62.5 67.5 72.5 77.5 82.5 87.5 92.5 97.5 Diam. class
Slika 6. HRAST KITNJAK - postotak drvnih sortimenata od volumena krupnog drva do 7 cm promjera
Fig. 6 PEDUNCULATE OAK - percentage of wood assortments in the up-to-7 cm-diameter


D
Trupci za piljenje


III. razred kakvoće
Logs for sawn wood
3rd class


Trupci za piljenje
II. razred kakvoće
Logs for sawn wood
2nd class
11 Trupci za piljenje


I. razred kakvoće
Pi Logs for sawn wood
1st class
o


D
Fumirski trupci F-I


5
D
Veneer logs


Furnirski trupci F-II
Veneer logs
Deblj. stupanj


(cm)


Diam. class


27.5 32.5 37.5 42.5 47.5 52.5 57.5 62.5 67.5 72.5 77.5 82.5 87.5 92.5 97.5
Slika 7 HRAST KITNJAK - postotak drvnih sortimenata od volumena krupnog drva do 7 cm promjera
Fig. 7 SESSILE-FLOWERED OAK - Log percentage from the up-to-7 cm -diameter stemwood




ŠUMARSKI LIST 9-10/1997 str. 38     <-- 38 -->        PDF

A. Stefančić: UDIO DRVNIH SORTIMENATA U VOLUMENU KRUPNOG DRVA DO 7 CM PROMJERA.. Šumarski list br. 9-10, CXXI (1997), 479-497
D Otpad
Waste
Prostorno drvo
Stacked wood
D Tanja tehnička
oblovina
Thin roundwood
Trupci ukupno
Logs total
o
´-a


Deblj. stupanj
(cm)
12.5 17.5 22.5 27.5 32.5 37.5 42.5 47.5 52.5 57.5 62.5 67.5 72.5 77.5 82.5 87.5 92.5 97.5 Diam. class
Slika 8. POLJSKI JASEN postotak drvnih sortimenata od volumena krupnog drva do 7 cm promjera
Fig. 8 FIELD ASH - percentage of wood assortments in the up-to-7 cm-diameter


60%
55%
50%
D Trupci za piljenje
II. razred kakvoće
Logs for sawn wood
2nd class
45%
40%
35%
30%
D
Trupci za piljenje
I. razred kakvoće
Logs for sawn wood
1st class
Furnirski trupci F
Veneer logs
0 s 25%
O
3 20%
15%
10%
5%
0%
27.5 32.5 37.5 42.5 47.5 52.5 57.5 62.5 67.5 72.5 77.5 82.5 87.5 92.5 97.5
Deblj. stupanj
(cm)
Diam. class
Slika 9 POLJSKI JASEN - postotak trupaca od volumena krupnog drva do 7 cm promjera
Fig. 9 FIELD ASH - Log percentage from the up-to-7 cm -diameter stemwood




ŠUMARSKI LIST 9-10/1997 str. 39     <-- 39 -->        PDF

A. Štefančić: UDIO DRVNIH SORTIMENATA U VOLUMENU KRUPNOG DRVA DO 7 CM PROMJERA.. Šumarski list br. 9-10, CXX1 (1997), 479-497
ZAKLJUČAK - Conclusion


Istraživanjem smo pokušali, prema propisima HrRezultati
istraživanja prikazani su u tablicama broj
vatskih normi za proizvode iskorištavanja šuma, za 7-12, slikama 4-9 i jednadžbama 1-10. Pomoću njih
hrast lužnjak, hrast kitnjak i poljski jasen-suši tip odremožemo
brzo i jednostavno, na temelju poznatih prsnih
diti udio drvnih sortimenata u volumenu krupnog drva promjera (debljinskih stupnjeva) i tarifnih nizova, oddo
7 cm promjera. Pored toga, pokušali smo odrediti utrediti
količinu drvnih sortimenata. Isto tako, jednostajecaj
prsnog promjera (debljinskog stupnja) i tarifnog vno ih je ugraditi u postojeće programe za izračun koniza
(visine stabala) na udio drvnih sortimenata u voluličine
drvnih sortimenata na osobnim računalima.


menu krupnog drva. Obavljeno istraživanje upućuje nas na sljedeće za


Istraženo je 281 stablo hrasta lužnjaka, 303 stabla ključke:
hrasta kitnjaka i 302 stabla poljskog jasena. Obradom Rezultate istraživanja bilo bi korisno testirati na
izmjerenih podataka utvrdili smo primjerenu zavisnost drugim upravama šuma.
udjela drvnih sortimenata u volumenu krupnog drva do Budućim istraživanjima valjalo bi provjeriti rezul7
cm promjera o prsnim promjerima i visinama stabala. tate za prsne promjere 10-24 cm i veće od 70 cm.
Isto tako smo utvrdili visok stupanj korelacije između


Za ostale vrste drveća (bukva, jela, i dr.), zavisno od


izmjerenih i izjednačenih podataka, te zadovoljavajuću


njihove zastupljenosti u šumama Republike Hrvatske,


pouzdanost dobivenih rezultata.


trebalo bi ubrzano nastaviti daljnja istraživanja.


LITERATURA - Literature


Meštrović,Š.-Fabijanić,G. , 1995: Priručnik za *** Hrvatske norme proizvoda iskorištavanja šuma. II.
uređivanje šuma. Ministarstvo poljoprivrede i izdanje. Državni zavod za normizaciju i mješumarstva
Hrvatske, Zagreb, 1995. ritelj stvo.


Pranjić, A., 1990: Šumarska biometrika. Sveučilište u *** Mali šumarsko-tehnički priručnik. Sekcija šumarZagrebu,
Šumarski fakultet stva i drvne industrije društva inženjera i tehničara
NR Hrvatske, Zagreb, 1949.


Rebula , E., 1996: Sortimentne i vrijednosne tablice
za deblovinu jele. Mehanizacija šumarstva broj
4, Zagreb, 1996.


SUMMARY: The research has been an attempt to determine the proportion of wood assortments
for the up-to-7-cm-diameter stemwood volume of the pedunculate oak, sessile-flowered
oak and field ash, according to the regulations of the Croatian standards for forest products.
Further on, we have tried to determine the impact of the breast-height diameter and the wage
tariff series (stem height) upon the proportion of wood assortments in the stemwood mass.


The research involved 281 peduncled oaks, 303 sessile-flowered oaks and 302 field ashes.
After processing the data, we established a considerable dependence of the wood assortment
proportion in the up-to-7 cm-diameter stemwood mass upon breast-height diameters and
heights. We likewise established a high degree of the correlation between the measured and
equalized data, and a satisfactory reliability of the achieved results.


The research results have been presented in tables 7-12, figures 4-9, and equations 1-10.
They can be used for fast and simple determination of the wood assortment quality according to
the known breast-height diameters and wage tariff series. They may also be easily built into the
existing PC programs for calculation of the wood assortment quantity.


The research leads to the following conclusions:


1. The research results should be tested in other forest managements.
2.Future research should test the results of the 10-24 cm and bigger than 70 cm breast-height
diameters.
3.Further research should be urgently done on other tree species (beech, fir, and others), depending
on their proportion in the Croatian forests.