DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1997 str. 20 <-- 20 --> PDF |
J. Čavlović i T. Marović: ODNOS PRIRASCIVANJA STABALA JELE NA NPSO "SLJEME" Šumarski list br. 9-10, CXX1 (1997), 473-478 ZAKLJUČCI - Conclusions Ako se uspoređuje struktura po hektaru po odsjecima odnosno kumulativno za skupine sastojina, mogu se uočiti značajne razlike u omjeru smjese kao i u distribuciji prsnih promjera. U sastojinama iznad 700 m n.v. jela je slabije zastupljena (35 %) u odnosu na bukvu i ostale vrste drveća (65 %), distribucija prsnih promjera jele je nepravilna a pomlađivanje slabo. Za sastojine ispod 700 m n.v. karakteristično je dominantno učešće jele (63 %) u odnosu na bukvu i ostale vrste drveća, pravilnija preborna struktura te izrazito bolje pomlađivanje jele. Iz tog se uočavaju općenito bolji uvjeti za rast i razvoj stabala jele u sastojinama ispod 700 m n.v. Prosječno vrijeme prijelaza stabala jele za šumu kao cjelinu u sastojinama ispod 700 m n.v. iznosi 11 godina, a u sastojinama iznad 700 m n.v. iznosi 18 godina. Jača ovisnost debljinskog prirasta o prsnom promjeru pojavila se kod izjednačenja debljinskog prirasta pomoću parabole drugog reda nego pomoću pravca i to u oba promatrana slučaja. Bolji uvjeti prirašćivanja stabala jele u LITERATURAB urg an, J., 1970: Pri(spevok k problematike prevodov v TANAP-u. Zbornik pra(c o Tatranskom na(rodnom parku, 12, s. 335-380. Čavl o vić, J., 1996: Simulacijski model dinamičkog sustava preborne sastojine. Unapređenje proizvodnje biomase šumskih ekosustava, Znanstvena knjiga 1, Šumarski fakultet Zagreb. Kiep a c, D., 1963: Rast i prirast šumskih vrsta drveća i sastojina, Nakladni zavod Znanje, str. 1-299, Zagreb. Kiep ac, D., 1965: Uređivanje šuma, Nakladni zavod Znanje, str. 1-341, Zagreb. Kiep ac, D., 1995: Dinamika kretanja drvne zalihe na panju u šumama Gorskog kotara tijekom 40 godina (19501990.). Šum. list. 11-12: 359-360, Zagreb. sastojinama ispod 700 m n.v. očituju se u međusobnom položaju i odnosu krivulja ovisnosti debljinskog prirasta o prsnom promjeru. Uočljiva je posebno velika razlika debljinskog prirasta srednjedebelih stabala među dvije skupine promatranih sastojina. Godišnji volumni tečajni prirast jelovih stabala u sastojinama iznad 700 m n.v. iznosi 2,17 rrvVha ili 1,39 % godišnje, dok je u sastojinama ispod 700 m n.v. taj prirast 5,68 mVha ili 2,16 % godišnje. Velika razlika u apsolutnom prirastu po hektaru sastoji se od dvije komponente. Prva je u znatno manjem učešću jele u omjeru smjese, a druga se sastoji u općenito lošijem prirašćivanju stabala jele u sastojinama iznad 700 m n.v. Na temelju podataka o vremenu prijelaza, debljinskom i volumnom prirastu, općenito se može reći daje za jelu nepovoljnija konstitucija prebornih sastojina iznad 700 m n.v. u odnosu na sastojine ispod 700 m n.v., odrazila se na izrazito slabije prirašćivanje jelovih stabala i u apsolutnom i u relativnom iznosu. - References Korpel(, Š., 1996: Razvoj i struktura bukovo-jelovih prašuma i njihova primjena kod gospodarenja prebornom šumom. Šum. list. 3-4: 203-208, Zagreb. Matić, S., 1986: Nastavni i pokusni šumski objekti Zagreb. Glasnik za šumske pokuse, posebno izdanje. 2: 277284, Zagreb. Matić, S., Oršanić, M. & Anić, I., 1996: Neke karakteristike i problemi prebornih šuma obične jele (Abies Alba Mill.) u Hrvatskoj. Šum. list. 3-4: 91-100, Zagreb. Meštrović , S., 1978: Pravilnik o izradi šumsko-privrednih osnova, osnova gospodarenja i programa za unapređenje šuma u svjetlu šumarske znanosti. Šum. list. 8-10: 352-364, Zagreb. SUMMARY: Since fir, in combination with beech and spruce, forms very valuable selection fo rests (8 % of the entire forested area in Croatia), a change in the structure of selection stands at the expense of fir is a worrying occurrence. The change is reflected in a lessened fir participation in the species constitution, the absence of natural regeneration, and the disruption of a normal selection structure. Significant differences were noted in the structure of selection stands growing below and above the altitude of 700 m in the Faculty forest of Sljeme. The aim was to determine how the differences in the constitution of fir selection stands were reflected on the relations of fir increment between the two mentioned groups of stands. Based on the measurements conducted in the stands at lower positions (below 700 m), and in those at higher positions (above 700 m), the following was observed: In terms of species constitution, regularity of selection structure, and state of regeneration, stands at lower positions provide much better conditions for the growth and development of fir trees. The average time of passage of fir tree for the forest as a whole in stands at lower positions is 11 years, and in those at higher positions it is 18 years. A more pronounced dependence of diameter increment on breast diameter occurred when di ameter increment was equalized by using parabolas of the second order rather than the line in both observed cases. The diameter increments of medium-thick trees were noted to be especially differ ent in the two groups of studied stands. The annual volume current increment for fir in stands above 700 m altitude is 2.17 mi/ha, while in those under 700 m altitude it is 5.68 mi/ha. The data on the time of transition, and the diameter and volume increment, generally show that the less favourable structure of higher-positioned selection stands for the fir, compared to those at lower positions, is reflected in the distinctly poorer increment of fir trees in both absolute and relative amounts. |