DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1997 str. 19 <-- 19 --> PDF |
J. Cavlović i T. Marović: ODNOS PRIRASCIVANJA STABALA JELE NA NPSO "SLJEME Šumarski list br. 9-10, CXXI (1997), 473-478 prijelaza, pomoću medijane, utvrđena su prosječna vremena prijelaza stabala unutar pojedinog debljinskog stupnja. Računskim izjednačenjem određeni su analitički izrazi i trendovi ovisnosti vremena prijelaza stabala o prsnom promjeru unutar dvije mjerene skupine sastojina (Slika 3). Slika jasno pokazuje razlike u brzini prelaženja stabala jele iz jednog u drugi debljinski stupanj među dvije skupine sastojina. Na uvjete izrazito boljeg prirašćivanja stabala jele u sastojinama ispod 700 m n.v. upućuje međusobni položaj i oblik krivulja ovisnosti vremena prijelaza o prsnom promjeru. To znači da sva stabla jele, a naročito srednjedebela stabla, trebaju puno manje vremena da prijeđu u naredni debljinski stupanj. Tome u prilog stoji i podatak da je prosječno vrijeme prijelaza za šumu kao cjelinu u sastojinama ispod 700 m n.v. 11 godina, a u sastojinama iznad 700 m n.v. prosječno vrijeme prijelaza je 18 godina. Vrijeme prijelaza - Time of passage Temeljem izmjerenih individualnih vremena (god. iznad700m n.v .-Above 700 m aas l iqpod700m n.v.-Under700 m aas l y=40,4072-l,14838x+0,010:Lx2 17,5 27,5 37,5 47,5 57,5 67,5 775 D đ3ljhđ;i stupn j=v"B jam eter class Slika 3: Prikaz prosječnih i izjednačenih vremena prijelaza po debljinskim stupnjevima-Sastojine ispod i iznad 700 m n.v. Figure 3 Time of passage per diameter das - Stands under and above 7(10 m altitude above sea-level Debljinski prirast Prosječni debljinski prirasti predstavljaju aritmetičku sredinu individualnih debljinskih prirasta unutar pojedinih debljinskih stupnjeva. Debljinski prirasti su izjednačeni jednadžbama pravca i parabole drugog reda. Tako su dobiveni analitički izrazi ovisnosti debljinskog prirasta o prsnom promjeru (Slike 4 i 5). U oba slučaja veći regresijski koeficijenti su dobiveni kod izjednačenja pomoću parabole drugog reda (R=0,71 kod sastojina ispod 700 m n.v.; R=0,76 kod sastojina iznad 700 m n.v.) te je taj oblik veze prihvaćen kod daljnjeg razmatranja prirasta. Međusobni položaj i oblik krivulja ovisnosti debljinskog prirasta o prsnom promjeru je u sličnom ali obrnutom odnosu kada se uspoređuje s vremenom prijelaza. Iz slike se vidi da sva stabla (osim prvog debljinskog stupnja), a naročito srednjedebela stabla u sastojinama ispod 700 m n.v. imaju značajno veći debljinski prirastu odnosu na stabla jele u sastojinama iznad 700 m n.v. Diameter increament -yi=^>L2927+0L49885x+-0L005x2 R=0,709l i fcm) "}d=°Jd4013*OJ30903Jx R=0L3S) ön jiiempodaci p P )-0 ata m easuied W ´ -ys = 0200347*0 00lL43x*-0 L0000947x2 H =0,757) ->s = OJ76344+OJ02639x R=0,755) Jrn piEnipodaciEP )-Oatam easuifid M P ) Piaiipion-prBrEastdianietiHrciaaB (an) Slika 4. Prikaz prosječnih debljinskih prirasta po debljinskim stupnjevima - Sastojine ispod i iznad 700 m visine Figure 4 Relations between diameter increment and breast diameter - Stands under and above 700 m altitude above sea-level Volumni prirast - Godišnji volumni tečajni prirast po hektaru za jelu određen je na temelju izjednačenog debljinskog prirasta, odgovarajućih tarifa i broja stabala po hektaru po debljinskim stupnjevima unutar dvije istraživane skupine sastojina Meyerovom diferencijalnom metodom (Klepac 1963). Tako je u sastojinama iznad 700 m n.v. utvrđen prirast stabala jele u iznosu od 2,17 mVha ili 1,39 % godišnje, dok je u sastojinama ispod 700 m n.v. taj prirast 5,68 mVha ili 2,16 % godišnje. Volume increment Velika razlika u apsolutnom prirastu stabala jele po hektaru sastoji se od dvije komponente. Prva je u znatno manjem učešću jele u omjeru smjese, a druga se sastoji u općenito lošijem prirašćivanju stabala jele u sastojinama iznad 700 m n.v. Vrlo slab prirast stabala jele u sastojinama iznad 700 m n.v. kompenziranje prirastom bukovih stabala. Sveukupan prirast istraživanih sastojina neznatno se razlikuje te se kreće oko 8 mVha. |