DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1997 str. 16 <-- 16 --> PDF |
J. Čavlović i T. Marović: ODNOS PRIRAŠĆIVANJA STABALA JELE NA NPŠO "SLJEME" Šumarski list br. 9 10, C XXI (1997), 473-478 ukupne šumske površine u Hrvatskoj (prema ŠGO Područja Hrvatske). Međutim, nepovoljne tendencije koje se ogledaju u promjeni konstitucije prebornih sastojina na štetu jele, kao stoje smanjenje udjela jele u omjeru smjese, izostanak prirodnog pomlađivanja te narušavanje normalne preborne strukture, posljedica su pogrešnih gospodarskih zahvata i nepovoljnih ekoloških i klimatskih promjena (Mati ć atal. 1996). Kretanje drvne zalihe na panju kao jedan od značajnih elemenata konstitucije preborne sastojine, vrlo je dobar pokazatelj gospodarenja, razvoja i stanja preborne šume. U prebornim šumamama Gorskog kotara (Klepac 1995) utvrđeno je stalno smanjivanje drvne zalihe u četrdeset-godišnjem razdoblju od 1950. do 1990. godine. To smanjivanje drvne zalihe od 1 m3 godišnje odnosi se na stalno smanjivanje udjela jele u omjeru smjese, dok je udio bukve u apsolutnom iznosu stalan ili se neznatno povećava, odnosno u relativnom iznosu udio bukve se stalno povećava. Ne tako relativ no davno, drvne zalihe u našim prebornim šumama koje su imale prašumska obilježja, bile su prenagomilane. Uređivanje tih šuma bilo je propisano Instrukcijom iz 1937. godine a sastojalo se u smanjivanju nagomilane drvne zalihe reguliranim sječama i popravljanju preborne strukture (K1 e p a c 1965, Meštrović 1978). To je bio jedan od temeljnih pravaca u transformiranju ondašnjih prašuma u sadašnje preborne šume, slično kao u Slovačkoj (B u rgan 1970, Korpel 1996). U prebornoj šumi, posebice kada se radi o jeli, stanje prirašćivanja odraz je razvojnih stadija (Korpel 1986), procesa i promjena koji se odvijaju u određenom trenutku (Čavlović 1996). Kako u fakultetskoj šumi Sljeme postoje značajne razlike u konstituciji među prebornim sastojinama koje se nalaze ispod i iznad 700 m nadmorske visine, cilj ovog rada bio je utvrditi odnose prirašćivanja stabala jele medu navedene dvije skupine sastojina. OBJEKAT ISTRAŽIVANJA - Object of research U okviru NPŠO Zagreb predmet istraživanja je gospodarska jedinica Sljeme koja se nalazi na sjevernoj padini Medvednice odnosno sjeverno od glavne vododjelnice Puntijarka-Rauhova lugarnica-Stol. Površina šume iznosi 386 ha. Najniža točka terena je 460 m, a najviša 999 m (Puntijarka). To su sjeverne padine Medvednice koje se strmo ruše prema Zagorju. Teren je vrlo strm i izbrazdan u istočnom dijelu potokom Rakove noge, u srednjem dijelu gornjim tokom potoka Pronjaka i u zapadnom dijelu gornjim tokom potoka Bistra. Geološku podlogu čine zeleni škriljavci i METODA RADA Temeljem mjerenja i istraživanja u g.j. Sljeme, utvrđeno je daje 700 m nadmorske visine granica koja dijeli preborne sastojine koje se značajno razlikuju po svojoj konstituciji. Izdvojene su sastojine koje reprezentiraju dio šume iznad 700 m n.v. (2a, 3b, 18a i 21b) te sastojine koje reprezentiraju dio šume ispod 700 m n.v. (7a, 9a, 12a i 17a). Unutar izdvojenih sastojina ucrtani su pravci kretanja na kojima će se uzimati uzorci izvrtaka. Pravac kretanja kroz sastojine ispod 700 m n.v. određen je azimutom 62°, a pravac kretanja kroz sastojine iznad 700 m n.v. određen je azimutom 50°. Izvrtci jele uzimani su bušenjem Presslerovim svrdlom onih jelovih stabala koja su padala na pravac kretanja kroz sastojinu ili su bila najbliže tom pravcu. Prilikom uzimanja izvrtaka nastojalo se zadovoljiti dva zahtjeva; djelomično uslojeni vapnenac. Srednja godišnja temperatura iznosi 6-8 °C, a srednja godišnja količina oborina je 1200 mm. Dominantnu šumsku zajednicu u ovoj šumi tvori šuma bukve i jele panonskog dijela Hrvatske (Abieti-FagetumpanonicumRauš 1969). Zajednicaje neutrofilnog i slabo kiselog karaktera. Nalazi se u svom ekološkom optimumu. Obična bukva i obična jela postižu zavidne dimenzije. Prirodno pomlađivanje u tim šumama je trajan proces koji pridonosi sve većoj stabilnosti tih sastojina. - Working method najmanja dužina izvrtka je 25 mm te najmanji broj godova na izvrtku je 10 godova. U dijelu šume ispod 700 m n.v. ukupno je uzeto 116 izvrtaka, a u dijelu šume iznad 700 m n.v. uzeto je 117 izvrtaka. Vrijeme uzimanja izvrtaka bilo je u početku vegetacijskog razdoblja. Nakon obavljenog terenskog rada, pristupilo se analizi izvrtaka (mjerenje širine zadnjih 10 godova te izbrajanje godova na dužini izvrtka 25 mm od kore), utvrđivanju ovisnosti debljinskog prirasta, vremena prijelaza i postotka volumnog prirasta o prsnom promjeru. Na temelju strukture prebornih sastojina te strukture promatranih dijelova preborne šume, utvrđen je apsolutni prirast jele po Meyerovoj diferencijalnoj metodi (Klepac 1963). |