DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1997 str. 15 <-- 15 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 9-10, CXXI (1997), 473-478 UDK 630*569 (001) ODNOS PRIRAŠĆIVANJA STABALA JELE NA NPŠO "SLJEME" RELATIONS OF FIR TREE INCREMENT IN THE EDUCATIONAL-EXPERIMENTAL FOREST FACILITY "SLJEME" Juro ČAVLOVIĆ* i Tihomir MAROVIĆ,** SAŽETAK: Glede činjenice da je jela vrsta koja s bukvom i smrekom tvori vrlo vrijedne preborne šume (8 % od ukupne šumske površine u Hrvatskoj), zabrinjava činjenica koja se ogleda u promjeni konstitucije prebornih sastoj ina na štetu jele. To je smanjenje udjela jele u omjeru smjese, izostanak prirodnog pomlađivanja te narušavanje normalne preborne strukture. U fakultetskoj šumi Sljeme utvrđene su značajne razlike u konstituciji među prebornim sastojinama koje se nalaze ispod i iznad 700 m nadmorske visine. Cilj je bio utvrditi kako su se te razlike u konstituciji prebornih sastojina jele odrazile na odnose prirašćivanja stabala jele među navedene dvije skupine sastojina. Temeljem mjerenja u sastojinama ispod 700 m n. v. te u sastojinama iznad 700 m n. v. dobivene su sljedeće spoznaje: S obzirom na omjer smjese vrsta drveća, pravilnost preborne strukture te stanje pomlađivanja, u sastojinama ispod 700 m n.v. postoje mnogo bolji uvjeti za rast i razvoj jelovih stabala. Prosječno vrijeme prijelaza stabala jele za šumu kao cjelinu u sastojinama ispod 700 m n.v. iznosi II godina, a u sastojinama iznad 700 m n.v. iznosi 18 godina. Jača ovisnost debljinskog prirasta o prsnom promjeru pojavila se kod izjednačenja debljinskog prirasta pomoću parabole drugog reda nego pomoću pravca, i to u oba promatrana slučaja. Uočljiva je posebno velika razlika debljinskog prirasta srednjedebelih stabala među dvije skupine promatranih sastojina. Godišnji volumni tečajni prirast za jelu u sastojinama iznad 700 m n.v. iznosi 2,17 mVha, dok je u sastojinama ispod 700 m n.v. taj prirast 5,68 m´/ha. Temeljem podataka o vremenu prijelaza, debljinskom i volumnom prirastu, općenito se može reći da za jelu nepovoljnija konstitucija prebornih sastojina iznad 700 m n. v. u odnosu na sastoj ine ispod 700 m n. v., odrazila se na izrazito slabije prirašćivanje jelovih stabala i u apsolutnom i u relativnom iznosu. Ključne riječi: preborne sastojine jele, vrijeme prijelaza, debljinski prirast, volumni prirast UVOD - Introduction Obična jela je vrsta koja s bukvom i smrekom tvori u ekološkom i gospodarskom smislu vrlo vrijedne preborne šume. Na području Dinarida te na vršnim di *Dr. se. Juro Čavlović, Faculty of forestry, Department of forest jelovima gora između rijeka Save i Drave, preborne management **Tihomir Marović. dipl. inž. šum.,U.S. Našice šume jele i bukve te jele i smreke zauzimaju 8,2 % od |