DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1997 str. 14 <-- 14 --> PDF |
S. Matić, 1. Anić, M. Oršanić: PODIZANJE, NJEGA 1 OBNOVA SUMA KAO TEMELJNI PREDUVJETI., Šumarski list br.9-10, CXXI (1997), 463-472 nje. Obnova borovih sastojina obavlja se u ovisnosti o stanju sastojine i staništa. Tamo gdje šumska kultura ili prirodna sastojina borova nije uspjela stvoriti stanišne prilike za povratak elemenata autoktone klimatogene zajednice, obnova se obavlja prirodnim pomlađivanjem borova oplodnim sječama, najbolje na malim površinama ili krugovima. Ukoliko su uvjeti ostvareni, u sastojinu sukcesivno ulaze elementi crnikovih ili medunčevih šuma, pa sukcesiju treba pomagati radovima na njezi. U tom je slučaju unošenje žira ili sadnica odgovarajućih hrastova uz provođenje oplodnih sječa najučinkovitiji način obnove šumskih kultura ili prirodnih sastojina borova na Mediteranu. Revitalizacija panjača započinje izostankom čistih sječa, a nastavlja se čišćenjem ili proredom do tre nutka obnove. Obnova panjača obavlja se prirodnim putem oplodnim sječama, ili, ako za to nema uvjeta, umjetnim putem sjetvom, odnosno sadnjom sjemena i sadnica te njihovim unošenjem nakon naplodnog sjeka. -Glede uzgojnih postupaka u makiji i pseudomakiji, nužno je zabraniti čiste sječe i pašu. Nakon dvadesete godine nužno je obaviti čišćenje, a nakon toga i prvu proredu. Revitalizaciju gariga najbolje ćemo obaviti zaštitom od stoke i sadnjom crnogoričnih pionirskih vrsta drveća (alepski, brucijski i primorski bor). U šikarama je najčešći i najpotrebiji uzgojni zahvat čišćenje ili još češće zakašnjelo čišćenje. Uzgojni radovi u šibljacima su popunjavanje uz istovremenu sječu loših jedinki na "čep" i čišćenje. LITERATURA - References Matić , S., 1994: Prilog poznavanju broja biljaka i kou Zagrebu i Šumarski institut, Jastrebarsko, 343 ličine sjemena za kvalitetno pomlađivanje i po354, Zagreb. šumljavanje. Šum. list 118(3-4): 71 - 79. Matić , S., Skenderović , J., 1992: Uzgajanje šuMatić , S., 1994a: Kriteriji za izbor površina namje-ma. U: Šume u Hrvatskoj, Šumarski fakultet njenih za pošumljavanje (rukopis). 6 s., Zagreb. Sveučilišta u Zagrebu i "Hrvatske šume", p.o. Zagreb,81-104. Matić , S., 1994: Ekološke i gospodarske značajke revitalizacije privatnih šuma u Hrvatskoj. U: ZborMatić , S., Rauš , Đ., 1986: Prevođenje makija i panik radova "Privatne šume u Hrvatskoj u ozračju njača hrasta crnike u sastojine višeg uzgojnog rezolucija helsinške konferencije o zaštiti i očuoblika. Glas. šum. pokuse, pos. izd., 2: 79 - 86. vanju europskih šuma", HAZU, 39 - 61, Zagreb. Matić , S., Prpić , B., 1983: Pošumljavanje. Odbor za Matić , S., 1986: Šumske kulture alepskoga bora i njiprovođenje društvenog dogovora i realizaciju hova uloga u šumarstvu mediterana. Glas. šum. programa pošumljavanja 1981 - 1985 godine i pokuse, pos. izd., 2: 125 - 145. Savez inženjera i tehničara šumarstva i drvne in Matić, S., Anić, I., Oršanić, M., 1996: Uzgojni dustrije Hrvatske, 79 s., Zagreb. zahvati u submediteranskim šumama hrasta me-Prpić , B., 1992: Ekološka i gospodarska vrijednost dunca {Quercus pubescens Willd.). U: Zbornik šuma u Hrvatskoj. U: Šume u Hrvatskoj, Šumarradova "Unapređenje proizvodnje biomase šumski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i "Hrvatske skih ekosustava", Šumarski fakultet Sveučilišta šume", p.o. Zagreb, 237 - 256, Zagreb. SUMMARY: Great economic and other potentials of the Mediterranean should encourage forest production. Any step forward toward progressive succession of forest vegetation, i.e. toward higher silvicultural forms, is a contribution to the environmental, social, and economic progress. To achieve stability and induce progressive successive processes in the Mediterranean forests, it is necessary to investigate the procedures in all silvicultural forms and degradation phases. The paper presents the principles of the silvicultural procedures in the Mediterranean forests. The activities consist of raising forests on naked karst (afforestation), care and conversion of stands into higher silvicultural forms, as well as the natural or artificial regeneration of mature stands. Afforestation planning encompasses the following criteria: choice of the most suitable surfaces for afforestation; choice of the suitable tree species for afforestation; determination of afforestation methods; timing; soil preparation; deciding on the distribution and distances among the plants and seed quantity per area unit; caring for the raised cultures. Mediterranean forests should be tended according to the stand forms, silvicultural forms, degradation phases, and habitat properties. The most useful operations to be done are cleaning, thinning and adding new plants. Aimed at gradual return of the autochthonous Mediterranean vegetation, stand regeneration should be done with regeneration felling, natural and/or artificial methods. All |