DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1997 str. 104 <-- 104 --> PDF |
drvne mase iz državnih šuma SAD procijenjena je na 3.5 milijardi US $, (po jedinici površine približno prihodu HŠ). Prihod od rekreacije u šumi očekuje se u 2000 godini u iznosu od 100 (sto) milijardi US $. Hrvatske šume imaju bar isti, ako ne i veći rekreativni potencijal, a prema navedenom uzoru prihod bi mogao biti u budućnosti - više nego danas priželjkivani sveukupni prihod od turizma. A to bi bila velika nada opstanku većine hrvatskih općina. Ta činjenica postavlja pitanja, čiji bi odgovori trebali otrijezniti zaostalu dogmatsku svijest industrijalizma, preispitati sklonosti novim dogmama tržišta pa čak i dogmama o zaštiti okoliša bez zaštite zavičajne obitelji i zajednice. Sve dogme hrane se na dogmatskoj svijesti koja je odgojem desetljećima usadivana, a oslanja se samo na industrijske sirovine kao resurs razvoja, kao stoje gospodarska korist od šume. To postavlja i šira pitanja zaštite i prostornog planiranja u drugu perspektivu, ali i odnos prema gospodarenju zemljištem do naobrazbe na lokalnoj razini. (Znamo daje naobrazba slijedila tu dogmu - u nekim krajevima nisu se školovali svestrano obučavani srednjoškolci već uglavnom usko specijalizirani šumari i drvopreradivači). To je posebno važno danas, u neovisnoj državi, ako se ima na umu i u srcu nacionalni interes, to jest opstanak i zavičajne populacije na vlastitim resursima, stoje i smisao održiva razvoja. Neupitna nužnost opredjeljenja za održivi razvoj pokazuje dosadašnji vrijednosni sustav u pravoj slici, kao piramidu postavljenu naglavce. To čak zadire i u takva područja kao stoje planiranje šumskih puteva, da bi mogli poslužiti i kao turističke europske pješačke magistrale, imajući u vidu da su posve zanemareni vidikovci, turističke atrakcije i destinacije, čak i na glavnim prometnicama, kao što su zapušteni i nekadašnji seoski putovi do privatnih posjeda. Moguća mjesta turističkih lokacija ili naseljavanja zabranjena su na šum NOVI DOKTORI ZNANOSTI skom zemljištu, čak i onda kada bi se jedino naseljavanjem gmajne, šikara i krš mogli kultivirati i pretvarati u vrtove i park. Po nasljeđenom sustavu vrednovanja, te površine zaštićene kao šumsko zemljište, a vrtovi i parkovi, ljepše mjesto boravka obitelji i lokalne zajednice, zakonom se ubrajaju u nekorisno građevinsko zemljište, po dogmatskom kriteriju manje vrijednosti obitelji i njenih malograđanskih sklonosti ili manje vrijednosti malog, obiteljskog gospodarstva, pogodnog za nerentabilna gorsko-planinska područja, koje komplementarno objedinjuje bilo koju glavnu djelatnost na mjestu stalnog boravka, vrtlarstvo i turizam. Ljepota i privlačnost krajolika, bilo očuvanog prirodnog okoliša i ljudskim radom uljepšanog, a nezagađenog prostora je i mjesto više kvalitete življenja i najveći razvojni resurs većine hrvatskih, danas siromašnih općina, mjesto zarade, naseljavanja, rekreacije i ostanka. Bez integralnog pristupa i planiranja ni šumsko zemljište nije moguće bolje koristiti kao resurs razvoja. Ali to nije moguće bez edukacije. Autor se prisjeća jedne diskusije s poznatim lovcem. Riječ je bila o mogućnostima foto safarija. Odgovor je bio: pokušajte to reći lovočuvaru. Lovočuvar je bio navikao na društvo i pratnju izabrane nomenklature u prošlom sustavu i očito je daje nova bogata vlasnička klijentela bolja zamjena od grupa domaćih i stranih turista željnih gorsko-planinskih ugođaja. Ali ako gorsko-planinska populacija želi opstati morat će se razmisliti na koji su način drugi uspjeli bolje koristiti svoja prirodna bogatstva i svoj prostor, i potražiti nova znanja i nove putokaze da bi se došlo do veće kvalitete življenja u vlastitom zavičaju, za opću dobrobit pa i za opstanak gradova čiji se rast bazirao na doseljavanju školovane populacije iz lokalnih zajednica koje su danas u izumiranju. Drago Muvrin, dipl. arh. EUR-GORANIN OLEG ANTONIC Životopis jediplomski studij prirodnih znava razreda Trifolio-Geranietea na OlegAntonić rođenje 1966. nosti - smjer biomatematika završio dinarskom kršu. Doktorirao je u Osijeku, gdje je pohađao osnovnu je 1993. godine na Prirodoslovno-1996. na Biološkom odsjeku Priroi srednju školu. Šumarski fakultet matematičkom fakultetu Sveučilidoslovno- matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu upisao je šta u Zagrebu, obranivši magistarSveučilišta u Zagrebu s disertaci1987. godine. Diplomirao je 1991. ski rad pod naslovom Numerička jom pod naslovom "Modeli utjecana Katedri za dendrometriju. Poslianaliza vegetacije šumskih ruboja topoklime na vegetaciju krša". |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1997 str. 105 <-- 105 --> PDF |
Od 1992. godine zaposlen je u Laboratoriju za biocenološka istraživanja Instituta Ruder Bošković u Zagrebu, i to do 1993. kao znanstveni novak, do 1996. kao znanstveni asistent, a poslije kao viši znanstveni asistent. Objavio je 8 znanstvenih radova i sudjelovao na 12 znanstvenih skupova. Koautor je programskog paketa "MODEL for Windows" za GIS i prostorno modeliranje. Član je "International Association of Vegetation Science", Hrvatskoga šumarskog društva, Hrvatskog biometrijskog društva, Hr vatskog ekološkog društva i Hrvatskog biološkog društva. Bavi se znanstvenim radom iz ekologije šuma, posebno primjenom raster-GIS modeliranja i multivarijantne statistike u objašnjavanju prostorne razdiobe šumske vegetacije. Intenzivno surađuje s znanstvenicima Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Šumarskog instituta Jastrebarsko i Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša. MODELI UTJECAJA TOPOKLIME NA VEGETACIJU KRŠA Doktorska disertacija Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb, 1996, 156 str. SAŽETAK: Mogućnosti topoklimatskih modela u objašnjavanju prostorne varijabilnosti vegetacije istraživani su na dva primjera s hrvatskog Krša: NP Risnjak i Zavižan (Sjeverni Velebit). Vegetacijski uzorak određen je na tri razine prostorne varijabilnosti: fitocenoze Risnjaka i Zavižana (terestrički kartirane u skladu s metodama fitocenološke škole Zürich- Montpellier), relativni udjeli dominantnih vrsta drveća u NP Risnjak (interpretirane infracrvene aerofotogrametrijske snimke) i dendrometrijski parametri (promjer i visina stabla, visina krošnje, radijalni prirast, zakrivljenost stabla, debljina kore) populacije bukve (Fagus sylvatica), terenski mjereni na sistematskom uzorku u Viljskoj ponikvi na Risnjaku. Parametri propadanja šuma (oštećenje krošanja) dobiveni interpretacijom aerofotogrametrijskih snimaka, kao i koncentracije teških metala u tlu uključeni su u istraživanje i korelirani s modeliranom izloženošću vjetru za različite hipotetske smjerove. Topoklimatske varijable izvedene su iz digitalnog modela terena u okviru rasterskog geografskog in formacijskog sustava. Uključeni su slijedeći procjenitelji: nadmorska visina, nagib terena, relativna orijentacija terena (četiri kutne udaljenosti od hipotetskih smjerova dolaska oborinskih vjetrova), izravnana solarna radijacija (relativno prema nepoznatoj dnevnoj sumi na horizontalnoj površini), difuzna solarna radijacija (također relativno prema dnevnoj sumi), dubina u ponikvi i recipročna površina izmjene temperatura (hipotetski procjenitelji temperaturne inverzije u ponikvama), procjenitelji izloženosti terena vjetru (na temelju visine horizonta u različitim smjerovima), zakrivljenost terena u smjeru najvećeg nagiba, zakrivljenost terena okomito na smjer najvećeg nagiba, hipotetska akumulacija vode (otežana s propusnošću stijena i logaritamski transformirana), potencijalna količina oborine u slivu i potencijalna akumulacija snijega. Svi ti modeli imaju prostornu razlučivost od 10 x 10 m. Udio vapnenaca izveden iz geološke karte također je uključen u analizu za Risnjak, a područje Zavižana je geološki homogeno. Prostorna varijabilnost tla je zanemarena uz hipotezu o zajedni čkom postglacijalnom podrijetlu tla i vegetacije pod utjecajem abiotskih činitelja. Ova je hipoteza odvojeno testirana na kvalitativnoj razini. Modelirane topoklimatske varijable diskriminiraju glavninu fitocenoza na istraživanom području, s težištem na onim varijablama koje se odnose na temperaturni gradijent. U oba slučaja glavni procjenitelj je nadmorska visina, ali drugi relevantni procjenitelji (npr. radijacija, izloženost morskim vjetrovima) nisu jednaki za oba područja, vjerojatno zbog različitih makroklimatskih uvjeta, te dva različita tipa zonacije vegetacije na Zavižanu. Udio vapnenaca diskriminira acidofilnu fitocenozu Blechno-Abietetum, što potvrđuje logičnu pretpostavku o valjanosti topoklimatskih procjena samo pod istim geološkim uvjetima. Gradijent jela (Abies alba) - bukva (Fagus sylvatica) je temeljna značajka prostorne varijabilnosti udjela dominantnih vrsta drveća u NP Risnjak, jer su udjeli te dvije vrste značajno procijenjeni s većinom modeliranih varijabli uz uzajamno suprotne predznake. Učestalost smreke (Picea abies), kao pionirske |