DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1997 str. 104 <-- 104 --> PDF |
drvne mase iz državnih šuma SAD procijenjena je na 3.5 milijardi US $, (po jedinici površine približno prihodu HŠ). Prihod od rekreacije u šumi očekuje se u 2000 godini u iznosu od 100 (sto) milijardi US $. Hrvatske šume imaju bar isti, ako ne i veći rekreativni potencijal, a prema navedenom uzoru prihod bi mogao biti u budućnosti - više nego danas priželjkivani sveukupni prihod od turizma. A to bi bila velika nada opstanku većine hrvatskih općina. Ta činjenica postavlja pitanja, čiji bi odgovori trebali otrijezniti zaostalu dogmatsku svijest industrijalizma, preispitati sklonosti novim dogmama tržišta pa čak i dogmama o zaštiti okoliša bez zaštite zavičajne obitelji i zajednice. Sve dogme hrane se na dogmatskoj svijesti koja je odgojem desetljećima usadivana, a oslanja se samo na industrijske sirovine kao resurs razvoja, kao stoje gospodarska korist od šume. To postavlja i šira pitanja zaštite i prostornog planiranja u drugu perspektivu, ali i odnos prema gospodarenju zemljištem do naobrazbe na lokalnoj razini. (Znamo daje naobrazba slijedila tu dogmu - u nekim krajevima nisu se školovali svestrano obučavani srednjoškolci već uglavnom usko specijalizirani šumari i drvopreradivači). To je posebno važno danas, u neovisnoj državi, ako se ima na umu i u srcu nacionalni interes, to jest opstanak i zavičajne populacije na vlastitim resursima, stoje i smisao održiva razvoja. Neupitna nužnost opredjeljenja za održivi razvoj pokazuje dosadašnji vrijednosni sustav u pravoj slici, kao piramidu postavljenu naglavce. To čak zadire i u takva područja kao stoje planiranje šumskih puteva, da bi mogli poslužiti i kao turističke europske pješačke magistrale, imajući u vidu da su posve zanemareni vidikovci, turističke atrakcije i destinacije, čak i na glavnim prometnicama, kao što su zapušteni i nekadašnji seoski putovi do privatnih posjeda. Moguća mjesta turističkih lokacija ili naseljavanja zabranjena su na šum NOVI DOKTORI ZNANOSTI skom zemljištu, čak i onda kada bi se jedino naseljavanjem gmajne, šikara i krš mogli kultivirati i pretvarati u vrtove i park. Po nasljeđenom sustavu vrednovanja, te površine zaštićene kao šumsko zemljište, a vrtovi i parkovi, ljepše mjesto boravka obitelji i lokalne zajednice, zakonom se ubrajaju u nekorisno građevinsko zemljište, po dogmatskom kriteriju manje vrijednosti obitelji i njenih malograđanskih sklonosti ili manje vrijednosti malog, obiteljskog gospodarstva, pogodnog za nerentabilna gorsko-planinska područja, koje komplementarno objedinjuje bilo koju glavnu djelatnost na mjestu stalnog boravka, vrtlarstvo i turizam. Ljepota i privlačnost krajolika, bilo očuvanog prirodnog okoliša i ljudskim radom uljepšanog, a nezagađenog prostora je i mjesto više kvalitete življenja i najveći razvojni resurs većine hrvatskih, danas siromašnih općina, mjesto zarade, naseljavanja, rekreacije i ostanka. Bez integralnog pristupa i planiranja ni šumsko zemljište nije moguće bolje koristiti kao resurs razvoja. Ali to nije moguće bez edukacije. Autor se prisjeća jedne diskusije s poznatim lovcem. Riječ je bila o mogućnostima foto safarija. Odgovor je bio: pokušajte to reći lovočuvaru. Lovočuvar je bio navikao na društvo i pratnju izabrane nomenklature u prošlom sustavu i očito je daje nova bogata vlasnička klijentela bolja zamjena od grupa domaćih i stranih turista željnih gorsko-planinskih ugođaja. Ali ako gorsko-planinska populacija želi opstati morat će se razmisliti na koji su način drugi uspjeli bolje koristiti svoja prirodna bogatstva i svoj prostor, i potražiti nova znanja i nove putokaze da bi se došlo do veće kvalitete življenja u vlastitom zavičaju, za opću dobrobit pa i za opstanak gradova čiji se rast bazirao na doseljavanju školovane populacije iz lokalnih zajednica koje su danas u izumiranju. Drago Muvrin, dipl. arh. EUR-GORANIN OLEG ANTONIC Životopis jediplomski studij prirodnih znava razreda Trifolio-Geranietea na OlegAntonić rođenje 1966. nosti - smjer biomatematika završio dinarskom kršu. Doktorirao je u Osijeku, gdje je pohađao osnovnu je 1993. godine na Prirodoslovno-1996. na Biološkom odsjeku Priroi srednju školu. Šumarski fakultet matematičkom fakultetu Sveučilidoslovno- matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu upisao je šta u Zagrebu, obranivši magistarSveučilišta u Zagrebu s disertaci1987. godine. Diplomirao je 1991. ski rad pod naslovom Numerička jom pod naslovom "Modeli utjecana Katedri za dendrometriju. Poslianaliza vegetacije šumskih ruboja topoklime na vegetaciju krša". |