DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1997 str. 96     <-- 96 -->        PDF

njem šumskih površina postojećih Uprava šuma prema
načinu gospodarenja ili drugim zajedničkim obilježjima,
to su područja:


a) uprave šuma: Vinkovci, Osijek, Našice, Požega i
Nova Gradiška,


b) uprave šuma: Bjelovar, Koprivnica, Zagreb,
Karlovac i Sisak,


c) uprave šuma: Delnice, Ogulin i Gospić,


d) uprave šuma: Buzet, Senj i Split.


Djelatnosti sadašnjih uprava šuma su sljedeće:
uzgajanje i iskorišćivanje šuma, te lovstvo i prerada drva
(pilane); izvršitelji državne strategije za gospodarenje
šumama - svaka na svom dijelu zajedničkog područja.
One djeluju samostalno, bez ikakve nadogradnje na
nivou područja ili županije i bez uplitanja nekog "starijeg
brata" u njihovu poslovnost.


Samo utvrđene zajedničke akcije: biološka reprodukcija
šuma, zaštita šuma, sanacije šteta od većih ka-


ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI


U razdoblju od 1994. godine do danas, tijekom kojeg
je vuk novim Zakonom o lovu (Narodne novine
10/94.) izgubio status divljači i proglašen zaštićenom
životinjskom vrstom (1995)´, broj prijavljenih šteta na
domaćoj stoci (i divljači!) neusporedivo je porasao u
odnosu na prethodno razdoblje. U Ličko-senjskoj i Pri-
morsko-goranskoj županiji, gdje je do nedavno štetu
pričinjavao mahom ris, sada "harači" vuk. Do kraja lipnja
1997. godine s područja Splitsko-dalmatinske, Ši-
bensko-kninske, Zadarske, Dubrovačko-neretvanske i
dijelom Ličko-senjske županije zaprimljeno je oko 500
izvješća stručnih i ovlaštenih vještaka s terena o pričinjenim
štetama, za koje se do sada isplaćena naknada ili
ponuđena nagodba popela na više stotina tisuća kuna.
Štete su najveće na područjima imenovanih prvih triju
županija, gdje je do sada ubijeno ili zaklano preko 1500
grla stoke, pretežno ovaca i koza. Oko 70% svih šteta
pričinili su vuci, dok su za ostale kao mogući počinitelji
navedeni čagljevi, domaći psi lutalice i lisice. Žrtvom
vukova postali su i čistokrvni lovački psi.


f Pravilnikom o zaštiti pojedinih vrsta sisavaca (Narodne novine 31/95.) od
9. svibnja 1995. ravnatelj Državne uprave za zaštitu kulturne i prirodne
baštine proglasio je, uz više ostalih vrsta, vuka i risa posebno zaštićenim
životinjskim vrstama.


1 Prvi seminar održan u Nacionalnom parku Risnjak i državnom lovištu
"Snjcžnik" u Gorskom kotaru krajem siječnja 1996. godine.


lamiteta i drugi zajednički programi, sufinanciraju se
udruženim sredstvima koja se stvaraju proporcionalno
vrijednosti šumskog fonda ili na osnovi kvalitetnijih
kriterija.


Ne bi bilo na odmet revitalizirati organiziranost i
poslovnost bivšeg Šumskog gospodarstva "Krndija"
Našice iz sedamdesetih godina. Naime, tih se godina to
poduzeće, poslujući na oskudnom šumskom fondu, nalazilo
na čelu ljestvice uspješnosti poslovanja šumarskih
organizacija u Hrvatskoj. Bilo bi interesantno ući u
trag tom fenomenu!! Pokazatelji su pri ruci. Nalaze se u
arhivu bivšeg Poslovnog udruženja, Trg Mažuranića 6.


Možda bi taj podhvat uz dodatna poboljšanja mogao
biti putokaz ili model za organizaciju i poslovnost sadašnjih
Uprava šuma (ili Šumskih gospodarstava ili Direkcija
šuma)?


Mijo Matezić, dipl. inž. šum.


Prisutnost vukova pa i prve štete na domaćoj stoci
registrirane su uz samu Neretvu te u Konavlima u
dubrovačkom kraju na krajnjem jugu zemlje.


Kako sjedne strane broj šteta od vukova i drugih zaštićenih
predatora ima tendenciju rasta, a s druge strane
sve prisutnije pojačano, nezakonito i kažnjivo ubijanje
vukova, s namjerom da se stručni terenski djelatnici,
mahom dipl. inž. šumarstva i dipl. veterinari, koji obavljaju
uviđaje i procjenu šteta na terenu još bolje osposobe
za taj posao, odnosno da se njihov broj poveća i
proširi i na područje gorske Hrvatske (Lika, Gorski kotar,
Hrvatsko primorje) Ministarstvo kulture - Uprava
za zaštitu kulturne i prirodne baštine organizirala je 2.
seminar o metodologiji utvrđivanja šteta od krupnih
zaštićenih predatora2. Seminar je održan u hotelu
"Vodice" u Vodicama i u Upravi Nacionalnog parka
"Krka" u Šibeniku od 2. do 4. srpnja 1997. Pored desetak
ovlaštenih vještaka, kao i onih koji su se odazvali
pozivu organizatora da se za taj posao osposobe, seminaru
su bili nazočni ugledni znanstveni i stručni djelatnici
Ministarstva kulture, Veterinarskog i Prirodo-
slovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu,
JP "Hrvatske šume" p.o. Zagreb, mahom članovi Povjerenstva
za praćenje populacije vuka i risa, te po jedan
predstavnik iz Republike Slovenije i Federacije
Bosne i Hercegovine.


2. SEMINAR O METODOLOGIJI UTVRĐIVANJA ŠTETA OD KRUPNIH ZAŠTIĆENIH PREDATORA


(Novigrad-Šibenik 2.-4. VII. 1997.)


434




ŠUMARSKI LIST 7-8/1997 str. 97     <-- 97 -->        PDF

U ime pomoćnika ministra mr. Maria K e z i ć a, seminar
je, pozdravivši nazočne, otvorio Vinko Mladine
o, dip], iur. Imajući u vidu zakonsku odredbu o odgovornosti
Republike Hrvatske da naknadi štetu koju
nanese zaštićena životinja, u ovom slučaju vuk ili ris, te
da Zakon o zaštiti prirode ne uređuje ova pitanja i ne
upućuje na provedbeni propis, Mladineo je u svom istupu
potanje objasnio ovu materiju, olakšavši tako rad
vještacima pri postupku utvrđivanja šteta.


Slika 1: Slapovi Krke u istoimenom nacionalnom parku, kojeg su
drugog dana rada razgledali sudionici seminara.


Foto: A. Frković


Prema prijedlogu voditelja seminara i najzaslužnije
osobe za njegovo održavanje, državnog inspektora zaštite
prirode Zelimira St ah ana, dipl. inž., rad seminara
odvijao se po ovom dnevnom redu:


-A. Frković, D. Kovačić i J. Kusak: Zaštita
risa i vuka u Hrvatskoj i problemi koji iz tog proizlaze,


-V. Mladineo: Vođenje upravnog postupka u pogledu
odgovornosti za štetu napravljenu od vuka i risa i
provođenje postupka očevida i sastavljanje zapisnika,


- J. Č o p: Zaštita vuka i risa u Sloveniji,


- Đ. H u b e r: Vukovi u svijetu,


- Ž. Stahan: Prikaz i analiza šteta od vuka i risa u
Republici Hrvatskoj,


Slika 2: Ukupan prikaz i analizu šteta od vuka i risa u Republici Hrvatskoj
podnio je u Upravi NP "Krka" u Šibeniku Želimir
Štahan. Foto: A. Frković


+++: Razrada metodologije obavljanja očevida za
prijavljenu štetu te ocjena brojnosti i trenda populacije
vuka i risa, rad kroz raspravu,


+++: Razgovor o strategiji zaštite vuka i risa te donošenje
Management plana.


Posljednjeg trećeg dana rada seminar je bio obogaćen
obilaskom terena Općine Unešić, gdje se provodi
poluintenzivno sitno stočarenje i gdje su štete od vukova
najveće. Tu je, na netom prijavljenoj šteti na ovcama,
zorno demonstriran postupak utvrđivanja počinitelja
štete na temelju ostataka žrtvi.


U suradnji s Hrvatskim kinološkim savezom, Uprava
za zaštitu kulturne i prirodne baštine Ministarstva
kulture predala je dvoje, od ukupno 10, štenadi pasmine


Slika 3: Trenutak s predaje prva dva štenca autoktone pasmine
pastirskih pasa tornjaka naprednim stočarima unešičkog
kraja. Foto: A. Frković


435




ŠUMARSKI LIST 7-8/1997 str. 98     <-- 98 -->        PDF

tornjak, dvjema obiteljima koje se namjeravaju intenzivno
baviti stočarenjem. To je, pojasnio je poznati kinolog
Sandor Horvath iz Zagreba, izvorna pastirska
pasmina pasa visinskih pašnjačkih predjela zapadne i
srednje Bosne i Hercegovine, koja služi upravo za zaštitu
stada od zvjeradi.


Na temelju izvješća predstavnika pojedinih županija,
lovačkih udruga i uprava šuma o veličini i vrsti šteta,
teškoćama pri njihovu utvrđivanju, čuvanosti stoke,
procjeni brojnosti i trendu populacije zaštićenih krupnih
predatora, njihovu mortalitetu i dr. posljednjeg dana
rada 2. seminara o metodologiji utvrđivanja šteta od
krupnih zaštićenih predatora u lovačkoj kući LD "Prepelica"
Unešić doneseni su sljedeći


Zaključci:


1. Skup je okupio većinu stručnjaka iz Hrvatske koji
se bave ovom ili sličnom problematikom (Ministarstvo
kulture, Uprava za zaštitu kulturne i prirodne baštine,
Veterinarski fakultet, PMF, JP "Hrvatske šume" i dr.),


2. Na temelju dosadašnjih iskustava poboljšanje i
ujednačen način postupanja prilikom utvrđivanja naknade
štete i očevida na mjestu događanja (napad na domaće
životinje), u kojem smislu će se dotjerati i postojeći
Naputak o postupku utvrđivanja štete i obrazac Zapisnika
o očevidu,


3. Na temelju raspoloživih pokazatelja i izvješća nazočnih,
kao što su nesumnjivo utvrđene štete od vuka i
risa, zabilježeni otpad (od nezakonitog odstrijela, prometa,
bjesnoće i si.) u visini od oko 27-43 kod vuka, odnosno
11-15 kod risa, te analize cjelokupnog stanja, o-
cjenjuje se da bi se broj vukova u Hrvatskoj mogao kretati
od 70-105, a risova od 50-60 jedinki´,


4. Sudionici zaključuju da zaštitu vuka i risa u njihovim
prirodnim staništima treba nastaviti te pratiti stanje
kao i do sada. Izražena je zabrinutost zbog velikog broja
nezakonito ubijenih predstavnika tih vrsta i traže od
nadležnog ministarstva poduzimanje zakonskih mjera,


5. Sudionici podržavaju namjeru Ministarstva kulture
da unese izmjene i dopune u Zakon o zaštiti prirode,
o mogućnosti intervencije u brojno stanje predatora
u njihovom prirodnom staništu, ukoliko uzrokuju gospodarski
značajne štete,


6. Budući da zaštićeni predatori imaju i značajan
utjecaj na divljač, sudionici preporučuju da ugovorene
zakupnine za lovišta u kojima obitavaju ove vrste predatora
budu usklađene s tim utjecajima,


7. Sudionici naglašavaju potrebu dovršenja plana
gospodarenja (Management plan) vukom, kao osnove
za sve buduće akcije u svezi sa budućom zaštitom vuka
i modelom za izradu srodnih planova za druge vrste s
popisa "Crvene knjige",


8. Nabavom i podjelom štenadi autoktone pasmine
pastirskih pasa tornjaka postići će se dva cilja: utjecaj u
smislu smanjenja štete od vukova na stoci i obnavljanje
(osnivanje) matičnog fonda ovih već gotovo nestalih
(izumrlih) pasa,


9. Prilikom izrade različitih radnji (studija, predavanja
i si.) i njihovih izlaganja na domaćim i stranim skupovima,
voditelji očevida (vještaci) koji ih (analitički)
obavljaju u ime Ministarstva kulture, bit će navedeni
kao koautori. Isto uključuje i autorska prava na snimljeni
materijal,


10. Organizator i sudionici pozdravljaju nazočne g.
Janeza Čopa, dipl. biologa iz Ljubljane (R. Slovenija) i
g. Jozu Jurčevića, dipl. vet. iz Tomislavgrada (Fed.
Bosne i Hercegovine), čime je ovo savjetovanje dobilo
međunarodni karakter,


11. Zadužuje se djelatnik Ministarstva kulture g. Že-
limir Stahan da razmotri mogućnost posjeta nacionalnom
parku "Mercantour" u južnoj Francuskoj, čija se
uprava istovremeno susreće sa štetama od novostajuće
populacije vukova na domaćim životinjama i utjecaja
na divljač razvijajući, neovisno o nama, vrlo sličnu metodologiju
identificiranja uzročnika šteta i isplaćivanja
naknada,


12. Ministarstvo kulture i g. Želimir Štahan kao inicijator
savjetovanja zahvaljuje svim sudionicima skupa,
a posebno stručnimm suradnicima na očevidu, za
odaziv na poziv na ovaj skup i aktivno sudjelovanje,


13. O održanom skupu biti će, uz domaću stručnu
javnost, izvještena i međunaropdna tijela, kao stoje Europski
savjet, Međunarodna unija za zaštitu prirode
(UICN), International Wolf Center i dr.,


14. Zbog očite korisnosti susreta ovakove vrste preporučuje
se njihovo redovito održavanje.


Alojzije Frković


´ Godine 1992/93., kad je pokrenuta akcija zaštite vuka, bilo je procijenjeno
da broj vukova u Hrvatskoj ne prelazi 50 jedinki, a posljednja dokazana
šteta od vuka bila je 1984. godine.


436