DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1997 str. 96 <-- 96 --> PDF |
njem šumskih površina postojećih Uprava šuma prema načinu gospodarenja ili drugim zajedničkim obilježjima, to su područja: a) uprave šuma: Vinkovci, Osijek, Našice, Požega i Nova Gradiška, b) uprave šuma: Bjelovar, Koprivnica, Zagreb, Karlovac i Sisak, c) uprave šuma: Delnice, Ogulin i Gospić, d) uprave šuma: Buzet, Senj i Split. Djelatnosti sadašnjih uprava šuma su sljedeće: uzgajanje i iskorišćivanje šuma, te lovstvo i prerada drva (pilane); izvršitelji državne strategije za gospodarenje šumama - svaka na svom dijelu zajedničkog područja. One djeluju samostalno, bez ikakve nadogradnje na nivou područja ili županije i bez uplitanja nekog "starijeg brata" u njihovu poslovnost. Samo utvrđene zajedničke akcije: biološka reprodukcija šuma, zaštita šuma, sanacije šteta od većih ka- ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI U razdoblju od 1994. godine do danas, tijekom kojeg je vuk novim Zakonom o lovu (Narodne novine 10/94.) izgubio status divljači i proglašen zaštićenom životinjskom vrstom (1995)´, broj prijavljenih šteta na domaćoj stoci (i divljači!) neusporedivo je porasao u odnosu na prethodno razdoblje. U Ličko-senjskoj i Pri- morsko-goranskoj županiji, gdje je do nedavno štetu pričinjavao mahom ris, sada "harači" vuk. Do kraja lipnja 1997. godine s područja Splitsko-dalmatinske, Ši- bensko-kninske, Zadarske, Dubrovačko-neretvanske i dijelom Ličko-senjske županije zaprimljeno je oko 500 izvješća stručnih i ovlaštenih vještaka s terena o pričinjenim štetama, za koje se do sada isplaćena naknada ili ponuđena nagodba popela na više stotina tisuća kuna. Štete su najveće na područjima imenovanih prvih triju županija, gdje je do sada ubijeno ili zaklano preko 1500 grla stoke, pretežno ovaca i koza. Oko 70% svih šteta pričinili su vuci, dok su za ostale kao mogući počinitelji navedeni čagljevi, domaći psi lutalice i lisice. Žrtvom vukova postali su i čistokrvni lovački psi. f Pravilnikom o zaštiti pojedinih vrsta sisavaca (Narodne novine 31/95.) od 9. svibnja 1995. ravnatelj Državne uprave za zaštitu kulturne i prirodne baštine proglasio je, uz više ostalih vrsta, vuka i risa posebno zaštićenim životinjskim vrstama. 1 Prvi seminar održan u Nacionalnom parku Risnjak i državnom lovištu "Snjcžnik" u Gorskom kotaru krajem siječnja 1996. godine. lamiteta i drugi zajednički programi, sufinanciraju se udruženim sredstvima koja se stvaraju proporcionalno vrijednosti šumskog fonda ili na osnovi kvalitetnijih kriterija. Ne bi bilo na odmet revitalizirati organiziranost i poslovnost bivšeg Šumskog gospodarstva "Krndija" Našice iz sedamdesetih godina. Naime, tih se godina to poduzeće, poslujući na oskudnom šumskom fondu, nalazilo na čelu ljestvice uspješnosti poslovanja šumarskih organizacija u Hrvatskoj. Bilo bi interesantno ući u trag tom fenomenu!! Pokazatelji su pri ruci. Nalaze se u arhivu bivšeg Poslovnog udruženja, Trg Mažuranića 6. Možda bi taj podhvat uz dodatna poboljšanja mogao biti putokaz ili model za organizaciju i poslovnost sadašnjih Uprava šuma (ili Šumskih gospodarstava ili Direkcija šuma)? Mijo Matezić, dipl. inž. šum. Prisutnost vukova pa i prve štete na domaćoj stoci registrirane su uz samu Neretvu te u Konavlima u dubrovačkom kraju na krajnjem jugu zemlje. Kako sjedne strane broj šteta od vukova i drugih zaštićenih predatora ima tendenciju rasta, a s druge strane sve prisutnije pojačano, nezakonito i kažnjivo ubijanje vukova, s namjerom da se stručni terenski djelatnici, mahom dipl. inž. šumarstva i dipl. veterinari, koji obavljaju uviđaje i procjenu šteta na terenu još bolje osposobe za taj posao, odnosno da se njihov broj poveća i proširi i na područje gorske Hrvatske (Lika, Gorski kotar, Hrvatsko primorje) Ministarstvo kulture - Uprava za zaštitu kulturne i prirodne baštine organizirala je 2. seminar o metodologiji utvrđivanja šteta od krupnih zaštićenih predatora2. Seminar je održan u hotelu "Vodice" u Vodicama i u Upravi Nacionalnog parka "Krka" u Šibeniku od 2. do 4. srpnja 1997. Pored desetak ovlaštenih vještaka, kao i onih koji su se odazvali pozivu organizatora da se za taj posao osposobe, seminaru su bili nazočni ugledni znanstveni i stručni djelatnici Ministarstva kulture, Veterinarskog i Prirodo- slovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, JP "Hrvatske šume" p.o. Zagreb, mahom članovi Povjerenstva za praćenje populacije vuka i risa, te po jedan predstavnik iz Republike Slovenije i Federacije Bosne i Hercegovine. 2. SEMINAR O METODOLOGIJI UTVRĐIVANJA ŠTETA OD KRUPNIH ZAŠTIĆENIH PREDATORA (Novigrad-Šibenik 2.-4. VII. 1997.) 434 |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1997 str. 97 <-- 97 --> PDF |
U ime pomoćnika ministra mr. Maria K e z i ć a, seminar je, pozdravivši nazočne, otvorio Vinko Mladine o, dip], iur. Imajući u vidu zakonsku odredbu o odgovornosti Republike Hrvatske da naknadi štetu koju nanese zaštićena životinja, u ovom slučaju vuk ili ris, te da Zakon o zaštiti prirode ne uređuje ova pitanja i ne upućuje na provedbeni propis, Mladineo je u svom istupu potanje objasnio ovu materiju, olakšavši tako rad vještacima pri postupku utvrđivanja šteta. Slika 1: Slapovi Krke u istoimenom nacionalnom parku, kojeg su drugog dana rada razgledali sudionici seminara. Foto: A. Frković Prema prijedlogu voditelja seminara i najzaslužnije osobe za njegovo održavanje, državnog inspektora zaštite prirode Zelimira St ah ana, dipl. inž., rad seminara odvijao se po ovom dnevnom redu: -A. Frković, D. Kovačić i J. Kusak: Zaštita risa i vuka u Hrvatskoj i problemi koji iz tog proizlaze, -V. Mladineo: Vođenje upravnog postupka u pogledu odgovornosti za štetu napravljenu od vuka i risa i provođenje postupka očevida i sastavljanje zapisnika, - J. Č o p: Zaštita vuka i risa u Sloveniji, - Đ. H u b e r: Vukovi u svijetu, - Ž. Stahan: Prikaz i analiza šteta od vuka i risa u Republici Hrvatskoj, Slika 2: Ukupan prikaz i analizu šteta od vuka i risa u Republici Hrvatskoj podnio je u Upravi NP "Krka" u Šibeniku Želimir Štahan. Foto: A. Frković +++: Razrada metodologije obavljanja očevida za prijavljenu štetu te ocjena brojnosti i trenda populacije vuka i risa, rad kroz raspravu, +++: Razgovor o strategiji zaštite vuka i risa te donošenje Management plana. Posljednjeg trećeg dana rada seminar je bio obogaćen obilaskom terena Općine Unešić, gdje se provodi poluintenzivno sitno stočarenje i gdje su štete od vukova najveće. Tu je, na netom prijavljenoj šteti na ovcama, zorno demonstriran postupak utvrđivanja počinitelja štete na temelju ostataka žrtvi. U suradnji s Hrvatskim kinološkim savezom, Uprava za zaštitu kulturne i prirodne baštine Ministarstva kulture predala je dvoje, od ukupno 10, štenadi pasmine Slika 3: Trenutak s predaje prva dva štenca autoktone pasmine pastirskih pasa tornjaka naprednim stočarima unešičkog kraja. Foto: A. Frković 435 |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1997 str. 98 <-- 98 --> PDF |
tornjak, dvjema obiteljima koje se namjeravaju intenzivno baviti stočarenjem. To je, pojasnio je poznati kinolog Sandor Horvath iz Zagreba, izvorna pastirska pasmina pasa visinskih pašnjačkih predjela zapadne i srednje Bosne i Hercegovine, koja služi upravo za zaštitu stada od zvjeradi. Na temelju izvješća predstavnika pojedinih županija, lovačkih udruga i uprava šuma o veličini i vrsti šteta, teškoćama pri njihovu utvrđivanju, čuvanosti stoke, procjeni brojnosti i trendu populacije zaštićenih krupnih predatora, njihovu mortalitetu i dr. posljednjeg dana rada 2. seminara o metodologiji utvrđivanja šteta od krupnih zaštićenih predatora u lovačkoj kući LD "Prepelica" Unešić doneseni su sljedeći Zaključci: 1. Skup je okupio većinu stručnjaka iz Hrvatske koji se bave ovom ili sličnom problematikom (Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne i prirodne baštine, Veterinarski fakultet, PMF, JP "Hrvatske šume" i dr.), 2. Na temelju dosadašnjih iskustava poboljšanje i ujednačen način postupanja prilikom utvrđivanja naknade štete i očevida na mjestu događanja (napad na domaće životinje), u kojem smislu će se dotjerati i postojeći Naputak o postupku utvrđivanja štete i obrazac Zapisnika o očevidu, 3. Na temelju raspoloživih pokazatelja i izvješća nazočnih, kao što su nesumnjivo utvrđene štete od vuka i risa, zabilježeni otpad (od nezakonitog odstrijela, prometa, bjesnoće i si.) u visini od oko 27-43 kod vuka, odnosno 11-15 kod risa, te analize cjelokupnog stanja, o- cjenjuje se da bi se broj vukova u Hrvatskoj mogao kretati od 70-105, a risova od 50-60 jedinki´, 4. Sudionici zaključuju da zaštitu vuka i risa u njihovim prirodnim staništima treba nastaviti te pratiti stanje kao i do sada. Izražena je zabrinutost zbog velikog broja nezakonito ubijenih predstavnika tih vrsta i traže od nadležnog ministarstva poduzimanje zakonskih mjera, 5. Sudionici podržavaju namjeru Ministarstva kulture da unese izmjene i dopune u Zakon o zaštiti prirode, o mogućnosti intervencije u brojno stanje predatora u njihovom prirodnom staništu, ukoliko uzrokuju gospodarski značajne štete, 6. Budući da zaštićeni predatori imaju i značajan utjecaj na divljač, sudionici preporučuju da ugovorene zakupnine za lovišta u kojima obitavaju ove vrste predatora budu usklađene s tim utjecajima, 7. Sudionici naglašavaju potrebu dovršenja plana gospodarenja (Management plan) vukom, kao osnove za sve buduće akcije u svezi sa budućom zaštitom vuka i modelom za izradu srodnih planova za druge vrste s popisa "Crvene knjige", 8. Nabavom i podjelom štenadi autoktone pasmine pastirskih pasa tornjaka postići će se dva cilja: utjecaj u smislu smanjenja štete od vukova na stoci i obnavljanje (osnivanje) matičnog fonda ovih već gotovo nestalih (izumrlih) pasa, 9. Prilikom izrade različitih radnji (studija, predavanja i si.) i njihovih izlaganja na domaćim i stranim skupovima, voditelji očevida (vještaci) koji ih (analitički) obavljaju u ime Ministarstva kulture, bit će navedeni kao koautori. Isto uključuje i autorska prava na snimljeni materijal, 10. Organizator i sudionici pozdravljaju nazočne g. Janeza Čopa, dipl. biologa iz Ljubljane (R. Slovenija) i g. Jozu Jurčevića, dipl. vet. iz Tomislavgrada (Fed. Bosne i Hercegovine), čime je ovo savjetovanje dobilo međunarodni karakter, 11. Zadužuje se djelatnik Ministarstva kulture g. Že- limir Stahan da razmotri mogućnost posjeta nacionalnom parku "Mercantour" u južnoj Francuskoj, čija se uprava istovremeno susreće sa štetama od novostajuće populacije vukova na domaćim životinjama i utjecaja na divljač razvijajući, neovisno o nama, vrlo sličnu metodologiju identificiranja uzročnika šteta i isplaćivanja naknada, 12. Ministarstvo kulture i g. Želimir Štahan kao inicijator savjetovanja zahvaljuje svim sudionicima skupa, a posebno stručnimm suradnicima na očevidu, za odaziv na poziv na ovaj skup i aktivno sudjelovanje, 13. O održanom skupu biti će, uz domaću stručnu javnost, izvještena i međunaropdna tijela, kao stoje Europski savjet, Međunarodna unija za zaštitu prirode (UICN), International Wolf Center i dr., 14. Zbog očite korisnosti susreta ovakove vrste preporučuje se njihovo redovito održavanje. Alojzije Frković ´ Godine 1992/93., kad je pokrenuta akcija zaštite vuka, bilo je procijenjeno da broj vukova u Hrvatskoj ne prelazi 50 jedinki, a posljednja dokazana šteta od vuka bila je 1984. godine. 436 |