DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1997 str. 96 <-- 96 --> PDF |
njem šumskih površina postojećih Uprava šuma prema načinu gospodarenja ili drugim zajedničkim obilježjima, to su područja: a) uprave šuma: Vinkovci, Osijek, Našice, Požega i Nova Gradiška, b) uprave šuma: Bjelovar, Koprivnica, Zagreb, Karlovac i Sisak, c) uprave šuma: Delnice, Ogulin i Gospić, d) uprave šuma: Buzet, Senj i Split. Djelatnosti sadašnjih uprava šuma su sljedeće: uzgajanje i iskorišćivanje šuma, te lovstvo i prerada drva (pilane); izvršitelji državne strategije za gospodarenje šumama - svaka na svom dijelu zajedničkog područja. One djeluju samostalno, bez ikakve nadogradnje na nivou područja ili županije i bez uplitanja nekog "starijeg brata" u njihovu poslovnost. Samo utvrđene zajedničke akcije: biološka reprodukcija šuma, zaštita šuma, sanacije šteta od većih ka- ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI U razdoblju od 1994. godine do danas, tijekom kojeg je vuk novim Zakonom o lovu (Narodne novine 10/94.) izgubio status divljači i proglašen zaštićenom životinjskom vrstom (1995)´, broj prijavljenih šteta na domaćoj stoci (i divljači!) neusporedivo je porasao u odnosu na prethodno razdoblje. U Ličko-senjskoj i Pri- morsko-goranskoj županiji, gdje je do nedavno štetu pričinjavao mahom ris, sada "harači" vuk. Do kraja lipnja 1997. godine s područja Splitsko-dalmatinske, Ši- bensko-kninske, Zadarske, Dubrovačko-neretvanske i dijelom Ličko-senjske županije zaprimljeno je oko 500 izvješća stručnih i ovlaštenih vještaka s terena o pričinjenim štetama, za koje se do sada isplaćena naknada ili ponuđena nagodba popela na više stotina tisuća kuna. Štete su najveće na područjima imenovanih prvih triju županija, gdje je do sada ubijeno ili zaklano preko 1500 grla stoke, pretežno ovaca i koza. Oko 70% svih šteta pričinili su vuci, dok su za ostale kao mogući počinitelji navedeni čagljevi, domaći psi lutalice i lisice. Žrtvom vukova postali su i čistokrvni lovački psi. f Pravilnikom o zaštiti pojedinih vrsta sisavaca (Narodne novine 31/95.) od 9. svibnja 1995. ravnatelj Državne uprave za zaštitu kulturne i prirodne baštine proglasio je, uz više ostalih vrsta, vuka i risa posebno zaštićenim životinjskim vrstama. 1 Prvi seminar održan u Nacionalnom parku Risnjak i državnom lovištu "Snjcžnik" u Gorskom kotaru krajem siječnja 1996. godine. lamiteta i drugi zajednički programi, sufinanciraju se udruženim sredstvima koja se stvaraju proporcionalno vrijednosti šumskog fonda ili na osnovi kvalitetnijih kriterija. Ne bi bilo na odmet revitalizirati organiziranost i poslovnost bivšeg Šumskog gospodarstva "Krndija" Našice iz sedamdesetih godina. Naime, tih se godina to poduzeće, poslujući na oskudnom šumskom fondu, nalazilo na čelu ljestvice uspješnosti poslovanja šumarskih organizacija u Hrvatskoj. Bilo bi interesantno ući u trag tom fenomenu!! Pokazatelji su pri ruci. Nalaze se u arhivu bivšeg Poslovnog udruženja, Trg Mažuranića 6. Možda bi taj podhvat uz dodatna poboljšanja mogao biti putokaz ili model za organizaciju i poslovnost sadašnjih Uprava šuma (ili Šumskih gospodarstava ili Direkcija šuma)? Mijo Matezić, dipl. inž. šum. Prisutnost vukova pa i prve štete na domaćoj stoci registrirane su uz samu Neretvu te u Konavlima u dubrovačkom kraju na krajnjem jugu zemlje. Kako sjedne strane broj šteta od vukova i drugih zaštićenih predatora ima tendenciju rasta, a s druge strane sve prisutnije pojačano, nezakonito i kažnjivo ubijanje vukova, s namjerom da se stručni terenski djelatnici, mahom dipl. inž. šumarstva i dipl. veterinari, koji obavljaju uviđaje i procjenu šteta na terenu još bolje osposobe za taj posao, odnosno da se njihov broj poveća i proširi i na područje gorske Hrvatske (Lika, Gorski kotar, Hrvatsko primorje) Ministarstvo kulture - Uprava za zaštitu kulturne i prirodne baštine organizirala je 2. seminar o metodologiji utvrđivanja šteta od krupnih zaštićenih predatora2. Seminar je održan u hotelu "Vodice" u Vodicama i u Upravi Nacionalnog parka "Krka" u Šibeniku od 2. do 4. srpnja 1997. Pored desetak ovlaštenih vještaka, kao i onih koji su se odazvali pozivu organizatora da se za taj posao osposobe, seminaru su bili nazočni ugledni znanstveni i stručni djelatnici Ministarstva kulture, Veterinarskog i Prirodo- slovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, JP "Hrvatske šume" p.o. Zagreb, mahom članovi Povjerenstva za praćenje populacije vuka i risa, te po jedan predstavnik iz Republike Slovenije i Federacije Bosne i Hercegovine. 2. SEMINAR O METODOLOGIJI UTVRĐIVANJA ŠTETA OD KRUPNIH ZAŠTIĆENIH PREDATORA (Novigrad-Šibenik 2.-4. VII. 1997.) 434 |