DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1997 str. 95 <-- 95 --> PDF |
ju turizma kao privredne grane. Cijene divljači jednake trofejne vrijednosti bile su na lovištu "Belje" i trostruko veće u odnosu na cijene ostvarene u ostalim poznatim europskim lovištima upravo, zbog tih posebnih prirodnih i ekoloških osobnosti ovog područja; 6. Zbog svojih bioloških vrijednosti, beljski je jelen rasprostranjen (bio je izvozni proizvod) u mnogim krajevima svijeta, kao npr. u Australiji, na Novom Zelandu i u nekoliko država SAD. Svijet je zainteresiran za korištenje jedinki iz divljih krda u cilju genetskog unapređenja; 7. Uz znanstveno gospodarenje s divljači te razvojem lovnog turizma, uspjela se, između ostalog, očuvati i cjelokupna ornitofauna, posebice populacija orla štekavca (Haliaeetus albicilla), stepskog sokola {Falco cherrug), crne rode (Ciconia nigra), (sivih) divljih gusaka (Anser anser), kolonije čaplji (Ardeidae) i drugih močvarica, pa je time ujedno još više istaknuta vrijednost samog zoorezervata "Kopački rit". Iz lovno ekskluzivnih razloga strogo je poštovana zabrana lova na pernatu divljač; 8. Tradicionalnim gospodarenjem šumama i lovištem, uz razvoj edukativnog turizma i znanstvenog rada, javno poduzeće "Hrvatske šume" uspjele su pomiriti sve aspekte gospodarenja ovim prostorom, stoga smo mišljenja, da bi se taj način upravljanja trebao zadržati. Takvim načinom gospodarenja u biti su ispunjene sve relevantne djelatnosti koje se ostvaruju i u nacionalnim parkovima; 9. Napuštanjem privilegiranog načina upravljanja lovištima i divljači iz bivšeg sustava, ostvaruje se mogućnost visoko-profitabilnog načina gospodarenja; Kao gost bio sam nazočan 101. redovitoj skupštini Hrvatskoga šumarskog društva. Iz uvodnih objašnjenja desetorice najavljivača tema, shvatio sam da se priprema sveobuhvatnija rasprava o ulozi šume i organizaciji šumarske službe u Hrvatskoj. Nećete mi zamjeriti, što seja umirovljenik uplićem u rješavanje te problematike. Rat je završio. Naše je šumarstvo u domovinskom ratu dalo zapažen obol. Sada je vrijeme prelaska na mirnodopsko gospodarenje. U tom svom previranju nismo prisiljeni prizvati u pomoć uvozne kadrove, jer imamo dovoljno kvalificiranih stručnjaka svih profila. Omogućimo im stoga da svoje umijeće ugrade u dobrobit šumarstva i Hrvatske. Bilo bi otužno i sramotno, da nas danas, u slobodnoj domovini, različiti strani stručnjaci podučavaju šumarskoj abecedi. 10. Spomenuto područje nije pogodno za (posjeti- lački) turizam zbog klimatskih i specifičnih ekoloških prilika (ljetne sparine, komarči i drugi kukci). S druge strane, to su idealni tereni za lov na visoku divljač, istraživanje i promatranje rijetkih vrsta životinja u njihovim prirodnim stoj binama; 11. Mišljenja smo daje proizvodnja mesa divljači, na svjetski poznatom staništu Podunavlja, od golemog interesa za područje Jadrana. Posebno bi ponuda u turističkoj sezoni trebala biti značajno dopunjena mesom divljači. Smjernice razvoja lovstva predlažu gustoće populacije divljači, uzimajući za primjer i ohrabrenje rezultate drugih europskih država. Jasno da uzgoj divljači u prirodi ima brojne prednosti, a kvaliteta mesa je daleko ispred umjetno uzgojene divljači i drugih domaćih životinja. Podunavlje je područje koje raspolaže kadrovima ("Hrvatske šume", Uprava šuma Osijek, radi na projektima prijavljenim kod Ministarstva znanosti i tehnologije), stanišnim uvjetima i drugim relevantnim čimbenicima od golemog utjecaja za razvoj lovnog turizma i proizvodnje i prerade mesa od divljači kao "zdrave hrane". 12. Mišljenja smo da ovaj problem traži multidis- ciplinarni pristup, i da bi prijedlog o budućem statusu ovoga područja trebala izraditi Akademija šumarskih znanosti iz Zagreba. Mr. sc. D. Getz Šumari bi trebali uz prethodnu konzultaciju s drvar- cima, zaštitarima, ugostiteljima, planinarima... i predstavnicima Vlade, predložiti Saboru na raspravu Prijedlog strategije gospodarenja svim šumama u Hrvatskoj. Kao dio te strategije preporučuje se osnivanje: - Samostalne državne uprave šuma, - Četiri šumskogospodarska područja. Državna uprava šuma, sa svim svojim službama, trebala bi biti popunjena najstručnijim kadrovima, teoretičarima i praktičarima. U sastavu Državne uprave šuma nalaze se: - ured za uređivanje šuma, - šumarska i financijska inspekcija, - razvojna služba. Hrvatskoj su danas za gospodarenje šumama dovoljna četiri šumskogospodarska područja. Udruživa- PRILOG RASPRAVI O ORGANIZACIJI ŠUMARSKE SLUŽBE U HRVATSKOJ 433 |