DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1997 str. 95     <-- 95 -->        PDF

ju turizma kao privredne grane. Cijene divljači jednake
trofejne vrijednosti bile su na lovištu "Belje" i trostruko
veće u odnosu na cijene ostvarene u ostalim poznatim
europskim lovištima upravo, zbog tih posebnih prirodnih
i ekoloških osobnosti ovog područja;


6. Zbog svojih bioloških vrijednosti, beljski je jelen
rasprostranjen (bio je izvozni proizvod) u mnogim krajevima
svijeta, kao npr. u Australiji, na Novom Zelandu i u
nekoliko država SAD. Svijet je zainteresiran za korištenje
jedinki iz divljih krda u cilju genetskog unapređenja;


7. Uz znanstveno gospodarenje s divljači te razvojem
lovnog turizma, uspjela se, između ostalog, očuvati
i cjelokupna ornitofauna, posebice populacija orla
štekavca (Haliaeetus albicilla), stepskog sokola {Falco
cherrug), crne rode (Ciconia nigra), (sivih) divljih gusaka
(Anser anser), kolonije čaplji (Ardeidae) i drugih
močvarica, pa je time ujedno još više istaknuta vrijednost
samog zoorezervata "Kopački rit". Iz lovno ekskluzivnih
razloga strogo je poštovana zabrana lova na
pernatu divljač;


8. Tradicionalnim gospodarenjem šumama i lovištem,
uz razvoj edukativnog turizma i znanstvenog rada,
javno poduzeće "Hrvatske šume" uspjele su pomiriti
sve aspekte gospodarenja ovim prostorom, stoga smo
mišljenja, da bi se taj način upravljanja trebao zadržati.
Takvim načinom gospodarenja u biti su ispunjene sve
relevantne djelatnosti koje se ostvaruju i u nacionalnim
parkovima;


9. Napuštanjem privilegiranog načina upravljanja
lovištima i divljači iz bivšeg sustava, ostvaruje se mogućnost
visoko-profitabilnog načina gospodarenja;


Kao gost bio sam nazočan 101. redovitoj skupštini
Hrvatskoga šumarskog društva. Iz uvodnih objašnjenja
desetorice najavljivača tema, shvatio sam da se priprema
sveobuhvatnija rasprava o ulozi šume i organizaciji
šumarske službe u Hrvatskoj.


Nećete mi zamjeriti, što seja umirovljenik uplićem
u rješavanje te problematike.


Rat je završio. Naše je šumarstvo u domovinskom
ratu dalo zapažen obol. Sada je vrijeme prelaska na
mirnodopsko gospodarenje. U tom svom previranju nismo
prisiljeni prizvati u pomoć uvozne kadrove, jer
imamo dovoljno kvalificiranih stručnjaka svih profila.
Omogućimo im stoga da svoje umijeće ugrade u dobrobit
šumarstva i Hrvatske.


Bilo bi otužno i sramotno, da nas danas, u slobodnoj
domovini, različiti strani stručnjaci podučavaju šumarskoj
abecedi.


10. Spomenuto područje nije pogodno za (posjeti-
lački) turizam zbog klimatskih i specifičnih ekoloških
prilika (ljetne sparine, komarči i drugi kukci). S druge
strane, to su idealni tereni za lov na visoku divljač, istraživanje
i promatranje rijetkih vrsta životinja u njihovim
prirodnim stoj binama;


11. Mišljenja smo daje proizvodnja mesa divljači,
na svjetski poznatom staništu Podunavlja, od golemog
interesa za područje Jadrana. Posebno bi ponuda u turističkoj
sezoni trebala biti značajno dopunjena mesom
divljači. Smjernice razvoja lovstva predlažu gustoće
populacije divljači, uzimajući za primjer i ohrabrenje
rezultate drugih europskih država. Jasno da uzgoj divljači
u prirodi ima brojne prednosti, a kvaliteta mesa je
daleko ispred umjetno uzgojene divljači i drugih domaćih
životinja. Podunavlje je područje koje raspolaže kadrovima
("Hrvatske šume", Uprava šuma Osijek, radi
na projektima prijavljenim kod Ministarstva znanosti i
tehnologije), stanišnim uvjetima i drugim relevantnim
čimbenicima od golemog utjecaja za razvoj lovnog turizma
i proizvodnje i prerade mesa od divljači kao
"zdrave hrane".


12. Mišljenja smo da ovaj problem traži multidis-
ciplinarni pristup, i da bi prijedlog o budućem statusu
ovoga područja trebala izraditi Akademija šumarskih
znanosti iz Zagreba.


Mr. sc. D. Getz


Šumari bi trebali uz prethodnu konzultaciju s drvar-
cima, zaštitarima, ugostiteljima, planinarima... i predstavnicima
Vlade, predložiti Saboru na raspravu Prijedlog
strategije gospodarenja svim šumama u Hrvatskoj.


Kao dio te strategije preporučuje se osnivanje:


- Samostalne državne uprave šuma,


- Četiri šumskogospodarska područja.


Državna uprava šuma, sa svim svojim službama,
trebala bi biti popunjena najstručnijim kadrovima, teoretičarima
i praktičarima.


U sastavu Državne uprave šuma nalaze se:


- ured za uređivanje šuma,


- šumarska i financijska inspekcija,


- razvojna služba.


Hrvatskoj su danas za gospodarenje šumama dovoljna
četiri šumskogospodarska područja. Udruživa-


PRILOG RASPRAVI O ORGANIZACIJI ŠUMARSKE SLUŽBE U HRVATSKOJ


433