DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1997 str. 94 <-- 94 --> PDF |
ma" od 1991-2025. godine predviđeno i gospodarenje plantažama i kulturama topola i to upravo na području istočne Hrvatske, na za to pogodnim dijelovima dravskog i dunavskog aluvija. Vezano za podizanje plantaža i kultura topola i vrba selekcioniranim klonovima treba reći da postoji pri FAO Međunarodna komisija za topolu (osnovana 1947. godine u Parizu), da je Hrvatska članica ove ugledne organizacije od 1992. godine (primljena na Zasjedanju Komisije u Zaragozi). Hrvatska ima svoju nacionalnu komisiju za topolu, koja uključuje znanstvenike i stručnjake, a aktivno je sudjelovala na 20-tom Zasjedanju Međunarodne komisije za topolu u Budimpešti 1996. godine (pored redovnih izvješća podnesena su dva znanstvena referata). Preko Međunarodne komisije za topolu, Hrvatska je također aktivno uključena u EUFORGEN (Program za očuvanje genofonda europskih šuma) i to na osnivanju mreže zaštićenih sastojina i očuvanja genofonda europske crne topole. Kad je pak riječ o nekim vrijednostima koje se mogu postići podizanjem plantaža i kultura topola i vrba, da se ne bi ponavljali, upućujemo čitatelja na odnosni dio izvješća Hrvatskoga povjerenstva za topolu (Vidi rubriku Znanstveni i stručni skupovi) upućenog Međunarodnoj Komisiji za topolu u povodu njezine 50-te obljetnice, koja će biti obilježena prigodnim zasjedanjem na Svjetskom šumarskom kongresu u listopadu ove godine u Turskoj. Mišljenje o opravdanosti osnivanja nacionalnog parka na području sadašnjeg Parka prirode i Posebnog zoološkog rezervata "Kopački rit" Eventualnim osnivanjem nacionalnog parka na području sadašnjeg Parka prirode i Posebnog zoološkog rezervata "Kopački rit" u Baranji, koji je viši stupanj zakonske zaštite prirode, uz prednosti koje takva kategorija zaštite ima, želimo upozoriti i na moguće posljedice, koje, po našem mišljenju, ne bi bile od interesa za Županiju i Republiku Hrvatsku: 1. Na osnovi Zakona o zaštiti prirode (NN 30/94), 51, 4. st. 4., - "u nacionalnom parku je zabranjena gospodarska upotreba prirodnih dobara" - čime se dokida dosadašnji prihod od 6 milijuna DEM. U svezi s time, dolazi u pitanje i zaposlenje 200 zaposlenika Uprave šuma Osijek; 2. Lovište "Belje" (u čijem se sastavu nalaze spomenuti zaštićeni objekti prirode) je lovački dragulj i specifična ekskluziva vrhunskog lovnog turizma koju nije moguće uspostaviti i osnovati na nekom drugom mje- Kako su i šume vrijedniji prirodni resursi na području Baranje, a također i na području Kopačkog rita, prirodno je da i šumarstvu kao struci treba dati značenje koje mu pripada, upravo da bi se spriječilo devastiranje šume kao prirodnog resursa. Kada je riječ o ugrožavanju preostalih prirodnih resursa, onda u prvom redu treba obratiti pozornost na razvijenu poljoprivredu, posebno stočarstvo (svinjogojstvo), zatim industriju, a također i na činjenicu da se na desnoj obali Drave, svega koji kilometar od zaštićenog područja nalazi deponij grada Osijeka, čije se otpadne vode sijevaju prema Dravi, posebno u vrijeme visokog vodostaja. Gospodarenje šumama, uslijed dugoročnog biološkog i gospodarskog ciklusa vrlo je složen proces. Ovo se posebice odnosi na šume koje su zaštićene, i gdje se u gospodarenju prije svega poštuju odredbe Zakona o zaštiti prirode (51. 5). Sva složenost i značenje šumarstva na lijep su način opisani u rečenici, koju je u jednom prilikom napisao naš uvaženi šumarski stručnjak inž. Tomislav Starčević: "Šumarstvo je znanost, struka i umijeće gospodarenja i očuvanja šuma i šumskih zemljišta, odnosno cijelog šumskog ekosustava, za trajnu dobit čovjeka, društva, okoliša i gospodarstva". I upravo stoga, brigu o šumama zaštićenog područja Kopačkog rita (i ne samo Kopačkog rita) treba prepustiti šumarskoj struci. Josip Sikora stu u Hrvatskoj i Europi. Ono što predstavlja, slavonski hrast kao pojam kvalitete i osobite vrijednosti među dr- voprerađivačima, je beljski jelen, pojam divljači i trofeja u svjetskim lovačkim krugovima; 3. Upravo zbog te ekskluzivnosti, lovište "Belje" ima tradiciju lova staru 290 godina. Tu su boravili, lovili i uživali, poznati ljudi svjetske povijesti, politike i znanosti; 4. Broj visoke divljači bio je, zahvaljujući znanstvenim istraživanjima i tradiciji lovstva, u određenoj ravnoteži prema postojećem ekosustavu - koji bi se mogao znatno poremetiti uspostavljanjem nekog drugog načina upravljanja i korištenja ovog područja (npr. veliki broj manje kontrolirane jelenske divljači, zbog potrebe za velikom količinom biljne hrane mogao bi nepovoljno utjecati na postojeću vegetaciju, ali i ugroziti poljodjelske oranice okolnih gospodarstava; godišnja šteta od divljači iznosila je 3,5 mil. kuna); 5. Očuvanje ekskluzivnog lovstva u "Belju" sukladno je opredjeljenju Vlade Republike Hrvatske i razvo- Zasto sam protiv nacionalnog parka 432 |