DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1997 str. 91 <-- 91 --> PDF |
I. Šimić: UTJECAJ FITOCENOLOŠKIH PRILIKA NA POVEĆANJE OPOŽARENE POVRŠINE Šumarski list br. 7-8, CXXI (1997), 425-429 tla, koje je napustio čovjek, idealna su za razvoj borovih sastojina u kojima prevladavaju elementi makije. Takve sastojine nastaju u relativno kratkom razdoblju od 10 do 15 godina, gdje se događa prava eksplozija vrsta i po broju i po obrastu. Njihova neprohodnost i zapa- ljivost predstavlja osnovni uzrok povećanja, opožarene površine po jednom požaru i ukupne opožarene površine. Ovu hipotezu potvrđuju i prezentirani statistički pokazatelji, gdje je očita koincidencija promjene socio- gospodarskih prilika s promjenom fitocenološke slike na terenu i povećanjem ukupne opožarene površine, pri čemu je broj požara zadržao relativno istu razinu. Kultura jednog naroda ne ogleda se samo kroz broj umjetničkih ostvarenja, već je ona slika cjelokupnih djelatnosti kojima se čovjek bavi u društvu. Požari i povećanje ukupne opožarene površine govore nam da nismo odgovorili na zadaće koje nam je postavilo "novo vrijeme". Požari su samo jedna u nizu karika u lancu koja nam govori da smo i loši gospodari biogeocenoze. Ovi požari nisu samo rezultat lošeg rada šumara već društva u cjelini. U rješavanju ove problematike valja djelovati i kratkoročno i dugoročno. U kratkoročnu strategiju ubraja- LITERATURA "Osnove zaštite šuma od požara" grupa autora, Pedologija M. C i r i ć, Fitocenologija V. Stefanović, Statistički godišnjak MUP-a RH. mo sve ono što ima kratak proces realizacije, a to je poboljšanje organizacijskih oblika protupožarne zaštite (ljudi, vozila, canadairi...) i izgradnjom kvalitetnih šumskih komunikacija. Takve komunikacije pored svoje tehničke kvalitete moraju imati i određenu svrhovitost, gdje bi trebalo težiti da njihova projekcija prati granice "pozitivnih" i "negativnih" sastojina u smislu protupožarne zaštite. Gledajući dugoročno, požari predstavljaju loš primjer gospodarenja poljoprivrednim tlom, isto kao što nam to govore godišnji statistički pokazatelji poljoprivredne proizvodnje. U tom smislu valja mijenjati pravne propise koji uređuju način gospodarenja tlom, gdje u prvi plan valja staviti zakon o gospodarenju tlom. Novi zakon potaknuo bi kvalitetniju poljoprivrednu proizvodnju u skladu sa svjetskim standardima, a djelovao bi i na "gorući" problem protupožarne zaštite. Uvijek je vrijeme pred mnoga pokoljenja postavljalo nove izazove, a naše pokoljenje je dobilo tu čast da uzdigne Hrvatsku iz pepela, ali i da njenu kulturu u svim njenim segmentima dovedemo na razinu ljubavi i žrtve koje su ugrađene u njezine temelje. 429 |