DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1997 str. 90     <-- 90 -->        PDF

I. Simić: UTJECAJ FITOCENOLOSKIH PRILIKA NA POVEĆANJE OPOZARENE POVRŠINE


Šumarski list br. 7-8, CXXI (1997), 425-429


m


«w/mmBn&mKmäJB&M"-


Slika 3. Nastanak borove šume na napuštenom poljoprivrednom tlu


Foto: I. Simić


smislu itekako olakšava cjelokupnu situaciju. S druge
strane borove šume na podlozi makije sa svojom fito-
cenološkom slikom predstavljaju opasnost za nastanak i
brzo prenošenje požara. Ovdje priroda brzo reagira na
utjecaj čovjeka koji se ogleda u njegovoj pasivnosti prema
napuštenim antropogeniziranim tlima.


Promjenom gospodarskih prilika, lokalno pučanstvo
napušta poljoprivredne površine i okreće se profi-
tabilnijoj gospodarskoj grani. Pasivnost čovjeka koriste
borove šume koje zauzimaju bogata poljoprivredna tla,
ali zauzimaju i nerazvijena tla koja su se koristila za pašnjake.
Stoga borove sastojine u praktičnom smislu mo-


Slika 4. Borova šuma na podlozi kretskog bušina


Foto: I. Simić


žemo podijeliti i po tlu koje nastanjuju, te u općoj težnji
optimalnog iskorištenja tla dolazimo do spoznaje gdje
bor predstavlja korov, a gdje je njegova uloga korisna.
Uspoređujući ova dva tipa borovih sastojina, vidimo da
u gospodarskom smislu jedne zauzimaju bogata poljoprivredna
tla na kojima može uspijevati i unosnija kultura,
dok s druge strane borove sastojine na nerazvijenim
tlima imaju korisnu meliorativnu ulogu. U protupožarnom
smislu možemo ih označiti kao "pozitivne" i
"negativne" te se tako prema njima i odnositi. Svemu u
prilog idu statistički pokazatelji koji nam govore o povećanju
opožarene površine po jednom požaru sredinom
sedamdesetih koja raste sve do danas.


Dakle, i pored toga što smo u protupožarnom smislu
ojačali i tehnički i organizacijski, nismo uspjeli bitno
smanjiti negativan utjecaj napuštenih poljoprivrednih
površina. Sljedeća potvrda postavljenoj hipotezi je što
vremenski intervali povećanja opožarene površine po
jednom požaru koincidiraju sa snažnijim zamahom
turizma i s povećanjem ukupne opožarene površine,
dok ujedno bilježimo blagi pad broja požara.


Znajući da preko 90% požara pruzroči čovjek kao
loš gospodar vatre, vidimo da kao loš poljoprivrednik
utječe i na ukupnu opožarenu površinu.


ZAKLJUČAK


Na osnovi fitocenoloških snimanja, a u smislu protupožarne
zaštite, podijelili smo borove sastojine na
"pozitivne" i "negativne". Dok "pozitivne" borove sastojine
nalazimo na terenima gariga i kamenjara, "negativne"
borove sastojine šire se uglavnom na bogatim
antropogeniziranim tlima. U borovim sastojinama na-
stalim na podlozi gariga i kamenjara, izostaje grmlje i


prizemna flora zbog ekoloških potreba za svjetlom, karakterističnih
vrsta, pa one u smislu protupožarne zaštite
predstavljaju znatno manju opasnost u odnosu na
"negativne" borove sastojine. Limitirajući čimbenik
elemenata makije u borovim sastojinama, nije svjetlost
već tlo, što se i očituje u morfološkoj razdijeljenosti
ovih dvaju borovih sastojina. Bogata antropogenizirana


428