DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1997 str. 89 <-- 89 --> PDF |
I. Simic: UTJECAJ FITOCENOLOSKIH PRILIKA NA POVEĆANJE OPOZARENE POVRŠINE Šumarski list br. 7 -8, CXXI (1997), 425-429 TLO, FITOCENOZA I ČOVJEK Tlo je jedna od temeljnih sastavnica života, a samim tim i bitan čimbenik fitocenoloških prilika. Predjeli na kojima se događa glavnina požara kod nas, pripadaju razredu automorfnih tala za koje je karakteristično isključivo atmosfersku vlaženje gdje nisu prisutni momenti suficita vlage. U daljnjoj podjeli automorfnih tala, koja se odvija s obzirom na razvijenost profila, imamo: nerazvijema, humusno-akumulativna, kambična, eluvijalno-iluvijalna i antropogena tla. U praktičnom smislu možemo ih podijeliti na neplodna (nerazvijena) i plodna (antropogenizirana) tla, kao plod socioloških prilika jer su ova tla u predjelima mediterana bila deficitna u smislu poljoprivredne proizvodnje. Za šumarsku struku, ali i za sve ostale koji brinu o tlu, nerazvijena tla zahtijevaju više brige jer su podložnija procesima erozije, stoje glavni problem štetnog djelovanja velikih šumskih požara. Na tim tlima koja se nalaze na supstratima, koji svojim mehaničkim sastavom omogućuju zakorjenjivanje viših biljaka primarne biocenoze, moguć je razvoj humusnog horizonta. Onog momenta kada požar uništi određenu biocenozu na tom tlu, prekida se meliorativni proces i nastupa proces erozije. Po fitocenološkoj podjeli eumediterana u većini ak- tuelnih predjela prisutan je red Quercetalia ilicis (Br-Bl 1936.). Unutar ovog reda, pored sveze šuma crnike, na većim površinama prisutne su zajednice gariga. Taj prijelaz od sveze šuma crnike do sveze gariga uvjetuje stanje razvijenosti tla. Svezu šuma crnike predstavljaju; mješovite šume crnike (Orno-Quercetum ilicis H-ić 1956.), čiste šume crnike (Quercetum ilicis adria provincial Trn-ić 1975.) i zajednica hrasta prnara (Orno- Cocciferetum H-ić 1958.). Cjelokupna šumska zajednica ovih prostora obilježena je degradacijskim utjecajem čovjeka, tako da rijetko nalazimo nedirnute sastoji- ne poput šume Dundo na Rabu. Utjecajem čovjeka u postupnoj sječi i otvaranjem sklopa, stvoreni su uvjeti za razvoj ostalih, u pravilu, heliofilnih vrsta. Tako se, ovisno o svjetlu razvio sloj grmlja, odnosno prizemne flore, pa ujedno i nastaje prvi degradacijski stadij crnike; makija koja se po izgledu i strukturi znatno razlikuje od iskonskog tipa šume crnike. U makiji nema izrazitog sloja drveća, već se javlja nisko grmlje i drveće isprepleteno brojnim penjačicama, što čini makiju neprohodnom, a gdje crnika ima izrazito podređenu ulogu u odnosu na ostalo raslinje. Uz daljnje degradacijske utjecaje iz sveze šuma crnike (Quercion ilicis Br. BI. 1936.) prelazimo u svezu zajednica gariga (Cisto-Ericion H-ić 1958.). Garig uglavnom predstavlja niske zajednice šikara, najčešće jako prorjeđene, sastavljene od grmova i polugrmova koji se nalaze između klimatogenih šuma crnike i makije i izrazito degradiranih kamenjara. Garizi se od makija između ostalog razlikuju po tome što su pretežno izgrađeni od heliofilnih vrsta koje u pravilu i nisu zastupljene u pravim makijama. U zadnje vrijeme fotocenolozi posebno izdvajaju borove šume s obzirom na njihovu dominantnu pojavu u prirodi, iako one u biti pripadaju ili svezi crnikovih šuma ili svezi gariga, što opet ovisi o plodnosti tla na kojima se one pojavljuju. Ukoliko se razvijaju na jačim tlima, prisutnije su vrste koje karakteriziraju šume crnike, a ukoliko se razvijaju na nerazvijenim tlima, prisutniji su elementi gariga. Za nas je to posebno značajna činjenica u protupožarnom smislu, jer se te vrste borovih šuma razlikuju po obrastu i strukturi. Za elemente makije u podstojnoj etaži borova ima dovoljno svjetla, dok to nije slučaj za karakteristične elemente gariga. U ovom slučaju kada svjetlost postaje limitirajući čimbenik, u borovim šumama na podlozi gariga u potpunosti izostaje prizemno rašće, što u protupožarnom Slika 1. Pogled na presjek zapuštenog poljoprivrednog tla i njegovu Slika 2. Borova šuma na podlozi gariga fitocenozu. Foto: I. Simić Foto: I. Simić 427 |