DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1997 str. 85 <-- 85 --> PDF |
I. Pleše-Lukeža: EKOLOŠKA PROBLEMATIKA GORSKOG KOTARA Šumarski list br. 7 8. CXX1 (1997), 415-424 država. Jer, prirodni okoliš predstavlja nacionalnu vrijednost koju ne smijemo gubiti. Na sušenje šuma nemaju šumarski stručnjaci nikakvog utjecaja! Mogu samo sjeći suha stabla, dakle sanirati posljedice, koliko toliko zadržavajući estetski izgled šume, a nikakvog utjecaja nemaju na uzroke sušenja šuma. Uzroci sušenja šuma su različiti, ali prevladavaju kisele kiše, koje postaju kisele ispiranjem onečišćenog zraka. Inače depozicija imisija, bilo suha, bilo mokra stalno je prisutna. Viši su predjeli ugroženiji radi iščeš- ljavanja oblaka. Onečišćenje zraka, voda i tla radi ruže vjetrova najizrazitije je u Gorskom kotaru. Dok nije bilo imisija (čisti zrak) bili smo Hrvatska Švica, a sada smo (prema prof. Prpiću), kanta za smeće cijele Europe. Sirovinska vrijednost goranskih šuma (vrijednost drveta na panju) iznosi: 5.939.966.570 kuna ili 1.650.026.713 DEM. Prema načelima održivog razvoja, (CBA - metoda - cost benefit metodama), uzevši u obzir faktore za općekorisne ili ekološke funkcije šuma dobivamo sljedeće vrijednosti: 5.939.966.570 kn *3= 17.819.901.000 kn ili 4.950.000.000 DEM *I0= 59.399.670.000 kn ili 16.500.000.000 DEM *37=219.778.763.000 kn ili 61.050.000.000 DEM Faktor 3 općekorisnih funkcija šuma priznale su nam Hrvatske ceste, ali ga nisu plaćale, za faktor 10 zalaže se Šumarski fakultet iz Zagreba radi siromaštva domovine, faktor 37 vrijedi u Švicarskoj, a Gorski kotar je Hrvatska Švica. Prema podacima g. Jelavića iz "Ekonerga" suhom i mokrom depozicijom na Gorski kotar padalo je 4,8 t/km2 sumpora godišnje, mjereno na stacionarnoj točki u Ogulinu. Dakle stvarne depozicije za južni izloženiji dio, a osobito viših planinskih vrhova Gorskog kotara, bile su još više, pa je tu i izraženije sušenje šuma. Granične vrijednosti za: - šumska tla 1,01 S/km2 godišnje, - poljoprivredna tla 0,2 - 0,5 t S/km2 godišnje. Prekogranični daljinski donos sumpora iznosio je 64,6%, a za istarsko-riječko područje donos je bio 35,4% sumpora. "HEP" je sudjelovao sa 15,8%, od toga: TE"PlominI"sal3,3% TE "Rijeka" sa 2,5%; INA - rafinerija nafte Rijeka sa 7,2%; koksara Bakar sa 1,8%; ostali izvori emisija Istarsko - Kvarnerskog područja sa 10,6% (Izvor: HEP-studija TE "Plomin 2" na okoliš). Zatvaranjem koksare Bakar, upotrebom uvoznog u- gljena s niskim sadržajem sumpora situacija se prema g. Jelaviću mijenja. Depozicija S02 danas: - 85% izvana - 15% domaća industrija, od toga na HEP otpada 40%. Depozicija NOx danas: - 77% izvana - 23% domaća industrija, od čega na HEP otpada 13%. Apsolutno taloženje S02 iznosi 1,91 S/km2 godišnje, jer se po europskoj zajednici preračunava na plošni podatak 150 x 150 km, a više se ne uzima stacionarna stanica. Dakle smanjenjem depozicije, s postojećim zagađivačima još se uvijek deponira dvostruko više S02 nego što to dopuštaju granične vrijednosti. Dodajmo tome utjecaj prometa, fotooksidanata, ozona, taloženje teških metala, pesticide i mineralna gnojiva u poljoprivredi, situacija je i nadalje zabrinjavajuća. Kada se uzme u obzir vrijednost Plomina II od 800 milijuna maraka, prema naprijed navedenim vrijednostima, odnosno štetama u Hrvatskim šumama, više se ništa ne bi smjelo graditi na ugljen, a na postojeće pogone treba staviti filtere. Najbolje je rješenje u plinifikaciji regije, kako novih tako i starih Termoelektrana i ostalih industrijskih pogona, jer je plin najčišći i ekonomski najisplativiji energent (ugljen, nafta, nuklearka- skupo i nesigurno). Kada bi svi oni koji atakiraju na šumsko, odnosno poljoprivredno zemljište, plaćali njegovu ekološku vrijednost, ceste bi se gradile samo - viadukt, tunel kao u zapadnoj Europi. Da HEP i ostali zagađivači prema učešću emitiranja štetnih otpadnih tvari, odnosno učinjenih šteta, plaćaju njihovu punu ekološku vrijednost (puta 37) ne bi razmišljali o lancu termoelektrana na ugljen. No, na žalost, slična je situacija u svim siromašnim zemljama, primjerice u Amazoniji svake minute posiječe se 4 ha šume. Prema prof Prpiću, dužnost je šumarske struke da upozori na poznate uzroke propadanja šuma, te o sadašnjim ili budućim štetama uzrokovanim sušenjem šuma, i s ostalim strukturama utjecati na promjenu današnjeg stanja. Na primjer samo Uprava šuma Delnice godišnje gubi 11 milijuna DEM sječom sušaca jelovih stabala (skuplja eksploatacija). Prešućivanje spoznaje o ekološkim katastrofama koje prijete čovjekovu okolišu znači, ili bi trebalo značiti, krivično djelo. Sljedeća nevolja Gorskog kotara je vapnenačka propusnost tla. Svi pesticidi, mineralna gnojiva, deter- genti, otpadne industrijske vode, fekalne i kanalizaci- jske vode iz domaćinstva (uglavnom nema kanalizacije, a gdje je ima nema kolektora ili nikad nije pušten u pogon kao npr. u Delnicama), motorna ulja, sol s prometnica završavaju u podzemnim vodama, koje onda većina stanovništva pije, kao npr. vodovod iz izvorišta Kupice. 423 |