DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1997 str. 84 <-- 84 --> PDF |
I. Plešc-Lukeža: KK0L0SKA PROBI.hMATIKA GORSKOG KOTARA Šumarski list br. 7-8, CXXI (1997). 41 5-424 Slika 2. Gospodarska jedinica Brloško Odjel 9 Slika 3. Gospodarska jedinica Brloško Odjel 11 Grafikon 6 Broj štete Slika 4. Gospodarska jedinica Brloško Odjel 37 To je situacija za proglašenje elementarne nepogode u goranskim šumama. Napominjemo daje 1995. godine bilo zdravo 76,0% bukovih stabala, a ukupna zdravost svih mjerenih stabala iznisilaje 40%. Iste godine u gospodarskim jedinicama: Delnice, Crni Lug, Široka Draga, Sungerski Lug, Kobiljak-Bitoraj, Spićunak, Brloško nije bilo ni jednog zdravog jelovog stabla. Kako smo vidjeli, gospodarenje Hrvatskim šumama kako tvrde šumarski stručnjaci dobro je u onom segmentu na koji mogu utjecati. No, na onečišćenje zraka, zakiseljavanje tla, umiranje tla, a time i sušenje šuma ne možemo utjecati, bez pomoći zakonodavca i represije. Možemo samo djelomično uljepšati situaciju sječom sušaca. Iako godišnje pošumljavamo s oko 500.000 sadnica u državnim i 110.000 sadnica u privatnim šumama, to je samo djelomično sanacija posljedica, što je daleko od liječenja uzroka. Gospodarska vrijednost Hrvatskih šuma nalazi se u potrajnosti gospodarenja koja jamči prihod od godišnjih etata a u približnoj visini prirasta šuma. Glede vrijednih vrsta drveća, to pruža velike izglede za razvoj prerade drva, jedne od ekološki najprihvatljivijih industrija. Prema "ZOŠ" N.N. 52/90 godine za svaki trajni gubitak šume (cesta, naftovod, plinovod, dalekovod, urbani prostor) potrebno je osnovati novu šumsku površinu, jer gubitak dijela fonda Hrvatskih šuma znači smanjenje količine pitke vode, pojavu erozije, pojavu poplava, nečistog zraka, nepoželjnih klimatskih ekstrema (1995. godine u svijetu je bilo preko 800 katastrofalnih vremenskih nepogoda), gubitak ekološke ravnoteže šumovitoga prostora, smanjenje turističke privlačnosti, gubitak biološke raznolikosti flore i faune i neraspoloženje pučanstva zbog pogoršanja kvalitete življenja. Prema profesoru Prpiću, da bi vratili makar i dio izgubljenoga zbog uništenja šume, potrebno je pošu- miti puno veću površinu od izgubljene, a u rasponu od 5 do 15 puta, budući da su u mladoj sastojini ekološke funkcije značajno smanjene. Troškove za osnivanje nove šume mora nadoknaditi onaj koji je prouzročio gubitak šume iz postojećeg šumskog fonda, bez obzira tko je on, privatnik, poduzeće ili 422 |