DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1997 str. 81 <-- 81 --> PDF |
[. Plcšc-Lukeža: EKOLOŠKA PROBLEMATIKA GORSKOG KOTARA Šumarski list br. 7-8, CXX1 (1997). 41 5-424 Grafikon 3 Iz tablice 3, vidljivo je da nam se smanjuju i etati iz čega proizlazi da se dobro gospodari, da se nastoji akumulirati drvna masa, da se sijeku uglavnom samo šušci kod jelovine. Prema prof. Prpiću sušenje jele u Gorskom kotaru uzrokuje daljinski transport sulfata iz zapadne Europe i riječke industrije, potpomognut klimatskim ekscesima. Prvo veće sušenje jele u Gorskom kotaru zabilježeno je krajem šezdesetih godina. Praćenje sušenja jele, počelo je 1987. godine mjerenjem osutosti iglica jele (prozirnost krošnje), kao najznačajniji parametar oštećenja. Te su godine postavljene pokusne točke na pre- sjecištimaGaus-Kriigerovog koordinatnog sustava u mreži 4x4 km. Svaka točka koja padne u šumu mjesto je skupljanja podataka o propadanju šumskog drveća. Iste godine izvršeno je aero-foto snimanje goranskih šuma. Tako je 1988. godine bilo samo 9% zdravih jelovih stabala. Daljnje praćenje stupnja oštećenosti jele vidljivo je iz tablice 4 i grafikona 4. (prema poslovnom izvješću Uprave šuma Delnice). U Upravi šuma Delnice redovito se provodi anketa zdravstvenog stanja šuma na bio- indikacijskim točkama 16 x 16 km. Stupanj oštećenosti jele u % Tablica 4 0 1 2a 2b 3a 3b Godina (0-10) (11-25) (26- 40) (41 - 60) (61- 80) (81- 99) 1990 6 26 36 17 12 3 1992 4 18 34 24 12 8 1993 3 14 35 30 15 3 1994 3 16 40 24 14 3 1995 3 10 36 33 15 3 1996 3 10 33 34 16 4 419 |