DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1997 str. 78 <-- 78 --> PDF |
Pleše-Lukeža: EKOLOŠKA PROBLEMATIKA GORSKOG KOTARA Šumarski list br. 7 8, CXX1( 1997), 415-424 - znamo da energetske potrebe namirujemo uglavnom fosilnim gorivima, čiji otpadni plinovi uzrokuju oko 80% prije navedenih nevolja; - znamo da nuklearna energija još nije sigurna, a i skupa je (Černobil); - znamo da alternativne energije sunca, vjetra, i geo- termalna još nisu isplative, a hidroenergije ima premalo za čovjekove potrebe; - znamo da su uređaji za otklanjanje štetnih otpadnih tvari skupi, no Nijemci su izračunali da je otklanjanje učinjene ekološke štete najmanje sedam puta skuplje. Izlaz je u pomirenju ekonomije i ekologije, u održivom razvoju, u smanjenju onečišćenja, poštivanja bioloških zakonitosti, omogućavanju prirodnog samo- očišćenja okoliša, uspostavi sada narušene ekološke ravnoteže te povratom na tradicionalnu poljoprivredu itd. itd. Na globalna kretanja ne možemo izravno utjecati, nego samo neizravno pritiskom na našu vladu, da poštuje sve međunarodne konvencije o zaštiti okoliša koje smo potpisali kao npr. "Agenda 21"; "Montrealska konvencija"; "Espoo-konvencije" itd.. da ih ugradi u naše zakonodavstvo, da prisili sve hrvatske subjekte da poštuju propise, jer ćemo tek tada moći tražiti i od drugih država potpisnica tih konvencija da ih se također pridržavaju. To je neobično važno za Hrvatsku državu, jer prekograničnim daljinskim transportom, mokrom i suhom depozicijom 85% onečišćenja dolazi izvana, a samo 15% onečišćenja je iz naše regije. Nas u Hrvatskoj najviše pogađa umiranje šuma, kako nizinskih tako i brdsko-planinskih. Šuma je uz more i poljoprivredno zemljište osnovno prirodno bogatstvo Hrvatske. Suma je obnovljivo i nezamjenjivo bogat stvo. Pročišćava zrak, obnavlja kisik, zadržava vodu, spriječava eroziju tla (za 1 cm plodnog tla, treba se otopiti pet metara debeo sloj vapnenca, za stoje potrebno do 10.000 godina djelovanja pedogenetskih procesa po prof. Škoriću), omogućava rekreaciju, djeluje estetski, smanjuje snagu vjetra, što su samo neke od općekorisnih ili ekoloških funkcija šume. Uz to od C02, mineralnih tvari, vode i Sunčeve energije, fotosintezom stvara drvo, čiji godišnji prirast sječemo u obliku etata (siječive mase), imajući izravnu korist od šuma. Sume i šumsko zamljište u Hrvatskoj zauzimaju (prema monografiji "Šume u Hrvatskoj" g. 1992.) 2,458.053 ha ili 43% kopnenog dijela Hrvatske. -drvna zaliha iznosi 300 milijuna m3; -godišnji prirast 8,2 milijuna m3; - godišnji brutto etat iznosi 6,2 milijuna m3. Iz tih je podataka vidljivo daje godišnji prirast veći od etata za 2 milijuna m3 za koliko se godišnje povećava drvna zaliha hrvatskih šuma. To nam govori da šumarski stručnjaci dobro gospodare hrvatskim šumama. Uprava šuma Delnice gospodari najvećim dijelom šuma Gorskog kotara. Površina tih šuma, zajedno s privatnim šumama iznosi 125.017 ha (prema taksacijskom pregledu Uprave šuma Delnice od 6. prosinca 1996. g.) ili 5,1% šumskih površina Hrvatske. Drvna zaliha iznosi 9,5% drvne zalihe Hrvatske. Hrvatska ima 35,061.216 m3 jele i smreke, a Uprava šuma Delnice od toga 14,424.636 m3 ili 41% šumskog fonda jele i smreke Hrvatske. U drvnoj zalihi crnogorice prevladava jela, bor i smreka su primješani, pa za ovo izlaganje možemo crnogoricu poistovjetiti s jelom (Picea Abies). Drvna zaliha prikazana je u tablici 1 i grafikonu 1 za tri godine: 1994. 1995. i 1996. Drvna zaliha u m3 Tablica Crnogorica Bjelogorica Ukupno Stanje 1994. g. Državne šume 13836544 11540429 25376973 1995.g. Državne šume 13837436 11557525 25394961 1996. g. Državne šume 13828703 12019514 25848217 1994.g. Privatne šume 635417 1785423 2420840 1995. g. Privatne šume 604206 1752163 2356369 1996. g. Privatne šume 595933 1862708 2458641 1994. g. Ukupno 14471961 13325852 27797813 03.12.1994. 1995. g. Ukupno 14441642 13309688 27751330 21.08.1995. 1996. g. Ukupno 14424636 13882222 28306858 06.12.1996. 416 |