DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1997 str. 77 <-- 77 --> PDF |
STRUČNI ČLANCI - PROFESSIONAL PAPERS Šumarski list br. 7-8. CXXI (1997), 415-424 UDK 630* 469 EKOLOŠKA PROBLEMATIKA GORSKOG KOTARA THE ECOLOGICAL ISSUES OF GORSKI KOTAR Ivan PLEŠE - Lukeža* SAŽETAK: Ovaj rad je rasprava o ekološkoj problematici Gorskog Kotara. Rad upozorava na onečišćenost zraka, voda, tla, a to je posljedica ruže vjetrova koja nam donosi onečišćenja, može se reći iz cijele Europe, kao i Kvar- nersko-istarskog bazena. Industrijska revolucija pretvorila je "Hrvatsku Sviću" (Hirepred stotinjak godina) u "kantu za smeće" (poprof. Prpiću), kako europske, tako i domaće industrije. Umiranjem staništa, katastrofalnim sušenjem šuma (osobito jele), narušena je prirodna struktura našli šuma, prirodna ravnoteža, raznolikost vrsta. Dolaze u pitanje kako gospodarske, tako i općekorisne funkcije šuma, kao npr. pročišćavanje zraka, akumulacija pitke vode, zaštita tla od erozije. Takoder dolazi u pitanje temeljno načelo zagrebačke (hrvatske) šumarske škole a to su prirodne sastojine, potrajnost gospodarenja, raznolikost vrsta i prirodno pomlađivanje. Pojačanim naporima struke za sanacijom sušenja šuma, isključivom sječom sušaca, pojačanim pošumljavanjma, djelujemo samo na estetski izgled šume, a na uzroke onečišćenja, a time i sušenje šuma ne možemo djelovati bez pomoći hrvatske vlade - (ekonomskepolitke). Ključne riječi: Gorski Kotar, ruža vjetrova, prirodna šuma, potrajnost gospodarenja, prirodno pomlađivanje, gospodarska vrijednost šume, općekorisna funkcija šume, estetski izgled šume, sanacija posljedica, osutost iglica, prozirnost krošnje MISLI GLOBALNO, DJELUJ LOKALNO - pod tim motom nastala je knjiga "Sumrak goranskih šuma", koja detaljno obrađuje ekološku problematiku "Hrvatske Švice", ne bi li se pokrenulo javno mnijenje u svrhu zaštite šuma, voda, tla, zraka, a time i zdravlja preostalog stanovništva Gorskog kotara. Globalni su problemi: onečišćenje zraka, tla i voda koji su uzrokovani populacijskom eksplozijom, rastom gradova, ljudskom potrebom za rastom životnog standarda, koja traži sve više materijalnih dobara, energije i hrane. Fizički lakši, a materijalno bogatiji život ljudima omogućila su otkrića, u fizici parnog stroja, motora s unutrašnjim sagorijevanjem, u kemiji pesticidi, mineral- *Ivan Pleše - Lukeža, dipl. inž. šum., "Hrvatske šume" p.o. Zagreb, Uprava šuma Delnice na gnojiva, lijekovi, ukratko kemijsko - industrijska revolucija. No, ta ista otkrića uzrok su današnjim nevoljama čovječanstva npr. globalna promjena klime, efekat staklenika, pojava ozonskih rupa (freoni), propadanje šuma (kisele kiše oko 80%), onečišćenje zraka, voda, tla, a time i hrane, kao i širenje bolesti respiratornog sustava, krvožilnog sustava, raka, a vjerojatno i multiplex skleroze. Danas atmosferom kruži (prema prof. Schüt- tu) do 5000 stranih kemijskih tvari antropogenog porijekla, a njihovo nam je djelovanje uglavnom nepoznato. - znamo za djelovanje tvari na bazi S, N, C, ozona i freona, znamo da neki od njih djeluju sinergetički, da štete ljudskom zdravlju, građevinama flori i fauni, ukratko ljudskom okolišu; 415 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1997 str. 78 <-- 78 --> PDF |
Pleše-Lukeža: EKOLOŠKA PROBLEMATIKA GORSKOG KOTARA Šumarski list br. 7 8, CXX1( 1997), 415-424 - znamo da energetske potrebe namirujemo uglavnom fosilnim gorivima, čiji otpadni plinovi uzrokuju oko 80% prije navedenih nevolja; - znamo da nuklearna energija još nije sigurna, a i skupa je (Černobil); - znamo da alternativne energije sunca, vjetra, i geo- termalna još nisu isplative, a hidroenergije ima premalo za čovjekove potrebe; - znamo da su uređaji za otklanjanje štetnih otpadnih tvari skupi, no Nijemci su izračunali da je otklanjanje učinjene ekološke štete najmanje sedam puta skuplje. Izlaz je u pomirenju ekonomije i ekologije, u održivom razvoju, u smanjenju onečišćenja, poštivanja bioloških zakonitosti, omogućavanju prirodnog samo- očišćenja okoliša, uspostavi sada narušene ekološke ravnoteže te povratom na tradicionalnu poljoprivredu itd. itd. Na globalna kretanja ne možemo izravno utjecati, nego samo neizravno pritiskom na našu vladu, da poštuje sve međunarodne konvencije o zaštiti okoliša koje smo potpisali kao npr. "Agenda 21"; "Montrealska konvencija"; "Espoo-konvencije" itd.. da ih ugradi u naše zakonodavstvo, da prisili sve hrvatske subjekte da poštuju propise, jer ćemo tek tada moći tražiti i od drugih država potpisnica tih konvencija da ih se također pridržavaju. To je neobično važno za Hrvatsku državu, jer prekograničnim daljinskim transportom, mokrom i suhom depozicijom 85% onečišćenja dolazi izvana, a samo 15% onečišćenja je iz naše regije. Nas u Hrvatskoj najviše pogađa umiranje šuma, kako nizinskih tako i brdsko-planinskih. Šuma je uz more i poljoprivredno zemljište osnovno prirodno bogatstvo Hrvatske. Suma je obnovljivo i nezamjenjivo bogat stvo. Pročišćava zrak, obnavlja kisik, zadržava vodu, spriječava eroziju tla (za 1 cm plodnog tla, treba se otopiti pet metara debeo sloj vapnenca, za stoje potrebno do 10.000 godina djelovanja pedogenetskih procesa po prof. Škoriću), omogućava rekreaciju, djeluje estetski, smanjuje snagu vjetra, što su samo neke od općekorisnih ili ekoloških funkcija šume. Uz to od C02, mineralnih tvari, vode i Sunčeve energije, fotosintezom stvara drvo, čiji godišnji prirast sječemo u obliku etata (siječive mase), imajući izravnu korist od šuma. Sume i šumsko zamljište u Hrvatskoj zauzimaju (prema monografiji "Šume u Hrvatskoj" g. 1992.) 2,458.053 ha ili 43% kopnenog dijela Hrvatske. -drvna zaliha iznosi 300 milijuna m3; -godišnji prirast 8,2 milijuna m3; - godišnji brutto etat iznosi 6,2 milijuna m3. Iz tih je podataka vidljivo daje godišnji prirast veći od etata za 2 milijuna m3 za koliko se godišnje povećava drvna zaliha hrvatskih šuma. To nam govori da šumarski stručnjaci dobro gospodare hrvatskim šumama. Uprava šuma Delnice gospodari najvećim dijelom šuma Gorskog kotara. Površina tih šuma, zajedno s privatnim šumama iznosi 125.017 ha (prema taksacijskom pregledu Uprave šuma Delnice od 6. prosinca 1996. g.) ili 5,1% šumskih površina Hrvatske. Drvna zaliha iznosi 9,5% drvne zalihe Hrvatske. Hrvatska ima 35,061.216 m3 jele i smreke, a Uprava šuma Delnice od toga 14,424.636 m3 ili 41% šumskog fonda jele i smreke Hrvatske. U drvnoj zalihi crnogorice prevladava jela, bor i smreka su primješani, pa za ovo izlaganje možemo crnogoricu poistovjetiti s jelom (Picea Abies). Drvna zaliha prikazana je u tablici 1 i grafikonu 1 za tri godine: 1994. 1995. i 1996. Drvna zaliha u m3 Tablica Crnogorica Bjelogorica Ukupno Stanje 1994. g. Državne šume 13836544 11540429 25376973 1995.g. Državne šume 13837436 11557525 25394961 1996. g. Državne šume 13828703 12019514 25848217 1994.g. Privatne šume 635417 1785423 2420840 1995. g. Privatne šume 604206 1752163 2356369 1996. g. Privatne šume 595933 1862708 2458641 1994. g. Ukupno 14471961 13325852 27797813 03.12.1994. 1995. g. Ukupno 14441642 13309688 27751330 21.08.1995. 1996. g. Ukupno 14424636 13882222 28306858 06.12.1996. 416 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1997 str. 79 <-- 79 --> PDF |
I. Pleše-Lukeža: EKOLOŠKA PROBLEMATIKA GORSKOG KOTARA Šumarski list br. 7 8. CXX1 (1997). 41 5-424 Grafikon 1 30000000 25000000 20000000 15000000 10000000 50000000 Crnogorka D Bjelogorica Ukupno c 2 OJ in (U c 2 C ON C sS <* § 2 > ea N >N »N -D L OS g >o ON L OS L o\ ON ea ON ea Os ´—´ > —i > — Q Q ^ os ea ON ´C On o c 3 os D 2 § M 3 ON 5 2 o c 3 ON Ž2 Iz tablice je vidljivo daje drvna zaliha crnogorice u 1995. god. smanjena za 30.319 m3 lil 0,21% u odnosu na 1994. godinu, a za 47.325 m3 ili 0,33% god. 1996. u odnosu na 1994. godinu. Istovremeno imamo prirast drvne zalihe bjelogorice za 556.370 m3 ili 4,2% u 1996. god. u odnosu na 1994. god. Ukupna drvna zaliha 1996. godine, u odnosu na god. 1994. veća je za 509.045 m3 ili 1,83%. Iztihjepodataka vidljivo da se dobro gospodari, jer se drvna masa akumulira, osim kod jelovine koja se jako suši. U tablicama 2 i 3 (kao i grafikonima 2 i 3) prikazani su godišnji prirast i godišnji etat. Godišnji prirast u m3 Tablica 2 Crnogorica Bjelogorica Ukupno 1994. g. Državne šume 279931 262061 541992 1995. g. Državne šume 218722 262764 481486 1996. g. Državne šume 218698 275856 494554 1994. g. Privatne šume 17305 46897 64202 1995. g. Privatne šume 16101 46492 62593 1996. g. Privatne šume 17980 55286 73266 1994.g. Ukupno 297236 308958 606194 1995. g. Ukupno 234823 309256 544079 1996. g. Ukupno 236678 331142 567820 417 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1997 str. 80 <-- 80 --> PDF |
I. Pleše-Lukeža: EKOLOŠKA PROBLEMATIKA GORSKOG KOTARA Šumarski list br. 7-8, CXXI (1997), 415-424 Grafikon 2 700000 600000 500000 400000 300000 200000 100000 Crnogorka Bjelogorica Ukupno E E e 3 ´X. 00 3 00 3 >x s/. u ^t OJ in a v.n ´— p ON d DN -> a N ON i> >N ON > ON C3 ON > — L u in B °^´ a ON ob 3 d L S ON C3 ON. .2 ""* *c 00 o c 3 ON D 2 00 o c 3 ON L ON g ob 3 ON D2 Iz tablice 2 vidljiv je pad prirasta jele u 1996. godini u odnosu na 1994. godinu za 60.558 m3 ili 20,4%, što ukazuje na drastično sušenje jele. Istovremeno u istim godinama odnos 1996. na 1994. imamo povećanje prirasta bjelogorice za 22.184 m3 ili 7,2%, iz čega je vidljivo daje sada bjelogorica manje ugrožena. Godišnji etat u m´ Tablica 3 Crnogorica Bjelogorica Ukupno 1994. g. Državne šume 242992 191433 434425 1995. g. Državne šume 242262 190889 433151 1996. g. Državne šume 227460 190359 417819 1994. g. Privatne šume 10082 32719 42801 1995. g. Privatne šume 9421 32853 42274 1996. g. Privatne šume 8865 30027 38892 1994. g. Ukupno 253074 224152 477226 1995. g. Ukupno 251683 223742 475425 1996. g. Ukupno 236325 220386 456711 418 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1997 str. 81 <-- 81 --> PDF |
[. Plcšc-Lukeža: EKOLOŠKA PROBLEMATIKA GORSKOG KOTARA Šumarski list br. 7-8, CXX1 (1997). 41 5-424 Grafikon 3 Iz tablice 3, vidljivo je da nam se smanjuju i etati iz čega proizlazi da se dobro gospodari, da se nastoji akumulirati drvna masa, da se sijeku uglavnom samo šušci kod jelovine. Prema prof. Prpiću sušenje jele u Gorskom kotaru uzrokuje daljinski transport sulfata iz zapadne Europe i riječke industrije, potpomognut klimatskim ekscesima. Prvo veće sušenje jele u Gorskom kotaru zabilježeno je krajem šezdesetih godina. Praćenje sušenja jele, počelo je 1987. godine mjerenjem osutosti iglica jele (prozirnost krošnje), kao najznačajniji parametar oštećenja. Te su godine postavljene pokusne točke na pre- sjecištimaGaus-Kriigerovog koordinatnog sustava u mreži 4x4 km. Svaka točka koja padne u šumu mjesto je skupljanja podataka o propadanju šumskog drveća. Iste godine izvršeno je aero-foto snimanje goranskih šuma. Tako je 1988. godine bilo samo 9% zdravih jelovih stabala. Daljnje praćenje stupnja oštećenosti jele vidljivo je iz tablice 4 i grafikona 4. (prema poslovnom izvješću Uprave šuma Delnice). U Upravi šuma Delnice redovito se provodi anketa zdravstvenog stanja šuma na bio- indikacijskim točkama 16 x 16 km. Stupanj oštećenosti jele u % Tablica 4 0 1 2a 2b 3a 3b Godina (0-10) (11-25) (26- 40) (41 - 60) (61- 80) (81- 99) 1990 6 26 36 17 12 3 1992 4 18 34 24 12 8 1993 3 14 35 30 15 3 1994 3 16 40 24 14 3 1995 3 10 36 33 15 3 1996 3 10 33 34 16 4 419 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1997 str. 82 <-- 82 --> PDF |
[. PIcšc-Lukeža: EKOLOŠKA PROBLEMATIKA GORSKOG KOTARA Šumarski list br. 7-8, CXXI (1997)^415-424 Grafikon 4 40 35 30 25 20 - 15 ´I ´ ,rl ´ ´ I ^ 1 1 0(0-10) 1(26-25) 2a (26-40) 2b (41-60) 3a (61-80) 3b (81-99) Iz tablice i grafikona vidljivo je katastrofalno sušenje jele. Stanje drvne zalihe u pojedinim stupnjevima oštećenosti u m3 Tablica 5 Stupanj oštećenja 1994.g. 1995. g. 1996. g 0(0-10) 434159 433249 432739 1(11-25) 2315514 1444164 1442464 2a (26-40) 5788784 5198992 4760130 2b (41-60) 3473271 4765742 4904376 3a (61-80) 2026074 2166246 2307942 3b (81-99) 434159 433249 576985 0+ 1 +2a 8538457 7076405 6635333 2b + 3a + 3b 5933504 7365237 7789303 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1997 str. 83 <-- 83 --> PDF |
I. Plešc-Lukeža: EKOLOŠKA PROBLEMATIKA GORSKOG KOTARA Šumarski list br. 7-8, CXXI (1997). 41 5-424 Grafikon 5 9000000 8000000 7000000 6000000 5000000 4000000 3000000 2000000 1000000 o © "U- o O oo ON es CN + 4= ro + © o t ^o 00 + o C3 ro + ^~ co CS m CO 43 CN Iz tablice 5 i grafikona 5 vidljiva je prva katastrofa toga sušenja. Drvnu zalihu jele razdjelili smo u pojedine stupnjeve oštećenja. Iz tablice je vidljivo da 1996. godine imamo 3% zdravih jela odnosno 432.739 m3. 1994. godina Oštećenih stabala s osutosti iglica ispod 50% bilo je 59% (8,538.457 m3), a iznad 50% bilo je 41% (5,933.504 m3). 1995. godina Oštećenih stabala s osutosti iglica ispod 50% bilo je 49% (7,076.405 m3), a iznad 50% bilo je 51% (7,365.237 m3). 1996. godina Oštećenih stabala s osutosti iglica ispod 50% bilo je 46% (6,635.333 m3), a iznad 50% bilo je 54% (7,789.303 m3). Kada drvnu zalihu s oštećenjem iznad 50% krošnje, podijelimo s etatom, tada dobivamo daje tako oštećena drvna masa iznosila: 1994. godine 23,4 etata; 1995. godine 29,3 etata; 1996. godine 33,0 etata; Slika 1. Gospodarska jedinica Brloško Odjel 8 421 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1997 str. 84 <-- 84 --> PDF |
I. Plešc-Lukeža: KK0L0SKA PROBI.hMATIKA GORSKOG KOTARA Šumarski list br. 7-8, CXXI (1997). 41 5-424 Slika 2. Gospodarska jedinica Brloško Odjel 9 Slika 3. Gospodarska jedinica Brloško Odjel 11 Grafikon 6 Broj štete Slika 4. Gospodarska jedinica Brloško Odjel 37 To je situacija za proglašenje elementarne nepogode u goranskim šumama. Napominjemo daje 1995. godine bilo zdravo 76,0% bukovih stabala, a ukupna zdravost svih mjerenih stabala iznisilaje 40%. Iste godine u gospodarskim jedinicama: Delnice, Crni Lug, Široka Draga, Sungerski Lug, Kobiljak-Bitoraj, Spićunak, Brloško nije bilo ni jednog zdravog jelovog stabla. Kako smo vidjeli, gospodarenje Hrvatskim šumama kako tvrde šumarski stručnjaci dobro je u onom segmentu na koji mogu utjecati. No, na onečišćenje zraka, zakiseljavanje tla, umiranje tla, a time i sušenje šuma ne možemo utjecati, bez pomoći zakonodavca i represije. Možemo samo djelomično uljepšati situaciju sječom sušaca. Iako godišnje pošumljavamo s oko 500.000 sadnica u državnim i 110.000 sadnica u privatnim šumama, to je samo djelomično sanacija posljedica, što je daleko od liječenja uzroka. Gospodarska vrijednost Hrvatskih šuma nalazi se u potrajnosti gospodarenja koja jamči prihod od godišnjih etata a u približnoj visini prirasta šuma. Glede vrijednih vrsta drveća, to pruža velike izglede za razvoj prerade drva, jedne od ekološki najprihvatljivijih industrija. Prema "ZOŠ" N.N. 52/90 godine za svaki trajni gubitak šume (cesta, naftovod, plinovod, dalekovod, urbani prostor) potrebno je osnovati novu šumsku površinu, jer gubitak dijela fonda Hrvatskih šuma znači smanjenje količine pitke vode, pojavu erozije, pojavu poplava, nečistog zraka, nepoželjnih klimatskih ekstrema (1995. godine u svijetu je bilo preko 800 katastrofalnih vremenskih nepogoda), gubitak ekološke ravnoteže šumovitoga prostora, smanjenje turističke privlačnosti, gubitak biološke raznolikosti flore i faune i neraspoloženje pučanstva zbog pogoršanja kvalitete življenja. Prema profesoru Prpiću, da bi vratili makar i dio izgubljenoga zbog uništenja šume, potrebno je pošu- miti puno veću površinu od izgubljene, a u rasponu od 5 do 15 puta, budući da su u mladoj sastojini ekološke funkcije značajno smanjene. Troškove za osnivanje nove šume mora nadoknaditi onaj koji je prouzročio gubitak šume iz postojećeg šumskog fonda, bez obzira tko je on, privatnik, poduzeće ili 422 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1997 str. 85 <-- 85 --> PDF |
I. Pleše-Lukeža: EKOLOŠKA PROBLEMATIKA GORSKOG KOTARA Šumarski list br. 7 8. CXX1 (1997), 415-424 država. Jer, prirodni okoliš predstavlja nacionalnu vrijednost koju ne smijemo gubiti. Na sušenje šuma nemaju šumarski stručnjaci nikakvog utjecaja! Mogu samo sjeći suha stabla, dakle sanirati posljedice, koliko toliko zadržavajući estetski izgled šume, a nikakvog utjecaja nemaju na uzroke sušenja šuma. Uzroci sušenja šuma su različiti, ali prevladavaju kisele kiše, koje postaju kisele ispiranjem onečišćenog zraka. Inače depozicija imisija, bilo suha, bilo mokra stalno je prisutna. Viši su predjeli ugroženiji radi iščeš- ljavanja oblaka. Onečišćenje zraka, voda i tla radi ruže vjetrova najizrazitije je u Gorskom kotaru. Dok nije bilo imisija (čisti zrak) bili smo Hrvatska Švica, a sada smo (prema prof. Prpiću), kanta za smeće cijele Europe. Sirovinska vrijednost goranskih šuma (vrijednost drveta na panju) iznosi: 5.939.966.570 kuna ili 1.650.026.713 DEM. Prema načelima održivog razvoja, (CBA - metoda - cost benefit metodama), uzevši u obzir faktore za općekorisne ili ekološke funkcije šuma dobivamo sljedeće vrijednosti: 5.939.966.570 kn *3= 17.819.901.000 kn ili 4.950.000.000 DEM *I0= 59.399.670.000 kn ili 16.500.000.000 DEM *37=219.778.763.000 kn ili 61.050.000.000 DEM Faktor 3 općekorisnih funkcija šuma priznale su nam Hrvatske ceste, ali ga nisu plaćale, za faktor 10 zalaže se Šumarski fakultet iz Zagreba radi siromaštva domovine, faktor 37 vrijedi u Švicarskoj, a Gorski kotar je Hrvatska Švica. Prema podacima g. Jelavića iz "Ekonerga" suhom i mokrom depozicijom na Gorski kotar padalo je 4,8 t/km2 sumpora godišnje, mjereno na stacionarnoj točki u Ogulinu. Dakle stvarne depozicije za južni izloženiji dio, a osobito viših planinskih vrhova Gorskog kotara, bile su još više, pa je tu i izraženije sušenje šuma. Granične vrijednosti za: - šumska tla 1,01 S/km2 godišnje, - poljoprivredna tla 0,2 - 0,5 t S/km2 godišnje. Prekogranični daljinski donos sumpora iznosio je 64,6%, a za istarsko-riječko područje donos je bio 35,4% sumpora. "HEP" je sudjelovao sa 15,8%, od toga: TE"PlominI"sal3,3% TE "Rijeka" sa 2,5%; INA - rafinerija nafte Rijeka sa 7,2%; koksara Bakar sa 1,8%; ostali izvori emisija Istarsko - Kvarnerskog područja sa 10,6% (Izvor: HEP-studija TE "Plomin 2" na okoliš). Zatvaranjem koksare Bakar, upotrebom uvoznog u- gljena s niskim sadržajem sumpora situacija se prema g. Jelaviću mijenja. Depozicija S02 danas: - 85% izvana - 15% domaća industrija, od toga na HEP otpada 40%. Depozicija NOx danas: - 77% izvana - 23% domaća industrija, od čega na HEP otpada 13%. Apsolutno taloženje S02 iznosi 1,91 S/km2 godišnje, jer se po europskoj zajednici preračunava na plošni podatak 150 x 150 km, a više se ne uzima stacionarna stanica. Dakle smanjenjem depozicije, s postojećim zagađivačima još se uvijek deponira dvostruko više S02 nego što to dopuštaju granične vrijednosti. Dodajmo tome utjecaj prometa, fotooksidanata, ozona, taloženje teških metala, pesticide i mineralna gnojiva u poljoprivredi, situacija je i nadalje zabrinjavajuća. Kada se uzme u obzir vrijednost Plomina II od 800 milijuna maraka, prema naprijed navedenim vrijednostima, odnosno štetama u Hrvatskim šumama, više se ništa ne bi smjelo graditi na ugljen, a na postojeće pogone treba staviti filtere. Najbolje je rješenje u plinifikaciji regije, kako novih tako i starih Termoelektrana i ostalih industrijskih pogona, jer je plin najčišći i ekonomski najisplativiji energent (ugljen, nafta, nuklearka- skupo i nesigurno). Kada bi svi oni koji atakiraju na šumsko, odnosno poljoprivredno zemljište, plaćali njegovu ekološku vrijednost, ceste bi se gradile samo - viadukt, tunel kao u zapadnoj Europi. Da HEP i ostali zagađivači prema učešću emitiranja štetnih otpadnih tvari, odnosno učinjenih šteta, plaćaju njihovu punu ekološku vrijednost (puta 37) ne bi razmišljali o lancu termoelektrana na ugljen. No, na žalost, slična je situacija u svim siromašnim zemljama, primjerice u Amazoniji svake minute posiječe se 4 ha šume. Prema prof Prpiću, dužnost je šumarske struke da upozori na poznate uzroke propadanja šuma, te o sadašnjim ili budućim štetama uzrokovanim sušenjem šuma, i s ostalim strukturama utjecati na promjenu današnjeg stanja. Na primjer samo Uprava šuma Delnice godišnje gubi 11 milijuna DEM sječom sušaca jelovih stabala (skuplja eksploatacija). Prešućivanje spoznaje o ekološkim katastrofama koje prijete čovjekovu okolišu znači, ili bi trebalo značiti, krivično djelo. Sljedeća nevolja Gorskog kotara je vapnenačka propusnost tla. Svi pesticidi, mineralna gnojiva, deter- genti, otpadne industrijske vode, fekalne i kanalizaci- jske vode iz domaćinstva (uglavnom nema kanalizacije, a gdje je ima nema kolektora ili nikad nije pušten u pogon kao npr. u Delnicama), motorna ulja, sol s prometnica završavaju u podzemnim vodama, koje onda većina stanovništva pije, kao npr. vodovod iz izvorišta Kupice. 423 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1997 str. 86 <-- 86 --> PDF |
I. Pleše-Luktva: HKOLOSKA PROBLHMATIKA GORSKOG KOTARA Šumarski list br. 7-8, CXXI (1997), 415-424 Divlja odlagališta smeća, kao i službena npr. u Sović Lazu, bez uporabne dozvole, u dvije vrtače bez vodone- propusnog sloja (sve su vrtače zakonski prva vodoza- štitna zona), sva onečišćenja procjeđivanjem završavaju u podzemnim vodama, a potom u vodovodnoj mreži. Samo se u Sović Laz legalno odveze 7.800 m3 smeća godišnje, dakle sama općinsko-komunalna uprava krši propise o vodozaštitnim zonama Hrvatske države. Do kad tako? Uništavaju se, odnosno devastiraju sporedni šumski proizvodi, borovice se beru češljevima, čak se kose, gljive se nekontrolirano beru s micelijem za talijansko tržište, arnika (brđanka) u par je godina nestala sa goranskih lokaliteta i to za slovensku farmaceutsku industriju, a za nju se sabire i ostalo ljekovito bilje. Kopa se zakonom zaštićena lincura itd. Žabe i puževi su također gotovo nestali. Članak 69 Hrvatskog ustava glasi: "Svatko ima pravo na zdravi život. Republika osigurava pravo građanima na zdrav okoliš. Građa ni, državna, javna i gospodarska tijela i udruge dužni su, u sklopu svojih ovlasti i djelatnosti, osobitu skrb posvećivati zaštiti zdravlja ljudi, prirode i ljudskog okoliša." Dakle, okoliš može i mora štititi država i državni službenici kojima je to jedna od ustavnih obaveza i plaćenih zadaća. Glavni interesent za zdravi okoliš, za vlastiti zdravi život smo Mi, sami građani. Potrebno je znati da prave istine o stanju u okolišu u masovnim medijima nema. Zato su ovdje predočeni glavni problemi onečišćenja Gorskog kotara. Naše je ustavno pravo i dužnost sudjelovati u zaštiti okoliša. Mi, braneći svoje interese, moramo vršiti pritisak na lokalne vlasti i zakonodavca, kako bi mnogo više i učinkovitije radili na zaštiti okoliša u kojem svi mi živimo. Dakle, pitanje lokalne zaštite kvalitete okoliša itekako je razvojno aktualno. Od toga, globalno, ovisi i naš opstanak na ovoj planeti - ZEMLJI! LITERATURA Kauzlarić, K., (1985) S.L. str. 363-371: Štetno djelovanje zagađujućih tvari na šume s posebnim osvrtom na TE Plomin Kauzlarić, K., (1988) Š.L.str. 231-245. Utjecaj štetnih polutanata na propadanje šuma u Gorskom kotaru Klepac, D„ Š.L. br.l 1-12, 1995 str.39-360: Dinamika kretanja drvne zalihe na panju u šumama Gorskog kotara (1950-1990) Matić, S., Oršanić, M., Anić, I. 1996: Š.L. br. 3-4, str.91-99: Neke karakteristike i problemi prebornih šuma obične jele (Abies alba Mill) u Hrvatskoj Prpić, B. 1996, Š.L. 1-2: Riječ glavnog urednika: Da li šumarstvo prodaje pitku vodu, čist zrak. Estetski ugođaj ekološke funkcije koje stvara šuma? Prpić, B. 1996, Š.L. 3-4 Riječ glavnog urednika: Smijemo li obnovu sastojina oštećenih propadanjem šume zanemariti Prpić, B. 1992, Š.l. 11-12, Odabiranje oštećenih stabala za sječu i obnovu sastojina opustošenih propadanjem Prpić, B., Seletković,Z.,Ivkov,M. (1991), Š.L. 3- 5: Propadanje šuma u Hrvatskoj i odnos pojave prema biotskim i abiotskim činiteljima danas i u prošlosti Šumarski fakultet: H.Š.: Šume u Hrvatskoj H.Š., Uprava šuma Delnice: Poslovno izvješće 1994., 1995. i 1996., te Pregled osnovnih taksacijskih elemenata Pleše I. Lukeža 1993.: Sumrak goranskih šuma. SUMMARY: A dispute on the ecological issues of Gorski Kotar, this study focuses at the pollution of air, water, and soil coming through the vHndrose of pollution from the Kvarner-Istria basin and all Europe. The Industrial Revolution turned the "Croatian Switzerland" (Hire, about a hundred years ago) into the "dustbin " (Prof Prpić, today) of both European and home industry. The recession of the habitats, and the catastrophic dieback of the forests, particularly of the Fir, have disturbed the natural structure of our forests, and the natural balance and diversity of the species. The economic and other functions of the forests, such as air purification, accumulation of drinking water, and the protection of the soil against erosion, have been put at stake. The basic principles of the Croatian forestry school, natural stands, sustained management, the diversity of species, and natural regeneration have now been threatened. The rising efforts to save the forests from dying - by cutting dead trees only, and by afforestation - we can just contribute to the outer image of the forests, without getting into the causes of pollution. What we need is the help from the government - the right economic policies. 424 |