DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 7-8/1997 str. 70     <-- 70 -->        PDF

M. Markotić: ISTRAŽIVANJA OBNOVE SUMA HRASTA CRNIKE (Orno-Quercetum ilicis) NA OTOČJU BRIJUNI Šumarski listbr.


7-8, CXXI (1997), 405-414


Prsni promj.


Hrast


:rnika Quercus ilex


Lovor Laurus nobilis Crni jasen Fraxinus ornus


UKUPNO


cm


N


v (m3)


N*v(m3)


N v(m3) N*v(m3) N v(m3) N*v(m3)


N


N*v(m3)


35


5


0.9


4.5


5


4.5


36


6


0.97


5.82


6


5.82


37


5


1.05


5.25


5


5.25


39


2


1.19


2.38


2


2.38


40


1


1.27


1.27


1


1.27


42


1.48


0


1 0.98 0.98


1


0.98


43


2


1.61


3.22


2


3.22


45


1


1.79


1.79


1


1.79


50


1


2.32


2.32


1


2.32


57


1


3.04


3.04


1


3.04


UKUPNO


444


142.7


974 51.43 15 1.089


1433


195.2



D = prsni promjer - b.h. diametar
N = broj stabala - Number of tree
v = tarifni niz - Volume table
N * v = drvna zaliha - Timber volume


Pokusna ploha br. 57


Na toj plohi se nalazi tipična šuma crnike (Orno-
Quercetum ilicis). Od pratećih vrsta dolazi zelenika
(Phillyrea latifolia L.), planika (Arbutus unedo L.),
smrdljika (Pistacia terebintus L.), tršlja (Pistacia len-
tiscus L.), lemprika (Viburnum tinus L.), mirta (Myrtus
communis L.), veliki vrijes (Erica arborea L.), dok lovor
(Laurus nobilis L.) pridolazi samo u nižim debljin-
skim stupnjevima.


Sve vrste drveća su od krošnje do tla isprepletene
povijušama: tetivika (Smilax aspera L.), skrobut (Clematis
flamula L.), sparožina (Asparagus acutifolius
L.), božje drvce (Lonicera implexa L.), divlja ruža (Rosa
sempervirens L.), bršljan (Hedera helix L.) te tako
sastojinu čine neprohodnom.


To su uistinu najljepše sastojine na Brijunima, s vrlo
lijepim stablima navedenih vrsta drveća, isprepletenih


povijušama, tako da stvaraju neprozirne prekrasne zelene
zavjese. Kada se pogleda na tlo koje je ispunjeno
biljkama od ponika do odraslih stabala u svim slojevima,
stječe se dojam vječne trajnosti i kontinuiteta. To je
ono čemu treba uistinu težiti otklanjanjem štetnih utjecaja
i prepuštanjem prirodnom razvoju. Ova sastojina
je ustvari konačan stadij mediteranske vegetacije koja
se razvija u mikroklimatskom optimumu za crniku i
njene pratioce.


Površina je ograđena i nedostupna divljači, stoje osnovni
razlog ovakvog izgleda i stanja sastojine.


Izmjera stabala obavljena je na površini od 300 m2.
Posebno su evidentirana stabla deblja od 4 cm (tablica
3) zatim biljke do promjera 4 cm starije od ponika, te
napokon ponik (tablica 2). Frekvencijska krivulja broja
stabala nalazi se na slici 2.


Slika 2: Frekvencija broja stabala - Ploha 57


i
1


o u


250


200


150


100


50


Crnika


B Lovor


7J Cmi;p32n


_L


.


if


i


u


i


i


i


n


n


1


1


II



4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 3L


Prsni promjer


408