DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1997 str. 67 <-- 67 --> PDF |
STRUČNI ČLANCI - PR0FESI0NAL PAPERS UDK 630* 907.1 : 231 Šumarski list br. 7-8, CXXI (1997), 405-414 ISTRAŽIVANJA OBNOVE SUMA HRASTA CRNIKE {Orno-Quercetum ilicis) NA OTOČJU BRIJUNI RESEARCH ON THE REGENERATION OF THE EVERGREEN OAK FORESTS ON THE BRIJUNI ISLANDS Marinko MARKOTIĆ* SAŽETAK: Kopneni dio područja Nacionalnog parka "Brijuni "prostire se na 14 otoka i otočića te zaprema površinu od 734 ha, a u ukupnoj površini šuma je zastupljena s 504 ha. Autoktonu šumsku vegetaciju čine biljne zajednice šume hrasta crnike (Orno-Quercetum ilicis/ I pored znatnog utjecaja čovjeka kroz stoljeća te divljači naseljene početkom ovoga stoljeća, sačuvana/e autok- tona vegetacija u različitim gospodarskim oblicima i razvojnim stadijima. Praćenje pojave prirodnog pomlatka i prirodna obnova sastojina od posebnog je interesa i zadatak koji će biti utemeljen ovim radom. Ključne riječi: prirodna obnova, ponik, pomladak, struktura sastojine UVOD - Introduction Hrast crnika ili česmina (Quercus ilex L.) predstavlja osnovnu edifikatorsku vrstu eumediteranske zone šuma sredozemnog područja. U priobalju i na otocima Hrvatske, šume crnike tvore nekoliko značajnih biljnih zajednica od Piranskog zaljeva na sjeveru do Prevlake na jugu (T r i n a j s t i ć, 1986.). Na tom prostoru ukupna površina šuma crnike u različitim gospodarskim oblicima (sjemenjače, panjače, makije, garizi) iznosi oko 35000 ha (Meštrović, 1987.). Iako je Brijunsko otočje na sjevernom dijelu naše obale, a to znači i rasprostranjenja šuma crnike, one su se ipak zadržale u svim gospodarskim oblicima. Posebno su značajne manje površine visokog uzgojnog oblika, koje predstavljaju ostatak tipične biljne zajednice šume crnike i crnog jasena Orno-Quercetum ilicis H-ić, 1958. Od početka ovoga stoljeća otočje Brijuni predstavljaju europsko središte visokog turizma, poznato po uređenim parkovima, vilama, hotelima, a posebno po uzgoju velikog broja jelenske divljači koja slobodno živi u prirodi. Samo manje površine oko 27 ha ograđeno je, pa se šuma posljednih 50-tak godina nije mijenjala zbog utjecaja divljači. No i pored velikog utjecaja divljači i turista, posebno izletnika, šuma crnike se zadržala i ostala gotovo istovjetna tijekom posljednjih 50 godina. Upravo je to razlog da sam odlučio na karakterističnim mjestima osnovati pokusne plohe i pratiti prirodnu obnovu šuma na tim plohama. Razdoblje mojih osmatranja i mjerenja nije dugačko, ali će zato dobiveni podaci poslužiti u daljnjim istraživanjima i mjerenjima. PREDMET I SVRHA ISTRAŽIVANJA - The Problem and Aim of Investigation Crnika ili česmina (Quercus ilex L.) kao najznačajnija autoktona vrsta dominira na otočju Brijuni. Zajedno s još nekoliko vrsta kao što su lovor (La- urus nobilis L.), crni jasen (Fraxinus ornus L.), zelenika (Phillyrea latifolia L.), planika (Arbutus unedo * Marinko Markotić, dipl. inž. šum. NACIONALNI PARK BRIJUNI L.) i druge, izgrađuje gospodarske i razvojne stadije cr- nikovih šuma na otočju. Najkarakterističnija zajednica na otokčju je biljna zajednica šume hrasta cinike (Orno-Quercetum ilicis) koja se i pored svih štetnih vanjskih utjecaja održala kao autoktona u tri gospodarska razvojna stadija i to kao srednja šuma, panjača i makija. 405 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1997 str. 68 <-- 68 --> PDF |
M. Markotić: ISTRAŽIVANJA OBNOVE ŠUMA HRASTA CRNIKE (Orim-Qumctum Weis) NA OTOČJU BRIJUNI Šumarski list br. 7-8, CXX1 (1997), 405-414 Posebno značenje ima šuma crnike s lovorom (Or- no-Quercetum ilicis Laurosum). Najljepše takve šume nalaze se na brežuljcima: Rankun, Cipar, Koriban, Saluga i Kaštel. U tim se sa- stojinama u gornjoj etaži mjestimično javlja: zelenika (Phillyrea latifolia L.) i crni jasen (Fraxinus ornus L.). Visina sastojineje do 15 m, a prsni promjer hrasta crnike je i do 40 cm. Podstojna etaža je vrlo oskudna i uglavnom ju je obrstila postojeća divljač: jelen lopatar (Dama Dama), jelen aksis (Russa axis), te muflon (Ovis musimon). U tim sastojinama zamjetno je izostajanje prirodnog pomlađivanja, čime se dovodi u pitanje pozitivna progresija vegetacije i opstanak šume u njenom prirodnom obliku. U idućem razdoblju, veliku brigu treba posvetiti iznalaženju mogućnosti da se ove sastojine očuvaju i da se osigura trajna obnova autoktone vegetacije, počevši od stadija ponika pa do stadija odraslih stabala. Mora se početi razmišljati i o ograđivanju pojedinih predjela šume, ukoliko svođenje divljači na optimalan Izborom trajnih pokusnih ploha nastoji se metodom uspoređivanja dvaju različitih ekosustava dati pregled sadašnjega stanja vegetacije. Mjerenjima i opisima u idućim razdobljima pratit će se promjene u odnosu na sadašnje stanje kroz usporedbu dva navedena različita ekosustava. Odraslim stablima mjereni su promjeri u prsnoj visini. Na temelju mjerenja izvršeni su obračuni drvne zalihe i prikazani u tablicama 1 i 3 za plohe br. 56 i 57. Svaka ploha obuhvaćena je kratkim opisom, a izvršen je i opis okolne sastojine. Za plohu br. 57 iskazao sam i Pokusna ploha br. 56 Na površini plohe, sastojinu sačinjava panjača crnike (Quercus ilex L.) i lovora (Laurus nobilis L.) s manjim brojem stabala crnog jasena (Fraxinus ornus L.) te zelenike (Phillyrea latifolia L.). Srednji promjer stabala hrasta crnike iznosi 23 cm, a srednja visina je 12 m, dok je srednji promjer stabala lovora 12 cm, a visina 8 m. Sklop je potpun. Zamijećuju se jača oštećenja stabala lovora od rogovlja divljači koja tu obitava. Stabla lovora manjih promjera u borbi za svjetlom dostižu relativno velike visine i ulaze u etažu crnike. broj i način njihove prehrane ne daje željene rezultate. O ovoj zamisli bilo je riječi i u Programu gospodarenja u Nacionalnom parku Brijuni, čija važnost traje od 1988. do 1997. godine(Meštrović, 1988.). Ovim su istraživanjem u cilju praćenja razvoja sas- tojina komparativnom metodom obrađene dvije trajne pokusne plohe te 12 povremenih, osnovanih samo za praćenje razvoja ponika. Ploha br. 56 površine 1 ha osnovana na slobodnom prostoru dostupnom divljači u predjelu Mrtvi vrh, odjel 15a. Druga ploha br. 57 nalazi se u ograđenom prostoru, nepristupačnom divljači u predjelu Turanj, odjel 24a i površine 0,03 ha. Osim ove dvije plohe na području otoka Veliki i Mali Brijun postavljene su i obrađene pokusne plohe površine 100 m2, na kojima se osim odraslih stabala prati pojava, broj i vrsta ponika (jednogodišnjih biljaka) te njihov opstanak i napredovanje. Te se plohe vode pod brojevima 1-12. stanje ponika i podmlatka po vrsti drveća i broju (tablica 2). To su stabalca prsnog promjera manjeg od 4 cm. Na plohama 1 do 12, izvršeno je pored opisa i izmjere stabala iznad 4 cm promjera, ponik evidentiran i po vrstama drveća. Plohe su trajno obilježene na terenu, a izmjera je izvršena na svim plohama 1993., 1994., 1995. i 1996. godine. Podaci su obrađeni i nalaze se u tablicama 4-7. Plohe su osnovane tijekom ljeta (lipanj, srpanj) 1993. godine i trajno su označene na terenu. Nedostaje donja etaža i pomladak. Može se reći da nema stabalaca ispod 4 cm prsnog promjera i ispod 4 m visine. Izostanak donjeg sloja drveća i grmlja kao i po- mladka pripisuje se štetnom utjecaju divljači. Tijekom proljeća 1993. hrast crnika zahvaćenje napadom savijača (Tortrix viridana), ali bez većih posljedica. Prikaz strukturnih elemenata plohe 56 dat je u tablici 1, a frekvencijska krivulja broja stabala na slici 1. Iz slike se uočava daje u ovoj sastojim crnika domi- nantnija od lovora po prsnim promjerima, međutim brojnija stabla lovora ispunjavaju prostor u vertikalnom smjeru, a u borbi za svjetlom dostižu stabla crnike u visinama. METODA RADA Working Method OPIS POKUSNIH PLOHA - Description of the Experimental Plot 406 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1997 str. 69 <-- 69 --> PDF |
M. Markotić: ISTRAŽIVANJA OBNOVE SUMA HRASTA CRNIKE (Onio-Quercetum ilicis) NA OTOČJU BRIJUNI Šumarski list br. 7 8, CXXI (1997). 405-414 Slika 1: Frekvencija broja stabala - Ploha 56 Q. 53 .fi 03 — oa 120 7 100 80 I Crnika I L ovor JJJLÜJLILDJL^II loil lb 10 12 14 16 18 20 22 24 26 28 30 32 34 36 38 40 42 44 Prsni promjer Tablica 1: Struktura po broju stabala i drvnoj zalihi Ploha 56; površina 1 ha; predjel Mrtvi vrh, odsjek 15a Prsni promj. Hrast crnika Quenus ilex Lovor Laurus nobilis Crni jasen Fraxinus ornus UKUPNO cm N v (ni-´) N*v (m3) N v (m3) N*v (m3) N v(m3) N*v(m3) N N*v(m3) 4 4 0.002 0.008 6 0 0.012 10 0.02 5 2 0.002 0.004 47 0 0.094 49 0.098 6 2 0.003 0.006 60 0 0.18 62 0.186 7 3 0.009 0.027 94 0.01 0.846 97 0.873 8 4 0.017 0.068 119 0.02 2.023 1 0.017 0.017 124 2.108 9 7 0.026 0.182 97 0.03 2.522 1 0.026 0.026 105 2.73 10 4 0.03 0.12 113 0.03 3.729 3 0.033 0.099 120 3.948 11 6 0.04 0.24 70 0.04 2.8 1 0.04 0.04 77 3.08 12 8 0.05 0.4 71 0.05 3.337 1 0.047 0.047 80 3.784 13 9 0.06 0.54 52 0.06 3.328 1 0.064 0.064 62 3.932 14 21 0.07 1.47 49 0.07 3.577 4 0.073 0.292 74 5.339 15 16 0.09 1.44 41 0.09 3.854 1 0.094 0.094 58 5.388 16 22 0.11 2.42 39 0.11 4.095 61 6515 17 30 0.13 3.9 31 0.12 3.658 61 7.558 18 26 0.15 3.9 22 0.14 3.08 1 0.14 0.14 49 7.12 19 24 0.18 4.32 18 0.15 2.7 42 7.02 20 27 0.21 5.67 13 0.18 2.34 40 8.01 21 23 0.24 5.52 10 0.2 2 33 7.52 22 21 0.27 5.67 4 0.21 0.84 25 6.51 23 21 0.31 6.51 5 0.23 1.15 26 7.66 24 21 0.34 7.14 21 7.14 25 21 0.38 7.98 4 0.27 1.05 26 9.33 26 23 0.42 9.66 2 0.29 0.58 1 0.27 0.27 25 10.24 27 11 0.46 5.06 11 5.06 28 18 0.52 9.36 2 0.33 0.66 20 10.02 29 6 0.56 3.36 6 3.36 30 7 0.61 4.27 1 0.38 0.38 8 4.65 31 16 0.67 10.72 1 0.4 0.4 17 11.12 32 6 0.72 4.32 6 4.32 33 9 0.79 7.11 9 7.11 34 2 0.84 1.68 2 0.59 1.18 4 2.86 407 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1997 str. 70 <-- 70 --> PDF |
M. Markotić: ISTRAŽIVANJA OBNOVE SUMA HRASTA CRNIKE (Orno-Quercetum ilicis) NA OTOČJU BRIJUNI Šumarski listbr. 7-8, CXXI (1997), 405-414 Prsni promj. Hrast :rnika Quercus ilex Lovor Laurus nobilis Crni jasen Fraxinus ornus UKUPNO cm N v (m3) N*v(m3) N v(m3) N*v(m3) N v(m3) N*v(m3) N N*v(m3) 35 5 0.9 4.5 5 4.5 36 6 0.97 5.82 6 5.82 37 5 1.05 5.25 5 5.25 39 2 1.19 2.38 2 2.38 40 1 1.27 1.27 1 1.27 42 1.48 0 1 0.98 0.98 1 0.98 43 2 1.61 3.22 2 3.22 45 1 1.79 1.79 1 1.79 50 1 2.32 2.32 1 2.32 57 1 3.04 3.04 1 3.04 UKUPNO 444 142.7 974 51.43 15 1.089 1433 195.2 D = prsni promjer - b.h. diametar N = broj stabala - Number of tree v = tarifni niz - Volume table N * v = drvna zaliha - Timber volume Pokusna ploha br. 57 Na toj plohi se nalazi tipična šuma crnike (Orno- Quercetum ilicis). Od pratećih vrsta dolazi zelenika (Phillyrea latifolia L.), planika (Arbutus unedo L.), smrdljika (Pistacia terebintus L.), tršlja (Pistacia len- tiscus L.), lemprika (Viburnum tinus L.), mirta (Myrtus communis L.), veliki vrijes (Erica arborea L.), dok lovor (Laurus nobilis L.) pridolazi samo u nižim debljin- skim stupnjevima. Sve vrste drveća su od krošnje do tla isprepletene povijušama: tetivika (Smilax aspera L.), skrobut (Clematis flamula L.), sparožina (Asparagus acutifolius L.), božje drvce (Lonicera implexa L.), divlja ruža (Rosa sempervirens L.), bršljan (Hedera helix L.) te tako sastojinu čine neprohodnom. To su uistinu najljepše sastojine na Brijunima, s vrlo lijepim stablima navedenih vrsta drveća, isprepletenih povijušama, tako da stvaraju neprozirne prekrasne zelene zavjese. Kada se pogleda na tlo koje je ispunjeno biljkama od ponika do odraslih stabala u svim slojevima, stječe se dojam vječne trajnosti i kontinuiteta. To je ono čemu treba uistinu težiti otklanjanjem štetnih utjecaja i prepuštanjem prirodnom razvoju. Ova sastojina je ustvari konačan stadij mediteranske vegetacije koja se razvija u mikroklimatskom optimumu za crniku i njene pratioce. Površina je ograđena i nedostupna divljači, stoje osnovni razlog ovakvog izgleda i stanja sastojine. Izmjera stabala obavljena je na površini od 300 m2. Posebno su evidentirana stabla deblja od 4 cm (tablica 3) zatim biljke do promjera 4 cm starije od ponika, te napokon ponik (tablica 2). Frekvencijska krivulja broja stabala nalazi se na slici 2. Slika 2: Frekvencija broja stabala - Ploha 57 i 1 o u 250 200 150 100 50 Crnika B Lovor 7J Cmi;p32n _L . if i u i i i n n 1 1 II 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 3L Prsni promjer 408 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1997 str. 71 <-- 71 --> PDF |
M. Markotic: ISTRAŽIVANJA OBNOVH ŠUMA HRASTA CRNIKE (Omo-Quercctum Weis) NA OTOČJU BRIJUNI Šumarski list br. 7 8, CXXI (19971.405-414 Vrsta Mlade biljke do 4 cm promjera Ponik-jednogod. biljke Vrsta broj komada broj komada Crnika {Quercus ilex) 31 29 Lovor (Laurus nobilis) 286 603 Crni jasen {Fraxinus ornus) 33 69 Zelenika (Phillvrea latifolia) 18 22 Lemprika (Viburnum tinus) 6 24 Veprina (Ruscus aculealus) 49 159 Tetivika (Smilax aspera) 14 165 Bršljan (Hedera helix) 12 UKUPNO 437 1083 Pokusna ploha 1 Predjel: Mrtvi vrh, odsjek 15a; površina 0.01 ha; Brijuni, 9. lipnja 1993. godine Ploha se nalazi ispod samog Mrtvog vrha. Jedan dio površine plohe (oko 50 %) nalazi se na kamenitoj kreč- njačkoj površini sa škrapama, dok se drugi dio nalazi na plitkom tlu blage padine. Nedostaje podstojna etaža. Ponik se nalazi pretežito u udubinama stijena, ispod ovećih polutrulih grana, odnosno na mjestima teže dostupnim divljači. Crnika se većinom javlja iz panja, dok se lovor javlja slobodno iz sjemena i ima ga dosta. Broj stabala po vrstama, kao i pojava ponika za razdoblje 1993. godine do 1996. godine, evidentiranje u tablicama 4 do 7. Pokusna ploha 2 Predjel: Crnikovac, odsjek 16a; površina 0.01 ha; Brijuni, 9. lipnja 1993. godine U ovoj sastojini crnika se većinom javlja iz panja, mada ima i pojedinačnih stabala iz sjemena. Divljač je jače oštetila mnoga stabla lovora, a ima i dosta odumrlih stabala. Ponik se javlja na skrovitijim mjestima. Kretanje vegetacije na plohi vidljivo je u tablicama 4 do 7. Pokusna ploha 3 Predjel: Kosir (Rankun vrh), odsjek 12b; površina 0.01 ha; Brijuni, 15. lipnja 1993. godine Sastojina crnike i lovora, kvaliteta stabala prema gornjim slojevima opada. Od drugih vrsta javlja se: zelenika (Phillvrea latifolia L.), planika (Arbutus unedo L.), mirta (Myrtus communis L.). Visina sastojine na plohi je do 6 m. Podstojnu etažu tvore grmovi mirte pojedinačno ili u skupinama. Podaci s plohe prikazani su u tablicama 4 do 7 za razdoblje od 1993. do 1996. godine. Pokusna ploha 4 Predjel: Peneda, odsjek la; površina 0.01 ha; Brijuni, 15. lipnja 1993. godine Tipična makija u kojoj je razvijeno više etaža. Od vrsta drveća tu se nalaze: zelenika i planika isprepletene tetivikom. Vidljivo je daje na plohi i okolnoj površini nekada izvršena sječa stabala, pa se na progalicama javio bušin i mirta. Uočljiv je veliki broj odumrlih stabala planike (Arbutus unedo L.). Ploha se nalazi na za- ravnjenoj površini. Podaci s plohe prikazani su u zajedničkim tablicama. Pokusna ploha 5 Predjel: Zelenikovac, odsjek 9a; površina 0.01 ha; Brijuni, 16. lipnja 1993. godine Makija dosta lošeg izgleda. Crnika se javlja iz panja. Od ostalih vrsta tu se nalaze: zelenika, planika i tršlja. Mogu se naći i stabla crnog jasena koja su loše kvalitete. Kretanje vegetacije prikazano je u tablicama 4 do 7. Pokusna ploha 6 Predjel: Borovje, odsjek 6b; površina 0.01 ha; Brijuni, 17. lipnja 1993. godine Makija s vrstama: crnika, zelenika, planika, bez donje etaže s dosta ponika zelenike. Na plohi je izbrojeno nekoliko manjih grmova mirte. Ima dosta posušenih stabala planike. Kretanje vegetacije prikazano je u tablicama 4 do 7. Pokusna ploha 7 Predjel: Opatija, odsjek 22b; površina 0.01 ha; Brijuni, 17. lipnja 1993. godine Makija gdje u smjesi dolaze vrste: crni jasen, lovor, zelenika, planika, te pojedina stabla crnike iz panja. Sastojina je dosta lošeg izgleda i nalazi se na kamenitom predjelu. U podetaži dolazi poneki grm mirte. Tlo je vrlo plitko, a sklop je prekinut. Kretanje vegetacije na plohi prikazano je u tablicama 4 do 7. Pokusna ploha 8 Predjel: Kolci, odsjek 28d; površina 0.01 ha; Brijuni, 18. lipnja 1993. godine 409 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1997 str. 72 <-- 72 --> PDF |
M. Markolić: ISTRAŽIVANJA OBNOVE SUMA HRASTA CRNIKE (Oriio-Queivelum Weis) NA OTOČJU BRIJUNI Šumarski list br. 7-8, CXXI (1997), 405-414 Makija dosta loše kvalitete. Od vrsta drveća tu se nalaze: zelenika, planika, crni jasen, te pojedinačna stabla crnike iz panja. Makija je dosta gusta. Kretanje vegetacije je prikazano u tablicama 4 do 7. Pokusna ploha 9 Predjel: Humci, odsjek 28b; površina 0.01 ha; Brijuni, 21. lipnja 1993. godine Dosta gusta makija jače oštećena i degradirana od divljači. Stabla crnike rijetko se javljaju. Na površini plohe nalaze se 4 grmića mirte. Evidentirano stanje na plohi u vremenu od 1993. do 1996, prikazano je u tablicama 4 do 7. Pokusna ploha 10 Predjel: Vrh straža, odsjek 18b; površina 0.01 ha; Brijuni, 12. srpnja 1993. godine Makija sastavljena od vrsta: hrast crnika, crni jasen, lovor, zelenika, planika. Crnika se javlja iz panja. U po- detaži se nalazi mirta (8 manjih grmova). Makija je u lošem stanju i dosta ju je obrstila divljač. Kretanje vegetacije na plohi prikazano je u tablicama 4 do 7. Pokusna ploha 11 Predjel: Mali Brijun, odsjek 31b; površina 0.01 ha; Brijuni, 26. srpnja 1993. godine Čista panjača hrasta crnike s pojedinačnim stablima iz sjemena. Od ostalih vrsta tu se nalaze zelenika, planika i lovor. Sklop je potpun. Sastojina djeluje dosta vitalno. Nedostaje podstojna etaža. Evidentirano stanje vegetacije prikazano je u tablicama 4 do 7 za vrijeme od 1993. do 1996. godine. Pokusna ploha 12 Predjel: Mali Brijun, odsjek 31a; površina 0.01 ha; Brijuni, 26. srpnja 1993. godine Dosta degradirana makija, gdje se od vrsta drveća mogu naći: zelenika, tršlja, planika, lemprika i crnika. Kretanje vegetacije prikazano je u tablicama 4 do 7. Sf ´Jflf .«*" Slika 2. Iz safari parka na otoku V. Brijun Slika 3. Prirodna šuma crnike oblikovana utjecajem jelenske divljači - j. lopatar 410 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1997 str. 74 <-- 74 --> PDF |
M. Markotić: ISTRAŽIVANJA OBKOV´h ŠUMA HRASTA CRNIKE (Ormi-Oucrcclum ilicis) NA OTOČJU BRIJUNI Šumarski list br. 7 X. CXXI (1997). 405-414 Tablica 4: Prikaz ponika i odraslih biljaka po pokusnim plohama i vrstama drveća Stanje 1993. godine Ploha P o n i k Odra sie biljke Ploha crnika c.jasen lovor zelenika mirta teti vi ka crnika c.jasen lovor planika zelenika lemprika maslina tršja tršljika prim.kleka velvrijes Ploha komada 1 23 283 5 16 2 4 179 17 16 3 146 42 1 59 4 89 18 5 15 5 128 286 1 2 6 12 2 i 6 428 1 4 22 i 7 13 56 147 8 14 4 4 8 i 8 220 98 2 22 i 9 278 3 4 32 i 10 94 107 10 18 3 11 7 18 118 2 39 3 6 8 12 130 9 8 6 2 1 30 2 1 4 Tablica 5: Prikaz ponika i odraslih biljaka po pokusnim plohama i vrstama drveća Stanje 1994. godine Ploha Ponik Odraslebiljkc Ploha crnika c.jasen lovor zelenika mirta teti vi ka crnika c.jasen lovor planika zelenika lemprika maslina tršja tršljika prim.kleka velvrijes Ploha komada 1 3 14 5 16 2 3 17 16 3 7 6 1 59 4 2 4 5 15 5 7 4 1 2 6 12 2 i 6 7 1 4 22 i 7 4 3 2 14 4 4 8 i 8 4 3 2 22 i 9 3 3 4 32 i 10 3 5 10 18 3 11 1 2 39 3 6 8 12 2 8 6 2 i 30 2 1 4 Tablica 6: Prikaz ponika i odraslih biljaka po pokusnim plohama i vrstama drveća Stanje 1995. godine Ploha Ponik Odraslebiljke Ploha crnika c.jasen lovor zelenika mirta tetivika crnika c.jasen lovor planika zelenika lemprika maslina tršja tršljika prim.kleka velvrijes Ploha komada 1 1 i 5 16 2 17 16 3 1 59 4 2 5 15 5 1 2 6 12 2 1 6 1 4 22 1 7 14 4 4 8 i 8 2 22 i 412 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1997 str. 75 <-- 75 --> PDF |
M. Markotić: ISTRAŽIVANJA OBNOVE ŠUMA HRASTA CRNIKE (Orno-Qucrcetum Weis) NA OTOČJU BRIJUNI Šumarski list br. 7-8. CXXI (1997). 405-414 Ploha Pon i k Odraslebiljke Ploha crnika c.jasen lovor zelenika mirta tetivika crnika c.jasen lovor planika zelenika lemprika maslina tršja tršljika prim.kleka vel.vrijes komada 9 3 4 32 i 10 3 11 39 10 18 6 8 12 2 8 3 6 2 1 30 2 i 4 Tablica 7: Prikaz ponika i odraslih biljaka po pokusnim plohama i vrstama drveća Stanje 1996. godine Ploha Ponik Odraslebiljke Ploha crnika c.jasen lovor zelenika mirta tetivika crnika c.jasen lovor planika zelenika lemprika maslina tršja trsljika prim.kleka vel.vrijes Ploha komada 1 5 16 2 17 16 3 1 59 4 5 15 5 1 2 6 12 2 i 6 1 4 22 i 7 14 4 4 8 i 8 2 22 i 9 3 4 32 i 10 3 11 39 10 18 6 8 12 8 3 6 2 1 30 2 1 4 ZAKLJUČAK - Summary Temaljem obrađenih podataka na svim pokusnim plohama iskazao sam početno stanje 1993. godine prema kojemu će se uspoređivati promjene kroz daljnje praćenje razvojnih stadija crnikove šume na Brijunima. Za plohe 1-12 izvršio sam mjerenja u tri uzastopne godine, to znači 1994., 1995. i 1996. te utvrdio na tim plohama: broj odraslih biljaka tj. onih iznad 4 cm prsnog promjera je ostao isti i nije se promijenio; broj ponika je već druge godine drastično smanjen i od ukupnoga broja svih vrsta na svih 12 ploha pao od 2931 na 86, (crnike od 34 na 3) da bi u 1995. godini ili poslije dvije godine bilo samo 8 stabalaca a 1996. godine nijedno. Glavni uzrok negativne tendancije kod prirodnog pomlađivanja sastojina su štete od postojeće divljači koja ne dozvoljava napredovanje ponika i njegov razvoj u pomladak. Tijekom narednog razdoblja potrebno je pratiti novonastale promjene i uspoređivati novo stanje s početnim - evidentiranim, kako bi se pronašla rješenja u nastojanju zaustavljanja negativnih kretanja, odnosno regresije vegetacije u crnikovoj šumi na Brijunima. LITERATURA - References Matić, S., 1993.: Brojnost pomlatka glavne vrste drveća kao temeljni preduvjet kvalitetne obnove, podizanja i njege šuma, Glasnik za šumske pokuse posebno izdanje br. 4, str. 365.-380., Zagreb. Meštrović, Š., 1986.: Šume Mediteranskoga područja: Simpozij na Rabu 1985., Glasnik za šumske pokuse posebno izdanje br. 2, str. 161.-168., Zagreb. 413 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1997 str. 76 <-- 76 --> PDF |
M. Markotić: ISTRAŽIVANJA OBNOVE SUMA HRASTA CRNIKE (Onm-Qiierceium ilicis) NA OTOČJU BRIJUNI Šumarski list br. 7-8, CXXI (1997), 405-4 14 Meštrović, Š., 1987.: Uređivanje šuma s posebnom namjenom, Glasnik za šumske pokuse posebno izdanje br. 3, str. 137.-150., Zagreb. Meštrović, Š., 1988.: Program gospodarenja za gospodarsku jedinicu Brioni (Nacionalni park Bri- oni), Republički zavod za zaštitu prirode, Zagreb, str. 1.- 270. Meštrović, Š., R. Laginja 1990.: Gospodarenje šumama hrasta crnike (Orno-Quercetum ilicis Br.-Bl.), Glasnik za šumske pokuse br. 26, str. 425.-432., Zagreb. Meštrović, S., G. Fabijanić,1995.: Priručnik za uređivanje šuma, str. 1 .-416., Zagreb. Pranj ić, A., N. Lukić, 1990.: Oblični broj i dvoula- zne tablice volumena crnike (Quercus ilex L.), Glasnik za šumske pokuse posebno izdanje br. 2, str. 169.-177., Zagreb. Spiranec, M., 1975.: Drvno-gromadne tablice, Radovi br. 22, Šumarski institut Jastrebarsko. Trinajstić, I., 1986.: Fitocenološko raščlanjenje šumske vegetacije istočnojadranskog sredozemnog područja - polazna osnovica u organizaciji gospodarenja mediteranskim šumama, Glasnik za šumske pokuse posebno izdanje br. 2, str. 53.- 67., Zagreb. SUMMARY: According to the processed data collected on the test plots, I have presented the initial status of 1993., against which further changes in the development phases of the Brijuni evergreen oak forests will be observed. I carried out the measurments on test plots 1-12 during three successive years, 1994. Through 1996., and obtained the following information: the number of adult plants, i.e. those over 4 cm breast-height diameter, has remained unchanged; the number of new growth has drastically dropped: the total number of all species on all 12 plots had been 2931, and it fell to 86 (evergreen oak 34, fell to 3); in 1995. there were only 8 small trees, and in 1996. none at all. The main reason for the negative tendency in natural regeneration of the stands is the damage caused by the game that prevents the new growth from developing into young trees. In the course of the following period, all changes should be monitored and compared with the initial, in order to find solutions in terms of preventing the negative trends in the form of vegetation in the Brijuni evergreen oak forests. |