DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 7-8/1997 str. 63     <-- 63 -->        PDF

M. Skoko: FRAN ZAVER KESTERČANEK, VELIKAN HRVATSKOG ŠUMARSTVA


Šumarski list br. 7- 8, CXX1 (1997). 391-404


na osnovu kojih je provedena reorganizacija šumarske
službe u Hrvatskoj."3"


Tema o trgovini pojavljuje se u Šum. listu prvi puta
1885. pod naslovom: "Šumarsko-trgovačka razmatranja"
i nastavlja se 1886. i 1888. Autor je označen s
F. X. K. kako se Kesterčanek često potpisivao. Ovdje
iznosi statistiku naše trgovine drvom, osobito hrastovi-
nom, koja je bila jedan od najvažnijih predmeta naše
vanjske trgovine. Godine 1886. predviđa mogućnost
konkurencije kavkaske hrastovine, a slabiju trgovinu
dužicom i upućuje trgovce na piljenje hrastove oblovi-
ne. Osuđuje nepravilnosti pri javnim prodajama šuma i
ukazuje na negativne posljedice takovih postupaka.
Upućuje šumare na korisnost i prednost znanja iz područja
šumske trgovine.


Nekoliko radova iz područja kemijske i mehaničke
prerade drva objavljuje od 1887-1888. Iz tog područja u
Šum. listu u članku "O dobivanju tanina iz hrastovine"
prvi puta spominje" nedaleko Siska novo ustrojenu
tvornicu tanina". (1887., str. 161-162).


U informativnom članku o šumama "Kroz Bosnu i
Hercegovinu" (Šum. list 1897.) između ostalog nalazimo
i botanički opis Pančićeve omorike prema podacima
P a n č i ć a iz 1875. (str. 424-426) s kraćim informacijama
Kesterčaneka o nalazištima i tehničkim svojstvima
drva Pančićeve omorike.


O osnivanju Krajiške investicione zaklade Kesterčanek
piše u Šum. listu pod naslovom "Nješto iz novije
prošlosti našeg šumarstva" (1906., str. 169-187) gdje
možemo pročitati da se "10. VIII. 1869. sastalo kod c. i
kr. vojnog zapovjedništva, kao tadašnje vrhovne oblasti
za hrv.-slav. vojnu krajinu u Zagrebu, posebno po c. i
kr. državnom ministarstvu rata sazvano povjerenstvo
ad hoc, da vieća u predmetu za onda naumljene veleprodaje
slavonskih krajiških šuma". Radilo se o osnivanju
Krajiške investicione zaklade", odnosno o prodaji
u Vojnoj krajini izlučenih starih hrastovih šuma. Zbog
doprinosa upoznavanju šumsko-gospodarskih i trgovačkih
odnosa tog vremena, Kesterčanek objavljuje tekst
zapisnika "toga i po nas šumare zanimljivog viećanja".


Kesterčanek je povijest hrvatskog šumarstva obogatio
i s nekoliko životopisa zaslužnih šumarskih stručnjaka
objavljenih također u Šum. listu. O Franji Spore
r u (1 806-1865) piše 1881.il 886. kao "utemeljitelju
hrvatskog šumoznanstva", koristeći podatke koje je
prikupio od A.To m ića, J. EttingeraiA.Šporera
(sina). Pretisak članaka iz 1881. objavljenje u Šum. lis


tu 1976. (str. 307-319). O A. Tomiću (1803-1894) povodom
Tomićeve 80-godišnjice objavljuje članak 1883.
Zatim 1885. i 1902. nalazimo napise o A. Danhev-
skom (1825-1902). O Milanu Durstu (1839-1898)
nalazimo prikaz 1899., a 1908. oJ. Ettingeru (1822-
1908). Kesterčanek 1906. i 1908. piše i o Franji Čor-
dašiću (1830-1906) kao prvom vladinom izvjestitelju
za šumarstvo u Hrvatskoj.


Poslije 1908. ne nalazimo u Šum. listu radove F. Ž.
Kesterčaneka. To je ujedno i posljednja godina drugog
razdoblja (1905-1908) njegovog djelovanja kao urednika
Šum. lista. U knjizi "Povijest šumarstva Hrvatske
1846-1976. kroz stranice Šumarskog lista" (1976)
gotovo da i nema područja u kome nije zabilježeno ime
Frana Ž. Kesterčaneka (a zapisano je 50-ak puta!) što
također govori o opsegu, a time i značaju, njegove suradnje.
Prema "Šumarskoj bibliografiji" (1846-1946) u
Šum. listu objavio je oko 60 radova. Taj je broj sigurno
veći, jer neke svoje radove nije potpisivao niti inicijalima,
no iz teksta se može zaključiti da ih je on napisao.
Najplodnije razdoblje, statistički, je ono između 1880-
1890. kada je objavio oko 40 radova. Toliko o njegovoj
suradnji u Šum. listu.


1898. Kesterčanek je u Križevcima objavio knjigu
za praktičnu upotrebu u šumarstvu pod naslovom
"Šumski zakoni s provađajućimi propisi i saveznimi
zakoni i naredbami, valjani za kraljevinu Hrvatsku
i Slavoniju".


Osim navedenih radova Kesterčanek je napisao i veći
broj članaka na njemačkom jeziku. Prema raspoloživim
podacima´2 u zagrebačkom dnevniku "Agramer
Zeitung" surađivao je od 1880-1891. s 10 priloga, a javlja
se i u "Agramer Tagblattu" (1901). Od stranih
stručnih listova spomenimo "Algemeine Forst und
Jagdzeitung", Frankfurt a/m (1881 -1901., sa sedam priloga)
i "Centralblatt für das gesamte Forstwesen",
Wien (1880-1883., s 5 priloga) u kojima uglavnom
prikazuje naše šumarsko-upravne prilike i iznosi statističke
podatke o stanju našeg šumarstva. S nekoliko
priloga javlja se u časopisu "Oesterreichische Forst und
Jagdzeitung", Wien (1883, 1888, 1895.), a s jednim
člankom u "Oesterreichische Monatschrift für Forstwesen",
Wien (1880).


U prethodnom tekstu spomenut je dio objavljenih
znanstvenih i stručnih radova F. Kesterčaneka iz područja
šumarstva i lovstva. Ovdje ćemo ukratko dati pregled
značajnijih radova: Promjerke (Šum. list 1880.),


1894. i 1895. sabor je donio 6 zakona o uređenju šumskog gospodarstva u Hrvatskoj. Autorstvo Zakona o šumarsko-tehničkoj službi, o


uređenju stručne uprave šuma pod javnim nadzorom te Zakona o uređenju bujica pripada F. Zikmundovskom (Šum. list 1. II. 1895.; Šum.


list 1992., str. 195). Opširnije vidi Piškorić, O.: "Stota godišnjica Zakona o uređenju šumskog gospodarstva u Hrvatskoj" (Šum. list 1995.,


br. 5-6, str. 189-199).


Segedi, N. u članku "Šume izdvojene za sredstva krajiške investicione zaklade" (Šum. list 1987., str. 614) navodi daje Zaklada osnovana


"zapovijednim pismom" od 8. VI. 1871. cara Franje Josipa.


Šumarska bibliografija 1846-1946., Zagreb 1947.; Kartoteka Leksikografskog zavoda "M. Krleža", Zagreb.


401