DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 7-8/1997 str. 62     <-- 62 -->        PDF

M. Skoko: FRAN ŽAVER KESTERČANEK, VELIKAN HRVATSKOG ŠUMARSTVA


Šumarski list br. 7-8. CXX1 (1997), 391-404


Fran Ž. Kesterčanek surađivao je u Šum. listu dugi
niz godina od 1880. do 1908., kada se ta suradnja gasi.
Svoj prvi članak "Promjerke" objavljuje 1880. Ovdje
razlaže s kolikom se pažnjom i točnošću mora postupati
kod procjene šuma. Navodi da pogreška od 1 cm kod
izmjere promjera utječe na drvnu masu stabla jednako
kao i pogrešno izmjerena visina za 1 m.


Iz područja šumarske uprave piše vrlo zanimljive
članke. U raspravi "Državno-šumarsko-gospodarski


sustavi" (1880.) prikazana su dva karakteristična dr-
žavno-šumsko-gospodarska sustava, sustav centralizacije
šumsko-gospodarske uprave (šumarnički) i sustav
slobodne gospodarske samouprave (nadšumarski), uz
genezu tih sustava i komentar o njihovim karakteristikama.
Kesterčanek smatra da uvođenju naprednog nad-
šumarskog sustava u Hrvatskoj nema mjesta dok se kod
nas ne osnuje šumarska akademija. Činjenica je da već
tada uočava potrebu osnivanja visokoškolske šumarske
nastave u Hrvatskoj.


Pitanjem šumarske obuke u Hrvatskoj bavi se u više
navrata u Šum. listu (npr. 1881., br. 3; 1885.br. 3 i 4), te
u već spomenutom članku "Šumarska obuka spada
na sveučilište" (1886.).


Kao učitelj povijesti šumarstva u Križevcima piše u
Šum. listu u nekoliko nastavaka (1882, 1883.) o stanju
naših šuma i šumskog gospodarstva u prošlosti u raspravi
"Prilozi za poviest šuma i šumskog gospodarstva
kod Hrvata" (izdao i kao posebno izdanje 1882).
Povijest hrvatskog šumarstva obuhvatio je od vremena
utjecaja rimske i mletačke kulture na stanje šuma i šumarstva
u Hrvatskoj. Pregledno bilježi statute dalmatinskih
gradova i razloge donošenja (XIII-XIV stoljeće).
Opširno piše o stanju šuma i organizaciono upravnim
odnosima od XVI-XIX stoljeća na području Civilne
Hrvatske, Dalmacije i Vojne krajine. Završava s razvojem
šumarstva u Hrvatskoj u XIX stoljeću, zaključno
sa 70-im godinama s osvrtom na djelovanje hrvatskih
šumarskih stručnjaka posebno F. Šporera, A. Tomića
(školovanih u Mariabrunnu) i D. Kosa kao stručnih pisaca,
organizatora šumarstva i suosnivača Šum. društva.
U raspravi u cijelosti je objavljen Urbar izdan za
vrijeme carice M. Terezije 1755. kao privremena regulativa
odnosa između feudalaca i kmetova za središnji
dio banske Hrvatske (1882., str. 170-181). Navedeni
Urbarij bio je značajan za daljnji razvoj agrarnih odnosa,
a i temelj svim kasnijim zakonima i naredbama u šumarstvu
kao npr. zakona o segregaciji općinskih šuma i
pašnjaka, zakona o otkupu servituta te "nije dakle ni čudo
da su ustanove Urbarija u pravom smislu rieči postale
najpopularnijim zakonom naroda hrvatskog", zaključuje
Kesterčanek (1882., str. 181). U "Prilozima za
poviest ..." objavljuje i potpuni tekst Šumskog reda
(Naredbe) koju je 22. srpnja 1769. potpisala carica
Maria Terezija (1882., str. 281-294). Taj dokument


Kesterčanek ubraja "uobće među najznamenitije u
povijesti šumarstva kod nas" i zaključuje da to nije
samo "prvi hrvatski šumski zakon" već i prva na hrvatskom
jeziku izdana "nauka o šumskom gospodarstvu"
(str. 294-295). Ova povijesna rasprava često je citirana
literatura u člancima suradnika Šum. lista i ostalim
stručnim publikacijama kada je riječ o povijesti hrvatskog
šumarstva.


Kesterčanek 1883. počinje u Šum. listu pisati o potrebi
uređenja šumarsko-tehničke službe kod političke
uprave pod naslovom "Kako da organiziramo naše
šumarstvo". Ovdje piše o potrebi reorganizacije šumarstva,
tako da se vrhovni nadzor Zemaljske vlade,
kao šumarsko redarstvo, potpuno odvoji od gospodarenja
šumama, bilo državnim, bilo općinskim, te da se vrhovni
nadzor protegne na sve šume bez obzira na vlasništvo
i predlaže detaljnu konkretnu organizaciju od
potrebe ustrojstva posebnog šumarskog odjela kod Zemaljske
vlade do iskaza troškova.


"Naše šumsko gospodarstvo i nacrt novog šumskog
zakona" naslov je članka koji objavljuje 1885.
(br. 5 i 7-8), u kome daje primjedbe na Nacrt osnove
šumskog zakona za Hrvatsku i Slavoniju, objavljenog u
Šum. listu 1882., ističući štetnost "dozvole neograničene
parcelacije šumištah" po šumarstvo. O pitanjima reorganizacije
šumarstva Kesterčanek informira i širu
javnost. U zagrebačkom dnevniku "Agramer Zeitung"
piše nekoliko članaka od kojih spominjemo "Förderung
des Forstkulturwesens in Kroatien" (1886) i "Unsere
Landes-Forstpolizei" (1887).


U svibnju 1889. dovršena je "prerada nacrta šumskog
zakona" (I. Kolar, R. Fischbach), a nacrt je razmatran
na sjednici odbora Šum. društva u srpnju iste godine
i objavljen u Šum. listu. Iste godine na skupštini
Šum. društva u Osijeku razmatrani su i tekstovi F. Kesterčaneka,
predloženih i objavljenih u Šum. listu
(1887., str. 293-307) "nacrta zakonskih osnova ob uređenju
šumarske službe političke uprave kao i osnove
zakona o uređenju šumskog gospodarstva i uprave ob-
ćinskih šuma starog provincijala". Ovih nekoliko podataka
govori o doprinosu, između ostalih i Frana Kesterčaneka
u stvaranju zakona o uređenju šumarsko-tehničke
službe kod političke uprave. Prema Nenadi-
ć u29 "Kesterčaneka moramo smatrati intelektualnim
začetnikom reorganizacije šumarske službe kod političkih
oblasti u Hrvatskoj, te je ne manja i njegova zasluga
da se šumarska uprava podigla iz prvotnog neuglednog
stanja općinske uprave do sadašnjeg njenog položaja."
Nenadić dalje tvrdi daje doprinos Kesterčaneka i
u tome štojeF. Zikmundovsky postao predstojnik
Šumarskog odsjeka Zemaljske vlade "kojemu je doista
pošlo za rukom da je stvoreno više zakona (1894, 1897)


Kao pod 10, str. 26.


400