DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1997 str. 60     <-- 60 -->        PDF

M. Skoko: FRAN ŽAVER KESTERČANEK. VELIKAN HRVATSKOG ŠUMARSTVA


Šumarski list br. 7-8. CXX1 (1997), 391 -404


mišljene kao "poučnik za lovske nadziratelje" proširio
je sukladno potrebama nastave lovstva na križevačkom
učilištu i želji da našim lovcima pruži odgovarajuću
stručni knjigu. Kod sastavljanja "Lovstva" Kesterča-
nek je koristio "ne samo domaću literaturu o lovu i
lovstvu već i sva pristupna i priznana djela njemačke
strukovne literature". Knjiga je opsega 350 stranica,
napisana u tri dijela sa 135 slika" većinom po uzorcih
prvih slikara te struke". U I. dijelu nalazimo "Nara-
vopis i lov divljači i zvjeradi", u II. dijelu opisani su
"Lovački psi, lovačko oružje i lovačka oprema", a u III.
dijelu nalaze se "Zakoni i propisi odnoseći se na lov i
izvršavanje lova u Hrvatskoj i Slavoniji"23. Kao interesantan
podatak nalazimo, između ostalog, opis i prebivalište
dabra kao najvećeg našeg glodavca "kojega je
međutim skoro sasvim nestalo". Prema M. Grubeši-


Franjo Šporer i Dragutin Kos, začetnici Šum.
društva, ujedno su bili i utemeljitelji hrvatske šumarske
književnosti26. Prema A. Petračiću27 "Kesterčaneko-
vim dolaskom u Križevački zavod rekli bi da počinje
novo doba za hrvatsku šumarsku stručnu knjigu". Plodni
literarni rad Frana Ž. Kesterčaneka obuhvaća gotovo
sve grane šumarske znanosti. Tada oskudnu domaću
stručnu literaturu obogatio je s nekoliko (djelomično
već spomenutih) knjiga i nizom stručnih rasprava, članaka
i prikaza u Šum. listu, dokazujući se kao znanstvenik
i stručnjak. Ovdje će biti riječ o njegovim djelima
iz područja šumarstva. Opširnije o njegovom literarnom
radu iz područja lovstva već smo govorili.


Kao nastavnik, u početku rada na križevačkom učilištu,
u opisu poučne ekskurzije u Austriju i Češku
(1880) izrazio je želju da se dobre strane tamošnjeg naprednog
gospodarenja šumama što prije kod nas uvedu.
Također je smatrao svojom dužnošću da pisanjem stručnih
šumarskih knjiga iz predmeta koje je predavao
omogući slušateljima širu i temeljitiju naobrazbu.


Godine 1881. objavio je u Zagrebu, nakladom dalm.
hrv. slav. vlade, prvu stručnu šumarsku knjigu na hrvatskom
jeziku pod naslovom "Dendrometrija" navodeći
u uvodu (Križevci 1880) daje kao podlogu za svoju
knjigu uzeo "poznato i priznato vrsno djelo te struke -
Die Holzmesskunst - od dra. prof. B a u r a u Monako-
vu", a sadržaj prilagodio potrebama slušača šumarskog


" O sadržaju i vrijednosti "Lovstva" pisao je D. Gajski u uvodu
pretiska iz 1996.


24 Grubešić, M.: "Akcija naseljavanja dabra u Hrvatskoj". Šum.
list, 1996., br. 5-6, str. 261-265.


25 O događaju su pisali: A. Frkoviću Šum. listu 1996., str. 534-535 i
Lovački vjesnik, 1996.. br. 11. str. 25.


26 rCesterčanek, F.: "Prilozi za poviest šuma i šumskog gospodarstva
kod Hrvata".


27 Kao pod 10, str. 21.


ću24 nazočnost dabra u Hrvatskoj u XX. stoljeću nije
evidentirana, te je 1996. realizirana ideja o ponovnom
naseljavanju dabra u Hrvatskoj ispuštanjem para dabrova
na lokalitetu Žutica kraj Ivanić Grada. Napomenimo
da Kesterčanek u Lovačko-ribarskom vjesniku
(1896., str. 131-132) odgovara "na tzv. ocjenu knjige
Lovstvo u Obzoru" J. Ettingera. Pretisak stoljetne
knjige "Lovstvo" objavljenje 1996. u nakladi Hrvatskog
lovačkog saveza sa željom da se ukaže na početke
i značaj hrvatskog lovstva. Pretisak je svečano predstavljen
u Križevcima 16. X. 1996., u gradu u kome je
Kesterčanek i napisao "Lovstvo" (1896)25. Možemo zaključiti
daje djelatnost F. Kesterčaneka u "Obćem hrvatskom
družtvu za gajenje lova i ribarstva" utjecala na
razvoj društva, cjelokupnog lovstva i lovačke kulture i
književnosti u Hrvatskoj.


učilišta i kolega u praksi, te da namjerava pisati "o procjeni
šumah i uređenju šumah" kao znanstvenim područjima.
U knjizi, između ostalog, opisuje i instrumente
naših stručnjaka: svoju promjerku (modificirana Frie-
drichova sa sklopivim kracima), Šporerov dendrome-
tar, Pfisterov visinomjer, te tablice Danhelovskog za
slavonske hrastove šume. Instrument za mjerenje pro-


f


\


fl


«
a.


i


Ja?,


|


jfJ-P


m


Ja?,


o*


i


jfJ-P


m


Ja?,


o*


""1 i""i´"T-r i´-´f´i "! ´"r´T´"i


jfJ-P


m


Ja?,


o*


ty*


jfJ-P


m


b


a. a_I


l Mp


l Mp


.,. I....I .J....I.. .1 1 E I—I—i—I—f—I—


l Mp


i "


S>L_,


3 V


Novo konstruirana promjerka po systemih Friedricba
i Scbablassa sastavio


Fran. Xar. Kesterčanek.


ad: a = promjerka razmaknuta, kraci otvoreni i vijkom y učvršćeni b — pro-


mjt.ka sklopljena i zatvorena, c = promjerka za porabe a i y iz željeza, ß iz


medi, B iz drva.



Slika 2: Kesterčanekova promjerka (Šum. list 1880., ispred
str. 161).


ZNANSTVENI I STRUČNI RADOVI F. Z. KESTERČANEKA


398