DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1997 str. 59 <-- 59 --> PDF |
M. Skoko: FRAN ZAVER KESTERČANEK, VELIKAN HRVATSKOG ŠUMARSTVA Šumarski list br. 7 8, CXX1 (1997), 391 -404 članka: "Hrvatski šumarski i lovački paviljon na Milenijskoj izložbi" (1895.) i "Izložba lovstva u Budimpešti" (1896.) I na Pariškoj izložbi 1900. povjerenomu je uređenje izložbe hrvatskog šumarstva. Spomenimo da je F. Kesterčanek bio član Hrvatskoga naravoslovnog društva i suradnik društvenog glasnika, te član Hrvatskoga planinarskog društva. b) Obće hrvatsko družtvo za gojenje lova i ribarstva 1881. osnovano je "Družtvo za obranu lova u Kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji", no o djelovanju društva se malo zna. Društvo je obnovljeno 1891. pod nazivom "Prvo obće hrvatsko družtvo za gojenje lova i ribarstva" u Zagrebu2". Kesterčanek je bio jedan od članova utemeljitelja i prvi tajnik obnovljenog društva. U Šum. listu (1891., str. 87-88) Kesterčanek piše o osnivanju, zadaći i opsegu rada društva, najavljujući i potrebu izdavanja časopisa i knjiga. Osnovni zadatak društva bio je rad na unapređenju lovstva i ribarstva i obrani interesa društvenih članova posjednika i čuvara lovišta. Sudjeluje kod izrade društvenih pravila kao osnove za daljnji rad. Nastoji okupiti što više članova. Nesebičnim radom utjecao je na razvoj društva, lovstva i ribarstva te je redovito biran društvenim tajnikom, pa i prilikom službenog djelovanja izvan Zagreba (Varaždin, Križevci). Bio je tajnik društva neprekidno do 1910., stoje dokaz njegovog savjesnog rada. Ostao je i dalje odbornik i pomagao je u ostvarivanju društvenih zadaća. Vrijedno je spomenuti nekoliko njegovih aktivnosti o stručnim pitanjima lovstva i ribarstva. Godine 1891. sudjeluje, u ime društva, u izradi osnova novog zakona o lovu. Na sjednicama odbora (1892, 1897.) predlagao je uvođenje tečajeva-predavanja o ribarstvu na gospodarskim i šumarskim učilištima, uređenje zemaljskog ribogojnog zavoda, namještenje posebnog stručnjaka za ribarstvo pri Zemaljskoj vladi, uređenje pitanja otkupa regalnog prava i dr. Godine 1895. na prijedlog Kes- terčaneka imenovani su povjerenici u važnijim mjestima Hrvatske i Slavonije radi oživotvorenja zadataka društva. Osim već spomenutih aktivnosti na izložbama na kojimaje bilo zastupljeno i lovstvo (Zagreb 1891., Budimpešta 1896.) Kesterčanek je zaslužan za uređenje četiri samostalne izložbe rogovlja i lovačkih trofeja u Zagrebu. Prva društvena izložba održanaje 1899. Iz osvrta Kesterčaneka na izložbu, saznajemo daje čitav iz ložbeni prostor, zahvaljujući nastojanju grofa M. Bombellesa, ispunjen trofejima "kakvih je još ried- ko na kojoj lovačkoj izložbi u tolikom množtvu i vrsnoći bilo na okupu" (Lovačko-ribarski viestnik, 1899., str. 25). Sljedeće izložbe društvo je priredilo 1900, 1902. i 1906.2´ uz aktivno učešće F. Kesterčaneka. Ideja Kesterčaneka o potrebi izdavanja društvenog glasila ostvarena je već 1892, kada je pokrenut "Viestnik Prvoga obćeg hrvatskog družtva za gojenje lova i ribarstva", koji od 1894. izlazi kao "Lovačko-ribarski viestnik" Obćeg hrvatskog družtva za gojenje lova i ribarstva. Od prvog dvobroja 1892. kroz sljedećih 18 godina, do broja 1/1910. Viestnik izlazi "pod uredničtvom potpisanog tajnika Frana Žavera Kesterčaneka". Prema službenom premještanju urednika Kesterčaneka list je tiskan 1892. u Zagrebu, 1893. u Varaždinu, 1894-1899. u Križevcima, a zatim u Zagrebu. Kao urednik, uz lov prati "istom pomnjom i ribolov", nastojeći da sadržaj lista bude zanimljiv, sadržajno raznolik, poučan i zabavan, znanstven i popularan "i što vjernije ogledalo stanja hrvatskog lovstva i ribarstva". Kao urednik uspio je povećati broj suradnika i čitatelja kao i opseg lista, pridonoseći tako kvaliteti i obogaćivanju sadržaja i aktualnosti lista. Da bi privukao pozornost čitatelja uveo je nekoliko zanimljivih rubrika: "Društvene vijesti", "Književnost", "Raznoliko", a donosi i vijesti iz orni- tologije22. Na kraju uredničkog rada odano mu je priznanje za njegov predani rad. Kao suradnik Lovačko-ribarskog viestnika objavio je veći broj članaka iz područja lovstva, pretežno od 1892-1900., a iz ribarstva objavio je dva članka 1910. U Šum. listu objavljuje članak "Naše ribarstvo" (1896) u kome piše o morskom i riječnom ribarstvu, a opisao je stanje ribarstva u postojećim ribnjacima (Trakošćan, Klenovnik, Paukovac, Maksimir, Brezovica, Kerestinec). Osim stručnih radova u Viestniku, objavio je i nekoliko zasebnih djela iz područja lovstva: Šumski zakoni i zakoni o lovu (1887), Zakon o lovu od godine 1892. (1893), Službeni naputak za nadzirače lova u Hrvatskoj i Slavoniji (1894), Kratki naputak o rukovanju naredbama za zaštitu lova, ribo- i rakolova ... (1898). Godine 1896. Fran Žaver Kesterčanek objavio je u Zagrebu tada najvažnije lovačko djelo "Lovstvo - Priručnik za lovce i poučnik za nadzirače lova u Hrvatskoj i Slavoniji", napisano po nalogu Zemaljske vlade, a na poziv "Općeg hrvatskog društva za gojenje lova i ribarstva". U uvodu piše "daje ovo uobće prvo djelo te vrsti u hrvatskoj književnosti". Prvobitni program knjige za- Jagić, R.:Hrvatsko društvo za gajenje lova i ribarstva. Lovački vjesnik 1953., br. 7-8, str. 150-157. Kesterčanek je poticao izložbu naših lovačkih trofeja i na Prvoj međunarodnoj izložbi održanoj u Beču 1910. Društvo, koje je već održalo četiri lovačke izložbe odbilo je sudjelovati na Bečkoj izložbi, jer Društvu nije omogućeno da lovstvo kraljevina Hrvatske i Slavonije izlaže samostalno, odvojeno od Mađarske (Frković, A.: Lovačke trofeje, Zagreb 1989., str. 87; Jagić, R. kao pod 20 str. 155-156). Nešto opširnije o sadržaju lista nalazimo u članku "Fran Žaver Kesterčanek", Lovački vjesnik 1977., br. 12, str. 303-304. 397 |