DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 7-8/1997 str. 58     <-- 58 -->        PDF

M. Skoko: FRAK ZAVER KESTERČANEK, VELIKAN HRVATSKOG ŠUMARSTVA


Šumarski list br. 7-8. CXXI (1997), 391-404


i vremenom postaje tražen u stručnim i znanstvenim
krugovima izvan Hrvatske. Od 1885. Šum. list izlazi
kao mjesečnik, što je rezultat neumornog rada F. Kes-
terčaneka za Šum. društvo.


Kao urednik Kesterčanek je iz njemačkih stručnih
listova prenosio poučne članke iz područja šumskog
gospodarstva. Kao suradnik Šum. lista objavio je oko
60-ak radova (1880-1908). O tematici te njegove plodne
suradnje opširnije ćemo govoriti u prikazu njegovog
stručnog literarnog rada. Kesterčanek je prestao
obnašati dužnost urednika Šum. lista krajem 1886. U
1887. uredništvo preuzima M. Vrbanić . Tijekom pet
godina uredničkog rada (1881-1886) okupio je većinu
hrvatskih šumara u Šum. društvo i oko Šum. lista. Po
sadržaju članaka vidi se daje suradnike zainteresirao i
za stranu šumarsku literaturu, kao i za proučavanje
stanja naših šuma i šumarske službe, te na taj način
pokrenuo razvoj šumarske struke u Hrvatskoj.


Sredinom 1905., zbog bolesti urednika I. Partaša,
ponovno preuzima uredništvo Šum. lista i Lugarskog
viestnika´6 i ostaje urednikom do 1908. U tom razdoblju
doživio je i 30-u obljetnicu Šum. lista (1887-1907) i u
svom osvrtu (Šum. list 1908., br. 1) izražava zadovoljstvo
radom šumara-suradnika, kojim su stvoreni temelji
hrvatskoj šumarskoj literaturi i znanosti. Ukupno
uzevši Fran Žaver Kesterčanek kao urednik utjecao je
na sadržaj Šum. lista i razvoj šumarske struke u Hrvatskoj,
ali je nastojao u tom svom radu obuhvatiti i šumarsku
problematiku susjednih zemalja.


Fran Kesterčanek obnašao je dužnost tajnika Šum.
društva od 1880-1882. i ponovno od 1887-189217. Prema
V. Benaku´8u društvenoj upravi surađivao je kao
odbornik 24 godine (1880-1893, 1900-1908,"1911-
1914). Njegov tajnički posao bio je u kontinuitetu njegovog
djelovanja kao urednika Šum. lista. Uvijek je nastojao
da se putem Šum. društva, kao stjecišta hrvatskih
šumara, unapređuju interesi šumarskog staleža u Hrvatskoj,
članova društva i njihovih obitelji, a putem društvenih
skupština pospješe osobni kontakti članova društva
i izmjene iskustava iz šumarske prakse, te time pridonese
"obogaćenju šumarske znanosti i usavršavanju
šumarskog zvanja u Hrvatskoj" (Kesterčanek u pozivu
na V. glavnu skupštinu Šum. društva 1881.). Kesterčanek
je bio nazočan gotovo svim skupštinama Šum. društva,
gdje kao tajnik izvješćuje o radu društvene upra


ve, a aktivno sudjeluje u strukovnim raspravama (već
spomenuta vinkovačka skupština 1880.), na skupštini
Šum. društva u Krapini (1881.) sudjeluje izlaganjem
"Pitanje o preinaki postojeće naredbe državnih šumarskih
izpita", na skupštini u Zagrebu (1882.) vodi
raspravu o "Nacrtu novog šumskog zakona" (referenti
D. Laksar iV. Dojković). Radi na preinaci odredaba
društvenih pravila iz 1877. (Ogulinska skupština
1883. donosi promjene u kategorizaciji članova i promjeni
sastava Upravnog odbora).


F. Kesterčanek zastupao je Šum. društvo 1880. na
glavnoj skupštini njemačkih šumara u Wildbadu, a
1885. zastupa Šum. društvo prigodom proslave 25-te
obljetnice Gospodarsko-šumarskog učilišta u Križevcima.
Godine 1895. u ime Šum. društva dočekuje u Zagrebu
članove austrijskog šumarskog društva na njihovom
proputovanju na skupštinu u Sarajevo i izlet po
Bosni. Tom poučnom putovanju pridružio se i F. Kesterčanek.


Posebne zasluge za Šum. društvo Kesterčanek je
stekao uređivanjem šumarskih odjela na izložbama.
Godine 1884. Šum. društvo ga izabire u središnji odbor
za budimpeštansku izložbu (1885.). Kao tajnik predstavlja
Šum. društvo na Šumarsko-gospodarskoj izložbi u
Beču 1889. Na Jubilarnoj gospodarsko-šumarskoj izložbi
1891. u Zagrebu", koja je održana kao javna manifestacija
polustoljetnog djelovanja Hrvatsko-slavon-
skog gospodarskog društva (osnovanog 1841.), uređenje
Šumarskog dijela izložbe povjereno je Šum. društvu.
Konačan izbor društvenog paviljona prepušten je
F. Kesterčaneku. Najveći dio radova oko uređenja obavili
su tajnik F. Kesterčanek i nadšumar Julije Kuz-
ma.Osim toga Kesterčanek je bio član središnjeg odbora
za pripremu Jubilarne izložbe, izvjestitelj odjela
za šumarstvo, član odjela za lov i član građevno-deko-
rativnog i financijskog odjela Jubilarne izložbe. O Jubilarnoj
izložbi, kao događaju na kraju XIX. stoljeća pisao
je domaći i inozemni tisak. U dnevniku "Obzor" od
10. IX. 1891. u osvrtu na paviljon Šum. društva između
ostalog čitamo: "Cielu ovu i zanimivu izložbu šumarskog
društva pokrenuo je i uređivao kr. nadšumar F. X.
Kesterčanek. Stoga zaslužuje za te svoje zasluge svaku
pohvalu i zahvalnost". Na Milenijskoj izložbi u Budimpešti
1896. F. Kesterčanek je sudjelovao u uređenju izložbe
šumarstva i lovstva Hrvatske i Slavonije. O toj izložbi
u Lovačko-ribarskom viestniku napisao je dva


"Lugarski viestnik" izlazio je kao zasebni prilog Šum. lista od 1895-1920. radi stručne pouke lugarskog osoblja i promicanja šumarstva.
Prema tome krivi su podaci daje izlazio od 1892-1918. ("Sume u Hrvatskoj", Zagreb 1992., str. 293), odnosno od 1905-1921. (Šumarska
enciklopedija, knjiga 2, Zagreb 1983., str. 612).


U literaturi nalazimo daje Kesterčanek bio tajnik Šum. društva neprekidno od 1880-1892., međutim tajnik Šum. društva od 1882-1886.
bio je dr. Vjekoslav Köröskenyi (1839-1909), dr. filozofije, prof, matematike i geodezije na Gospodarsko-šumarskom učilištu u Križevcima
(1860-1879), autor prvog udžbenika iz geodezije na hrvatskom jeziku (1874.).
Kao i pod 10, str. 40.
Piškorić, O.: Jubilarna gospodarsko-šumarska izložba 1891. u Zagrebu. Šum. list 1992., br. 1-2, str. 77-86.


396