DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1997 str. 57 <-- 57 --> PDF |
M. Skoko: FRAN ZAVER KESTERCANEK. VELIKAN HRVATSKOG ŠUMARSTVA Šumarski list br. 7 8, CXX1 (1997), 391 -404 Prof. Kesterčanek je od 1911. do 1913. obnašao dužnost upravitelja Šumarskog muzeja (osnovanog 1896., svečano otvorenog 1898.), nastavnog objekta Šum. akademije, u kojemu su bili smješteni i predlošci iz lovstva. Iz dopisa Zemaljske vlade, Odio za bogoštovlje i nastavu, br. 13.422 od 30. VI. 1911., dekanu Mu- droslovnog fakulteta u Zagrebu o predaji Šumarskog muzeja prof. F. Kesterčaneku na upravljanje, saznajemo daje prijelaz muzeja iz uprave Šum. društva "prešao u upravu visokog zemaljskog erara" 1909. (što potvrđuje i zapisnik XXXIV. skupštine Šum. društva, Šum. list 1910., str. 381). Zabilježena je aktivnost Frana Kesterčaneka i izvan domovine. Hrvatsku je zastupao na Šumarskom kongresu u Beču 1881.", gdje se vodila i rasprava o reformi državnog ispita za samostalno vođenje šumskog gospodarstva. Na Svjetskom šumarskom kongresu u Beču 1890. predstavnik je Šum. društva. Kongres se bavio pitanjima uređenja i pošumljavanja bujičnih područja i nomenklature u entomoligiji i botanici. Kao profesor Šumarske akademije sudjeluje na Međunarodnom šumarskom i gospodarskom kongresu u Beču 1907. Kesterčanek je (uz Ecksteina i Henrya) bio referent za pitanje "koje bi mjere bile potrebne da se predusretne većim štetama insekata u šumi i da se spriječi njihovo rasprostranjivanje". Tom je prilikom izabran I. potpredsjednikom šumarskog odsijeka. 1913. zastupao je zagrebačko Sveučilište na proslavi Visoke škole za kulturu tla u Beču u povodu 100-godišnjice njenog osnutka kao Šumarske akademije u Mariabrunnu (prijenos šumarske nastave iz Mariabrunna u Beč obavljen je 1875. godine). 1913. Kesterčanek počinje jače pobolijevati, zbog čagaje bio prisiljen koristiti dopuste. Tijekom 1914/15. Slika 1: Grob Frana Kesterčaneka na zagrebačkom groblju Mirogoj Foto: M. Skoko liječi se u Topuskom i Rogaškoj Slatini, na žalost bezuspješno. Profesor Šum. akademije i odbornik Šum. društva Fran Kesterčanek umro je u Zagrebu 21. kolovoza 1915. Sahranjen je na zagrebačkom groblju Mirogoj´ 4. Pred velikim brojem društvenih članova nadgrobno slovo održao je prof. Šumarske akademije i odbornik Šum. društva dr. Andrija Pet račić, koji je istakao neprolazne zasluge F. Kesterčaneka za hrvatsku šumarsku nastavu i Šum. društvo. DRUŠTVENI RAD FRANA KESTERČANEKA a) Hrvatsko šumarsko društvo Kesterčanek je pristupio kao član Šumarskom društvu (tada Hrvatsko-slavonsko šumarsko društvo) 1878. i od početka se ističe društvenim radom. Već na skupštini Šum. društva u Vinkovcima (1880.) sudjeluje u strukovnoj "razpravi" s referatom "Koja su najglavni- ja tehnička obilježja hrvatsko-slavonske hrastovi- ne, osobitim obzirom na uporabivost iste u bačvar- skoj obrti" (Šum. list 1880., str. 180-190). Na toj skupštini izabran je za tajnika Šum. društva, a na prijedlog V Račkog i za urednika društvenog glasila "Šumar ski list". Uredništvo preuzima 1881.1 kao urednik i kao tajnik radi na okupljanju šumara u Šum. društvu. U prvom broju Šum. lista 1881. poziva članove Šum. društva da ga radom i savjetom podrže kao urednika "da tako zajedničkim djelovanjem omoguće procvat društva i lista", a time i razvoj hrvatskog šumarstva. Kako su tada većina šumara bili stranci, smatrao je da je nužno utirati put domaćim sinovima do upravljanja vlastitim šumama. Okuplja vrsne šumarske stručnjake i prijatelje šumarstva kao suradnike, i za kratko vrijeme Šum. list i sadržajem i aktualnošću dostiže slične strane časopise´5 Prvi Kongres na kome je sudjelovao i stručnjak iz Hrvatske održanje u Beču 1849. Na kongresu je sudjelovao i D. Kos. Zajednički tihi dom Frana Kesterčaneka (1856-1915), njegove supruge Marije r. pl. Maravić (1862-1911) i kćerke Sidonije (1886-1977) pronašli smo na Mirogoju zahvaljujući gospođi Lasić Jasni, unuci F. Kesterčaneka. O sadržaju Šum. lista pohvalno se izrazio ugledni šumarski stručnjak J. Wessely u austrijskom stručnom listu "Centralblatt für das gesam- mte Forstwessen". 395 |