DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 7-8/1997 str. 56     <-- 56 -->        PDF

M. Skoko: FRAN ZAVER KESTERČANEK, VELIKAN HRVATSKOG ŠUMARSTVA


Šumarski list br. 7-8, CXXI (1997). 391-404


FRAN KESTERCANEK - PROFESOR NA ŠUMARSKOJ AKADEMIJI U ZAGREBU


Kao rezultat nastojanja Šum. društva o ostvarivanju
visokoškolske nastave u Hrvatskoj7 i potreba za obrazovanjem
šumarskih stručnjaka na sveučilištu8, na temelju
zakona od 13. III. 1897. o promicanju gospodarstva
u kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji, otvorenaje 1898.
u Zagrebu Šumarska akademija proslonjena uz Mudro-
slovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Naukovna osnova
bila je jednaka onoj Šumarske akademije u Šćavnici
(Slovačka, tada u sklopu Mađarske). Za potrebe Šum.
društva, Šumarske akademije i Šumarskog muzeja u
Zagrebu je 1898. otvoren Šumarski dom.


Zasluge za otvaranje Šumarske akademije pripadaju,
između ostalih Franu Kesterčaneku, Ivanu Parta-
š u´ i banskom savjetniku dr. Ivi M a 11 i n u . Kesterča-
nek je, naime, od početka djelovanja u Križevcima, te
kao tajnik Šum. društva i urednik Šum. lista vodio
upornu borbu za podizanje šumarske nastave u Hrvatskoj
na najviši stupanj, iz razloga koje u tekstu na više
mjesta spominjemo.


Rješenjem Zemaljski vlade od 11. VII. 1900. (br. 49
743 - unut. odjel) Fran Kesterčanek imenovanje profesorom
na Šumarskoj akademiji u Zagrebu. Predavao je
predmete: uzgajanje šuma (1900/01.-1914/15.), šumarsku
politiku (1911/12.-1914/15.), šumarsku mehaničku
tehnologiju (1900/01.-1908/09.) uporabu
šuma (1902/02.-1914/15.), čuvanje šuma (1900/01-
1910/11.) i lovstvo (1900/01.-1910/11.). Za izvođenje
vježbi uredio je bogatu zbirku učila u Kabinetu za šum-
sko-proizvodne struke (uzgajanje šuma, uporaba šuma,
šumarska mehanička tehnologija, čuvanje šuma) osnovanom
1899. prijenosom istoimenog kabineta iz
Križevaca i kasnijim upotpunjavanjem. Posebno se isticala
svojom potpunošću zbirka iz uzgajanja šuma, na
kojoj bi, prema A. Petračiću10 "mogle zavidjeti
mnoge starije visoke šumarske škole". Kesterčanek je
bio predstojnik kabineta do 1915., kada dužnost preuzima
prof. dr. A. Petračić. Kao profesor uzgajanja
šuma Kesterčanek je nastojao urediti arboretum i


šumarsko-botanički vrt, koji je počeo uređivati na zemaljskom
dobru u Božjakovini", ali ga ubrzo napušta
jer zbog udaljenosti od Zagreba nije bio podesan. To je
pitanje riješeno osnivanjem Gospodarsko-šumarskog
fakulteta u Zagrebu u okviru fakultetskog dobra u
Maksimiru.


Kesterčanek je, kao i u Križevcima, svake godine
vodio slušatelje Akademije na nekoliko tzv. malih ekskurzija
ijednu veliku stručnu ekskurziju, upotpunjavajući
teoretska znanja studenata praktičnim primjerima
u šumi. Npr. 1901. održana je ekskurzija "profesorah i
slušačah kr. Šumarske akademije u gornju Krajinu i hrvatsko
primorje", a 1902. četverodnevna "mala" ekskurzija
u Crikvenicu i Senj, radi uvida u pošumljavanje
krša i radova u "biljevištu" kod Sv. Mihovila, te posjet
"drvorezaonici i tvornici kod Vrata i Vrbovskom" (prema
dopisu prof. Kesterčaneka od 7. III. 1902. upućenog
Visokoj kr. zemaljskoj vladi).


1907/08. šk. god. studij na Akademiji produženje s
3 na 4 godine12. U travnju 1908. Akademija je odlukom
vladinog Odjela za bogoštovlje i nastavu, dobila u u-
pravnom pogledu široku samostalnost. Uspostavljenje
zbor nastavnika Akademije, koji na sjednici 28. IV.
1908. izabire za svog prvog pročelnika u II. semestru
1907/08. šk. god. prof. F. Kesterčaneka. Tu je dužnost
obnašao do početka 1908/09. šk. god. kada je za pročelnika
izabran Ivan Pa rt a š . Obojica su utjecali na razvoj
hrvatske šumarske nastave. Zaslužni su, između ostalih,
stoje Šumarska akademija ostvarila svoju samostalnost
pri Mudroslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.


Kesterčanek i dalje nastoji da se pitanje šumarske
visoke nastave definitivno uredi. Uz profesore I. Parta-
ša i V. Hlavinku a zatim A. Petračića, Đ. Nenadića i A.
Levakovića zaslužan je za potpunu sanostalnost visokoškolske
šumarske nastave osnivanjem Gospodarsko-
šumarskog fakulteta 1919. u Zagrebu, što Kesterčanek,
nažalost, nije doživio.


Na prvoj skupštini obnovljenog Hrv.-Slav. šum. društva 1876. usvojena je rezolucija "da se u Zagrebu ustroji posebna Šumarska
akademija", a na vinkovačkoj šumaraskoj skupštini 1880. zaključeno je da se "opetovano kr. Zemaljsku vladu umoli da kr. Šumarsko
učilište u Križevcih čim skorije podigne na stupanj Akademije šumarstva".


Zakonom od 21.1. 1894. o uređenju šumarsko-tehničke službe bilo je određeno da se u toj službi za položaje više od X. činov. razreda zahtijeva
akademska sprema i državni ispit za samostalno vođenje šumskog gospodarstva.
Klepac. D.: "Hrvatsko šumarstvo u drugoj polovici XIX. stoljeća". Šum. list 1997., str. 122-125.


"Slava F. Ž. Kesterčaneku", Šum. list (žalobni broj) 1915., str. 16-17. (Napomena: A. Petračić i Đ. Nenadić prvi su apsolventi Šum.
akademije 1901., a kasnije i profesori na Akademiji).
"Hrvatsko šumarsko društvo 1846-1996", Zagreb 1996., str. 95.


O preustrojstvu Akademije Sabor je raspravljao u prosincu 1905. u smislu konačnog uređenja i povećanja studija na 4 godine. Istovremeno
Šum. društvo traži "da se naukovno vrijeme shodno povisi", a Akademija organizira shodno stanju šumarske znanosti u naprednijim
državama (10. XII. 1905.). Na skupštini društva 1906. traži se produženje studija na 4 godine, kao i sljedećoj 1907. kada se traži i pripojenje
Akademije Sveučilištu u Zagrebu ili preko Filozofskog fakulteta ili putem otvaranja posebnog fakulteta.


394