DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1997 str. 55 <-- 55 --> PDF |
M. Skoko: FRAN ŽAVER KESTERČANEK, VELIKAN HRVATSKOG ŠUMARSTVA Šumarski list br. 7-8, CXXI (1997), 391 -404 Uz redovne upravne poslove djeluje kao urednik Šum. lista (do 1886.) i tajnik Šum. društva (1887- 1892). Stručnim raspravama i člancima pokreće pitanja šumarske nastave, uređenja urbarskih općina i reorganizacije šumarske uprave. Kao urednik Šum. lista (1884) pozdravlja vijest o preustrojstvu križevačkog zavoda, čime bi bili usvojeni zahtjevi struke i stvoreni temelji razvoju šumarstva u Hrvatskoj ustrojstvom visoke šumarske škole u savezu sa Sveučilištem. Iste godine Šum. društvo izabire ga u odbor za preustrojstvo šumarskog odjela u Križevcima. U članku "K pitanju šumarske obuke" (Šum. list, 1885.) zagovara "ustrojstvo šumarskog odsjeka u savezu sa Mudroslovnim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu", protiv je samostalne šumarske akademije, pogotovo u Križevcima. Potrebu da se obrazovanje naših šumara prenese na zagrebačko sveučilište po uzoru na obrazovanje šumara u Njemačkoj i Austriji obrazlaže pod naslovom "Šumarska obuka spada na sveučilište" (Šum. list, 1886.). Tim je zahtjevima pomoglo donošenje "Zakona kojim se ureduje šumarsko-tehnička služba kod političke uprave u kra- ljevinah Hrvatske i Slavonije" (1894), koji traži akademsku naobrazbu za šumare. Osnovne misli navedenog zakona Kesterčanek iznosi već 1883. u Šum. listu pod naslovom "Kako da organiziramo naše šumarstvo". Na prijedlog Kesterčaneka Šum. društvo na skupštini 1884. donosi zaključak da se Zemaljskoj vladi uputi predstavka o nužnosti donošenja zakona za uređenje šumarske uprave tzv. urbarskih općina u Hrvatskoj i Slavoniji2. F. Kesterčanek je za vrijeme upravne službe temeljem Zakonske uredbe o šumama od 1769., metodom razdiobe šuma na godišnje sječine, uredio šume bivšeg vlastelinstva Farkašić (1888)3. Prvostolni Kaptol zagrebački 1890. izrazio mu je zahvalu za uspješno vođeni nadzor nad kaptolskom šumskom upravom, kojom je rukovodio četiri godine. Osim toga, na prijedlog Šum. društva, imenovan je povjerenikom na ispitima za samostalno vođenje šumskog gospodarstva4. Godine 1892. "za nastojanje oko unapređenja zemaljske kulture kao i strukovne vještine", imenovala gaje Zemaljska vlada zemaljskim kulturnim vjećnikom. Uvjeren da su njegova nastojanja oko reorganizacije šumarske uprave i nastave dobro usmjerena, želeći se više posvetiti radu na stručnoj šumarskoj literaturi i nastavi, vraća se na križevačko učilište, gdje je u rujnu 1893.5 imenovan profesorom šumarske struke. Na kri- ževačkom zavodu obnaša tu dužnost do 8. XII. 1899. Na šumarskom odjelu predavao je sađenje i uzgoj šuma, šumarsku botaniku, čuvanje šuma, šumarsku upravu, uporabu šuma i tehnologiju drva, povijest, literaturu i statistiku šumarstva, a posljednje 3 godine i šumarsku entomologiju. Osim toga vodio je šumarske vježbe, a bio je i predstojnik Zbirke za šumarsku proizvodnju i tehnologiju drva. Godine 1897. promaknut je kao profesor u VIII. činovni razred. U oba razdoblja nastavničkog rada u Križevcima organizirao je i vodio poučna putovanja učenika šumarskog odjela na prostorima Hrvatske i u inozemstvu6 (Češka, Štajerska, Primorje - hrvatsko i austrijsko, Međimurje, Zagrebačka gora, Budimpešta - Milenijska izložba, Bosna i Hercegovina, Dalmacija, privatna imanja u Slavoniji, šume Brodske imovne općine i dr.). Svoje stručno znanje upotpunjavao je znanstvenim putovanjima proučavajući šumsko-gospodarske prilike (1879. i 1881. okolica Senja, Rijeke, Trsta i Gorice; 1880. Slavonija, Njemačka, Švicarska; posjetio je i šumarske zavode u Münchenu, Tübingenu. Giessenu i dr.). Nakon stoje u listopadu 1898. obavljen prijenos šumarske nastave iz Križevaca na Šumarsku akademiju u Zagrebu, prislonjenu uz Mudroslovni fakultet, Kesterčanek ostaje u Križevcima do 1899. kada je i posljednja generacija šumara završila školovanje. U prosincu 1899. F. Ž. Kesterčanek dodijeljen je Šumarskom odsjeku, Odjela za unutarnje poslove Zemaljske vlade u Zagrebu, gdje ostaje do srpnja 1900. Tada prelazi u svojstvu profesora na Šumarsku akademiju u Zagrebu. Zakonom od 25. IV. 1894. urbarske općine organizirane su kao zemljišne zajednice. Klepac,D.: Uređivanje šuma, Zagreb 1965., str. 18. Bio je ispitni povjerenik i na ispitu koji je 1909. položio A. Levaković. U spomenici "Šumarska nastava u Hrvatskoj 1860-1960.", Zagreb 1963., na str. 41 greškom je tiskana 1883. kao godina povratka Kesterčaneka u Križevce. Kesterčanek je ekskurziju u Češku i Austriju opisao u brošuri "Eine forstliche Studienreisse in Böhmen" (1880.). Poučno putovanje u Bosnu, Hercegovinu i Dalmaciju (30. V. - 13. VI. 1897.)opisao je u Šum. listu u članku "Kroz Bosnu i Hercegovinu" (1897.). Prema informaciji gđe Lasić Jasne, unuke F. Kesterčaneka, prilikom dolaska u Dubrovnik, grupa je bila gost tadašnje gospodarske škole u Gružu (Šum. list 1897., str. 491), koja je bila smještena u ljetnikovcu obitelji GundulicizXVI. stoljeća. U toj je kući, igrom slučaja, od 1920. živio Kesterčanekov sin Frano s obitelji, a danas u njoj živi unuka Kesterčaneka gđa Lasić Jasna s obitelji. 393 |