DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1997 str. 5 <-- 5 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 7-8, CXXI (1997), 343-352 UDK 630* 232.1(001) UPOTREBLJIVOST AUTOKTONIH LISTAČA PRI POŠUMLJAVANJU KRŠA* USAGE OF NATIVE DECIDUOUS PLANTS FOR KARST AFFORESTATION Vlado TOPIC** SAŽETAK: Ovaj rad razmatra problematiku izbora vrsta pri pušumljava- nju submediteranskog krškog područja Dalmacije. Istraživanja su provedena na pokusnom objektu Klačine i obuhvaćaju sedam autoktonih listača: hrast medunac (Quercus pubescens Willd.), bijeli grab (Carpinus orientalis Mili.), crni jasen (Fraxinus ornus L.), crni grab (Ostrya carpinifolia Scop.), rašeljka (Prunus mahaleb L.), maklen (Acer monspessulanum L.) i košćela ili koprivić (Celtis australis L.). Izmjere su obavljene u I., 11., 18. i 33. godini starosti kulture. Dobiveni podaci o uspijevanju ovih domaćih listača pokazuju da navedene vrste , iako autoktone, vrlo slabo rastu iprirašćuju jer mlade biljke ovih vrsta u ranoj mladosti ne podnose jako degradirana tla, pa u takvim uvjetima ugibaju ili eventualno egzistiraju. Bolji uspjeh, u odnosu na ostale listače, postigao je crni grab. Sa srednjom visinom od 5, 74 m u 33. godini nadmašuje ostale listače. Poslije crnog graba najveće su dimenzije postigli crni jasen i bijeli grab. Hrast medunac kao najkorisnija i najvrednija autoktona šumska vrsta u ovom području imao je na plohi Klačine u 11. godini samo 59 cm visine, a u 33. godini 3,11 m. Ključne riječi: autoktone listače, pošumljavanje krša, hrast medunac, bijeli grab, crni jasen, crni grab, rašeljka, maklen, košćela, rast i prirast. UVOD - Introduction Pošumljavanje krša vrlo je značajno i aktualno i to ne samo radi općekorisnih funkcija koje šume imaju i koje u tom području zauzimaju središnje mjesto, već i radi podizanja ekonomske vrijednosti tih površina, koje po svom prostranstvu što ga zauzimaju, mogu postati značajan nacionalni resurs za proizvodnju drveta. O problemima krša i njegova pošumljavanja pisali su mnogi autori (Balen 1922, 1926, 1928, 1929, 1931, Beltram 1935. G iperborej ski 1952, Holl 1894, Horvat 1951, 1961, Jedlowski i Topić 1973, Malbohan 1885, Matić 1976,1986, Matić i dr. 1994, Oraš 1939, Petračić 1922, Piškorić 1960, Tomašević 1979, 1981, 1983, * Prošireni referat sa znanstvenog simpozija "100-ta obljetnica znanstvenoistraživačkog rada poljodjelsko-prehrambenog sustava i šumarstva medite- rana R. Hrvatske" Split 12. i 13. listopada 1994. **Dr. se.Vlado Topić, Institut za jadranske kulture i melioraciju krša, Split 1986, 1993, Topić 1988, 1990, Vidaković 1972, Vrdoljak 1952, 1954,1955, 1959, 1967 i dr.). Jedan od osnovnih problema koji treba riješiti pri pošumljavanju kršnog područja svakako je pravilan izbor šumskih vrsta, što je oduvijek bilo i ostalo osnovno pitanje šumarske struke na kome se do danas vrlo malo radilo. Na potrebu i značaj istraživanja ukazivao je i bivši Institut za eksperimentalno šumarstvo, koji je u tom cilju osnovao više pokusnih ploha na kršu, medu kojima 1956. godine i pokusnu plohu Klačine s koje su nakon dugogodišnjih istraživanja dobiveni ovi rezultati. Ovo su, istina, prvi podaci te vrste na krškom području uopće, i što je najvažnije, rezultati su dugoročnog istraživanja koji je preduvjet pravilnom izboru vrsta za pošumljavanje Uz istraživane listače, na plohi se eksperimentiralo i s autoktonim i aloktonim četinjačama, čiji su podaci i objavljeni (Topić 1990). 343 |