DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1997 str. 42 <-- 42 --> PDF |
S. Bojanin, i A. P. B. Krpan: MOGUĆNOST tzv. VISOKOGA I POTPUNOG MEHANIZIRANJA SJEČE I ... Šumarski list br. 7-8. CXX1 (1997), 371-381 U sječno zrelim sastojinama kod primjene deblovne metode, zajedno s tehničkim privlači se i prostorno drvo koje je sadržano u deblu. Prostorno drvo, izrađeno pored panja u duljinama od 1 m, pakirano ili složeno po približno 1 prm (pov.), privlači se lakim traktorima koji se mogu kretati po sastojini. Granjevina bi se mogla duž vlake sakupiti vitlima s radioupravljanjem i potom bi se tamo moglo izraditi prostorno drvo u duljinama od Pri radovima na sječi i izradi u hrvatskim šumama primijenjuju se isključivo motorne pile. U prorednim sastojinama hrasta mogu se radovi na sječi i izradi, kod 22,1 % sječivoga drva potpuno ili visoko mehanizirati, a kod 77,9 % sječivoga drva mogu se ovi radovi 20,6 % visoko mehanizirati. Prosječan mogući stupanj mehaniziranosti iznosi 38,1 %. U prorednim sastojinama bukve i ostalih listača, mogu se radovi na sječi i izradi kod 73,8 % sječivoga drva 100 % visoko, odnosno potpuno mehanizirati, a kod 26,2 % sječivoga drva mogu se 47,3 % visoko mehanizirati. Prosječan stupanj visoke, odnosno potpune mehaniziranosti iznosi 86,2 %. Za ukupnu sječivu količinu drva u prorednim sastojinama prosječan je stupanj visoke, odnosno pune mehaniziranosti 71,4 %. U sječno zrelim sastojinama hrasta, mogu se radovi sječe i izrade 33,3 %, a u sastojinama bukve i ostalih listača 41,2 % visoko mehanizirati. Prosječan stupanj mehaniziranosti je 39,3 %. U prebornim sastojinama jele s primjesom bukve stupanj visoke mehaniziranosti je 77,5 %. Abegg, B., 1975: Untersuchungen über das Rücken auf Machinenwegen. Eidg. Anstalt für das forstliche Versuchswesen CH-8903 Birmensdorf, Berichte Nr. 148, S. 1-70. Anonymus, 1985: Tagungsführer zur 9 KWF- Tagung 1985. KWF, Gross-Umstadt, Teil B, 1-201. Boj anin, S., 1978: Odnos utroška vremena i donje granice izrade sortimenata kod jelovih stabala. Šumarski list, 11-12, 439-457. Bojanin, S., 1982: Sakupljanje trupaca vitlom. Mehanizacija šumarstva, 7-8, 297-317 1 m ili u utovarnim duljinama. Ako se granjevina usitnjava, a strojevi ne mogu ući u sastojinu, sakupljanje se duž vlake može izvesti na gore spomenuti način. U kasnijim se proredama može postupiti slično kao i u sječno zrelim sastojinama. U planinskim i brdskim te nizinskim šumama žičare se primijenjuju malo, iako se preporuča ovaj način finog otvaranja iz ekoloških i estetskih razloga. Prosječan stupanj visoke, odnosno pune mehaniziranosti za ukupnu sječivu drvnu količinu je 53,9 %. Privlačenje tehničkoga oblog drva gotovo je potpuno mehanizirano, a obavlja se adaptiranim poljoprivrednim i zglobnim traktorima, te forvarderima. Prije su se primjenjivali i traktori gusjeničari. Područje primjene gore navedenih sredstava privlačenja kao i primjena Clam-bunk i Grapple-traktora, treba se ispitati sa šumskogospodarskoga, tehničkoga i šumskozaštitnog stajališta. Mehanizacija privlačenja prostornoga drva može se u znatnoj mjeri riješiti i prijelazom na izradu utovarnih duljina, a u mladim neotvorenim prorednim sastojinama finim otvaranjem. Fino otvaranje općenito omogućuje racionalizaciju privlačenja kako tehničkoga tako i prostornog drva. Uvođenje radioupravljanih vitala za sakupljanje drva, pri čemu se sakupljanje odvaja od privlačenja a spaja s obaranjem i eventualno izradom, omogućuje pored ostalog i racionalizaciju te humanizaciju rada. Bojanin, S.& A. P.B. Krpan, J. Beber, 1987: Privlačnje tehničke oblovine pomoću forvardera uz različite uvjete rada. Studija, Šumarski fakultet Zagreb, 1-31. Bojanin, S. & A. P. B. Krpan, 1996: Mechanisierung der Holzerntearbeiten in Kroatien - Zustand und Entwicklung. Materijalji XXX. Meždunarodnogo simposiuma "Mehanizacija ljesnih rabot" (31. avgusta - 7. sentjabrja 1996. goda), Moskva- 1996., 54-75. F orb rig, A., B. G. En eke, 1996: Tagungsführer zur 12 KWF-Tagung 1996. Oberhof-Thüringen, KWF, Gross-Umstadt, 1-136. 4. ZAKLJUČCI - Folgerungen 5. LITERATURA - Literaturverzeichnis 380 |