DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1997 str. 39 <-- 39 --> PDF |
S. Bojanin, i A. P. B. Krpan: MOGUĆNOST tzv. VISOKOGA I POTPUNOG MEHANIZIRANJA SJEČE I Šumarski list br. 7-8, CXXI (1997), 371-381 Tablica 5. Struktura operativnog vremena kod obaranje i izrade motornom pilom u prebornim šumama jele s primjesom Tabelle 5. Zeitaufwandsstruktur bei der Fallung und Ausformung mit EMS in Tannenplenterwal- dern Tek. br. Lfd. Nr. Radna operacija Ablaufabschnitt Operativno vrijeme, % % der RAZ 1 Hod do stabla Baum aufsuchen 1,8 2 Obaranje Fällen 15,0 3 Otpiljivanje brade Waldhieb abschneiden 0,5 4 Kresanje grana Entastung 57,7 5 Krojenje Messen5,7 6 Trup ljenje Ablängen 8,4 7 Okretanje Wenden5,9 8 Sakupljanje grana Äste häufen 5,0 9 Ukupno Insgesamt 100,0 Obujam srednjega stabla iznosi 3,38 m\ a prsni je promjer je 61 cm. U strukturi tehničkoga obloga drva 93 % su trupci i 7 % rudničko drvo. Sječa i izrada provode se u ljeto za vrijeme mezgre. Prije su se trupci izrađivali u duljinama od 4 m, rudničko drvo od 1,5 m do 7 m, a prostorno drvo 1 m. U novije su se vrijeme trupci izrađivali na sječini u dvostrukim duljinama, a konačno prikrajanje i strojno guljenje kore obavljalo se na stovarištu pored pilane. Time se utrošak vremena trupljenja skraćuje za 50 %. Debljina se grana se uglavnom kreće do 7 cm s korom, pa se može primijeniti strojno kresanje grana. Kod primjene stablimične preborne sječe, harvesteri se ne mogu kretati po sječini. Kretanje stroja po sastoji- ni je nepoželjno radi njezine zaštite, a u sastojinama s većim nagibima j e i nemoguće (Pröll, 1995). U prebornim bi šumama trebalo primijeniti grupi- mičnu sječu, te istražiti primjenljivost procesora na pomoćnim stovarištima uz šumsku cestu. Kada bi se uz obaranje stabala motornom pilom za izradu primijenili procesori, bilo bi moguće 77,5 % operativnoga vremena radova na sječi i izradi visoko mehanizirati; sve osim radnih operacija, potražiti stablo, oboriti i eventualno pri krojiti. Na temelju strukture vrsta drva i načina sječe određen je prosječni stupanj mehaniziranosti za ukupnu sječivu količinu drva, koji iznosi 53,9 % (tablica 3). Racionalizacija radova na sječi i izradi može se ostvariti i pri primjeni motorne pile, stoje pomoću studija vremena po sekcijama provedeno u prebornim šumama jele (Bojanin, 1978). Jelova su debla podijeljena u sekcije duljine od 2 m, osim vršne sekcije koja je mogla biti kraća ili dulja. Prosječna duljina vršne sekcije bila je 2,3 m. Kod izrade je uzeta u obzir samo deblovina, jer su grane s korom bile tanje od 7 cm. Kako se iz tablice 5 vidi, utrošak vremena kresanja grana iznosi 57,7 % operativnog vremena. Ovdje je pokazana analiza utroška vremena kresanja grana. Kod izostavljanja vršne sekcije od 2,3 m duljine smanjuje se obujam izrađenoga drva 1,2 %, a utrošak vremena kresanja grana 9,6 %. Izostavljanjem daljnjih dviju gornjih sekcija debla, koje s vršnom sekcijom imaju ukupnu duljine 6,3 m, gore spomenuta smanjenja iznose 5,1 %, odnosno 28,8 % (slika 2). Ispušteni dijelovi stabla mogu se strojno usitniti. . inačica 1. Variante 2. inačica 2. Variante Duljina izostavljenoga gornjega dijela debla, m - Lange der ausgeschlossen Zopflange, m Obujam izostavljenoga gornjega dijela debla, % - Vermindertes Zopflange. % Postotno smanjenje utroška vremena kresanja grana kod izostavljanja (odbacivanja) gornjega dijela debla. °/ - Verminderter Zeitaufwand der Entastung, % Slika 2. Smanjenje obujma izrađenoga drva jelovih stabala, te smanjenje utroška vremena kresanja grana kod izostavljanja gornjega (vršnog) dijela debala Abb. 2. Verminderung der ausgeformten Holzmasse der Tannenstämme, sowie des Zeitaufwands der Entastung, beim Ausschliessen der Zopflängen 377 |