DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1997 str. 33 <-- 33 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 7-8, CXXI (1997), 371 -381 UDK 630* 369 + 379 (001) MOGUĆNOST tzv. VISOKOGA I POTPUNOG MEHANIZIRANJA SJEČE I IZRADE TE MEHANIZIRANJA PRIVLAČENJA DRVA U ŠUMAMA HRVATSKE MÖGLICHKEIT DER HOCH - UND VOLLMECHANISIERUNG DER EINSCHLAGSARBEITEN, UND MECHANISIERUNG DES HOLZRÜCKENS IN WÄLDERN KROATIENS Stevan BOJANIN * i Ante P. B. KRPAN** SAŽETAK: Primjena motornih lančanih pila za jednog radnika u Hrvatskoj iza 1960. godine predstavljala je prvu, ručno-strojnu fazu mehanizacije radova sječe i izrade. Iza toga javili su se u Europi višenamjenski strojevi za radove na sječi i izradi. Primjena se harvestera na sječi i izradi katkada smatra potpunom mehanizacijom ovih radova, dok se primjena procesora, kojima se drvo izrađuje bez obaranja stabala, smatra tek visokom mehanizacijom. Pored navedenih strojeva uvađani su i strojevi za guljenje kore obloga drva. Harvesteri i procesori namijenjeni su ponajprije za rad u prirodnim šumama i kulturama četinjača te u plantažama topola. U novije se vrijeme harvesteri primijenjuju u Njemačkoj u bukovim prore- dnim sastojinama za obradbu stabala do uključivo 25 cm prsnog promjera. U svezi s primjenom harvestera i procesora, treba uzeti u obzir da je u Hrvatskoj postotak drva četinjača u obujmu sječivoga drva približno 15 %. Svrha je ovoga rada istražiti mogućnost tzv. potpune i visoke mehanizacije pri sječi i izradi u mlađim, te visoke mehanizacije u kasnijim prorednim, te sječno zrelim sastojinama. U svezi s mehanizacijom privlačenja pri sortimentnoj i deblovnoj metodi izrade, želim objasniti mogućnosti primjene zglobnih traktora, gusjeničnih traktora i forvardera. Zatim se raspravlja primjena tzv. clam-bunk i grapple- traktora. Raspravlja se i problem odvajanja sakupljanja drva od samog privlačenja te spajanja sakupljanja drva s obaranjem i izradom. Prikazuju se rezultati istraživanja sakupljanja drva vitlima montiranima na traktor te prijenosnim vitlima. Ključne riječi: sječa i izrada, harvesteri i procesori, razina meha- niziranosti, sakupljanje drva, privlačenje, prijenosna vitla, traktori. 1. UVOD I PROBLEMATIKA - Mehaniziranje radova eksploatacije šuma u Hrvat- Važne su gospodarske šume u Hrvatskoj jed- skoj ovisi osim o drugim čimbenicima, o tipovima šu- nodobne visoke šume s oplodnom sječom koje obuhva- ma, vrsti drva, načinu gospodarenja te o terenskim i čaju 44 %, te visoke preborne šume s 18 % šumske klimatskim uvjetima. površine. U kontinentalnom području (u ravnici, prigorju i brdskom području) nalazi se 91 % visokih jednodobnih šuma. Visoke se preborne šume nalaze u *h-of.dr. se. Stevan Bojanin|,Pančićeva 1 planinskom području, gdje se uz njih rasprostire i 9 % **Prof. dr. se. Ante P. B. Krpan, Šumarski fakultet Zagreb , j . , , . * _ F & jednodobnih visokih suma. 371 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1997 str. 34 <-- 34 --> PDF |
S. Bojanin, 1 A. P. B. Krpan: MOGUĆNOST tzv. VISOKOGA I POTPUNOG MEHANIZIRANJA SJEČE Šumarski lisl br. 7-8. CXXI (1997), 371-381 Od godišnje posječene količine drva 85 % otpada na listače, a 15 % na četinjače (Krpan, 1992). Motorne lančane pile za jednoga radnika počele su se u Hrvatskoj rabiti iza 1960. godine, usporedo sa znatnijom uporabom traktora za privlačenje drva. Prije toga su se stabla obarala ručnim alatom, a oblo tehničko drvo privlačilo konjskom vučom ili izvozilo kolima sa konjskom zapregom. Prostorno je drvo iznošeno konjima (samaricama) odnosno sanjkama ili izvoženo kolima s konjskom zapregom. 2. SJEČA I IZRADBA DRVA - Fällung und Ausformung des Holzes U jednodobnim se visokim šumama mijenja način izrade sortimenata tijekom razvoja sastojine. U prebor- nim šumama, gdje se u pravilu obaraju najdeblja stabla, način je rada podložan manjim promjenama. U navedenim se slučajevima sječe i izrađuje motornim pilama Harvesteri i procesori ponajprije predviđeni su za uporabu u šumama četinjača. Pored toga se primijenju- ju i u bukovim sastojinama za stabla do prsnoga promjera 24 cm, (Farbrig i Enche, 1996). U šumskom se gospodarstvu u Lautenbergu u Njemačkoj harvesteri uspješno primijenjuju u bukovim sastojinama, za obradbu stabala prsnoga promjera do uključivo 25 cm. Stoga treba istražiti uporabnost višenamjenskih strojeva u bjelogoričnim sastojinama listača u Hrvatskoj, gdje se, prema dosadašnjim inozemnim iskustvima, mogu očekivati pozitivni rezultati. U tablici 1 prikazanje razvitak bjelogoričnih sasto- jina s navedenim prsnim promjerima srednjih stabala u prorednim sastojinama bukve i hrasta različite starosti. Tablica 1. Razvoj sastojina hrasta i bukve i ostalih listača Tabelle 1. Entwicklung der Bestände der Eiche sowie der Buche und übriger Laubhölzer Starost sastojina Srednje stablo - Mittelstamm Za sječu po ha- Hiebsanfall je ha Starost sastojina Pr pr., cm Obujam, irr Obujam drva, m-´ Broj stabala Bestandesalter BHDcm Inhalt fm Holzmasse fm Stammzahl Bestandesalter Hrast Eiche Bukva i dr. Buche u. ü. LH Hrast Eiche Bukva i dr. Buche u. ü. LH. Hrast Eiche Bukva i dr. Buche u. ü. LH. Hrast Eiche Bukva i dr. Buche u. ü. LH. Godina - Jahr Hrast Eiche Bukva i dr. Buche u. ü. LH Hrast Eiche Bukva i dr. Buche u. ü. LH. Hrast Eiche Bukva i dr. Buche u. ü. LH. Hrast Eiche Bukva i dr. Buche u. ü. LH. 20 - 5,5 - 0,02 - 5,8 - 290 30 11,5 10,1 0,06 0,04 27,1 21,4 452 535 40 16,5 14,5 0,20 0,11 36,0 35,6 180 324 50 21,5 18,5 0,37 0,24 43,5 46,1 118 192 60 26,5 22,0 0,67 0,41 51,0 55,1 76 134 70 31,5 25,5 1,06 0,61 58,5 72,8 55 119 80 36,0 29,0 1,50 65,0 43 90 40,5 32,5 2,05 70,5 34 100 45,0 36,0 2,65 64,0 24 110 49,0 3,25 59,5 18 S obzirom na debljinu stabala, u bukovim se prorednim sastojinama harvesteri mogu primijeniti za sječu i izradu 74 % sječivoga drva. Prema podacima u tablici harvesteri se mogu primijeniti i u 60-godišnjim sastojinama hrasta lužnjaka. Ostale su listače glede primjene harvestera slične bukvi, pa će se ubuduće razmatrati zajedno. U prorednim sastojinama u Hrvatskoj primijenjuje se isključivo stablimična sječa. Kako se vidi iz tablice 1, u najmlađim se prorednim sastojinama obara veliki broj stabala od kojih se stanoviti dio odnosi na pred- komercijalnu proredu. Ova se stabla moraju obarati motornom pilom. U mladim se prorednim sastojinama harvesteri kreću po vlakama, odnosno traktorskim putevima, odakle mogu sječi stabla u dohvatu hidrauličnoga kraka. Kako sastojine postaju sa starošću prohodne, harvesteri ulaze i kreću se po sastojini. 372 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1997 str. 35 <-- 35 --> PDF |
S. Bojanin, i A. P. B. Krpan: MOGUĆNOST tzv. VISOKOGA I POTPUNOG MEHANIZIRANJA SJEČE I ... Šumarski list br. 7-8, CXXI( 1997), 371-381 U tablici 2 prikazana je struktura operativnoga vremena pojedinih radnih operacija sječe i izrade u prored- nim sastojinama listača (hrasta te bukve s ostalim listačama), uz primjenu sortimentne metode. Indu- Radovi na sječi i izradi u prorednim sastojinama listača sa stablima do uključivo 25 cm prsnog promjera, mogu se 100 % visoko (rad procesorom), odnosno potpuno (rad harvesterom) mehanizirati. U sastojinama sa stablima iznad 25 cm prsnog promjera mogu se djelomično visoko mehanizirati samo radovi na izradi. S obzirom na debljinu stabala, mogu se radovi sječe i izrade u hrastovim prorednim sastojinama kod 22,1 % sječivog drva potpuno mehanizirati, a kod 77,9 % sječivog drva ovi se radovi mogu 20,6 % visoko meha- strijsko je drvo izrađeno u utovarnim duljinama. Na osnovi podataka u tablicama 1 i 2, u prorednim se sastojinama može odrediti mogući stupanj uporabnosti višenamjenskih strojeva pri sječi i izradi. nizirati (tablica 3). Prema debljini stabala u prorednim sastojinama bukve i ostalih listača, radovi na sječi i izradi mogu se za 73,8 % sječivoga drvnog obujma potpuno mehanizirati, a kod 26,2 % posječenoga drva moguće je 47,3 % visoko mehanizirati. Tablica 2. Struktura operativnoga vremena po stablu pri obaranju stabala i izradi sortimenata u prorednim sastojinama listača Tabelle 2. Verteilung der RAZ je Baum bei der Fällung und Ausformung in Durchforstungsbeständen der Laubhölzer Vrsta drva Holzart Hrast Eiche Bukva i ostale listače Buche u. ü. Laubhölzer Prsni promjer stabla, cm BHD des Stammes, cm 15 20 25 30 40 10 15 20 25 30 Udio operativnog vremena, % - % der RAZ Stab- lovno vrijeme Baum- zeit Radna operacija Ablaufabschnitt Hod do stabla Baum aufsuchen 15,5 10,5 8,5 7,0 5,0 15,0 12,4 12,0 7,6 5,4 Stab- lovno vrijeme Baum- zeit Radna operacija Ablaufabschnitt Obaranje - Fällen 11,9 15,7 24,3 29,7 34,6 14,2 12,2 12,3 17,2 16,9 Stab- lovno vrijeme Baum- zeit Radna operacija Ablaufabschnitt Dolazak do stabla i obaranje - Baum aufs, und Fällen 27,4 26,2 32,8 36,7 39,6 29,2 24,6 24,3 24,8 22,3 Stab- lovno vrijeme Baum- zeit Radna operacija Ablaufabschnitt Kresanje grana Entasten 28,9 21,9 19,5 17,5 14,6 11,0 11,2 15,4 15,0 13,6 Stab- lovno vrijeme Baum- zeit Radna operacija Ablaufabschnitt Sakupljanje grana Äste häufen 18,2 17,2 19,2 18,0 21,0 12,4 9,3 11,6 11,0 11,2 Stab- lovno vrijeme Baum- zeit Ukupno po stablu Insgesamt je Baum 74,5 65,3 71,5 72,2 75,2 52,6 45,1 51,3 50,8 47,1 Sortimentno vrijeme tehničkog drva Sortenzeit des Rundnutzholzes 5,3 15,1 18,5 21,9 18,6 10,9 20,7 Sortiment, vrijeme industrijskog drva Sortenzeit des Industrieholzes 20,3 19,6 10,0 5,9 6,2 47,4 54,9 48,7 38,3 32,2 Operati vn RAZ je BE o vrijeme p lum o stablu 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 373 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1997 str. 36 <-- 36 --> PDF |
S. Bojanin, i A. P. B. Krpan: MOGUĆNOST tzv. VISOKOGA I POTPUNOG MEHANIZIRANJA SJEČE I ... Šumarski list br. 7-8, CXXI (1997), 371-381 Tablica 3. Udio mehaniziranosti radova na sječi i izradi, s obzirom na način sječe, i vrste drva sastojine u šumama Hrvatske Tabelle 3. Mechanisierungsgrad der Einslagsarbeitenje nach der Hiebs- und Baumart, und Bestandesalter in Wäldern Sastojina Bestand Vrsta drva Baumart Prsni promjer Baumstärke Udio izrađenog drva, % % der ausgeformten Holzmasse Stupanj mehaniziranosti, % Mechanisierungsgrad, % Proredne sastojine listača Durchforstungs- laubbestand Hrast Eiche Pr. pr. < 25 cm BHD<25cm 22,1 100,0 Proredne sastojine listača Durchforstungs- laubbestand Hrast Eiche Pr. pr. > 25 cm BHD>25cm 77,9 20,6 Proredne sastojine listača Durchforstungs- laubbestand Hrast Eiche Ukupno Zusammen 100,0 Proredne sastojine listača Durchforstungs- laubbestand Hrast Eiche Prosjek Durchschnitt 38,1 Proredne sastojine listača Durchforstungs- laubbestand Bukva i ostale listače Buche u. ü. Laubh. Pr. pr. < 25 cm BHD<25cm 73,8 100,0 Proredne sastojine listača Durchforstungs- laubbestand Bukva i ostale listače Buche u. ü. Laubh. Pr. pr. > 25 cm BHD>25cm 26,2 47,3 Proredne sastojine listača Durchforstungs- laubbestand Bukva i ostale listače Buche u. ü. Laubh. Ukupno Zusammen 100,0 Proredne sastojine listača Durchforstungs- laubbestand Bukva i ostale listače Buche u. ü. Laubh. Prosjek Durchschnitt 86,2 Proredne sastojine listača Durchforstungs- laubbestand Ukupno izrađeno drvo proreda Gesamte Durchforstungs- holzmasse Pr. pr. < 25 cm BHD<25cm 57,9 100,0 Proredne sastojine listača Durchforstungs- laubbestand Ukupno izrađeno drvo proreda Gesamte Durchforstungs- holzmasse Pr. pr. > 25 cm BHD>25cm 42,1 32,1 Proredne sastojine listača Durchforstungs- laubbestand Ukupno izrađeno drvo proreda Gesamte Durchforstungs- holzmasse Ukupno Zusammen 100,0 Proredne sastojine listača Durchforstungs- laubbestand Ukupno izrađeno drvo proreda Gesamte Durchforstungs- holzmasse Prosjek Durchschnitt 71,4 Sječno zrele sastojine listača Hiebsreifer r Laubbestand Hrast - Eiche 23,9 33,3 Sječno zrele sastojine listača Hiebsreifer r Laubbestand Bukva i ostale listače Buche u. u. Laubh. 76,1 41,2 Sječno zrele sastojine listača Hiebsreifer r Laubbestand Bukva i ostale listače Buche u. u. Laubh. Ukupno Zusammen 100,0 Sječno zrele sastojine listača Hiebsreifer r Laubbestand Bukva i ostale listače Buche u. u. Laubh. Prosjek Durchschnitt 39,3 Preborne sastojine Plenterbestand Četinjače Nadelhölzer 100,0 77,5 Ukupno - Insgesamt Proredne sastojine Durchforstungsb. 28 71,4 Sječno zrele sastojine listača Hiebsr. Laubb. 57,3 39,3 Preborne sastojine Plenterbestand 14,7 77,5 Ukupno Zusammen 100,0 Prosjek Durchschnitt 53,9 374 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1997 str. 37 <-- 37 --> PDF |
S. Bojanin, i A. P. B. Krpan: MOGUĆNOST tzv. VISOKOGA I POTPUNOG MEHANIZIRANJA SJEČE I Šumarski list br. 7-8, CXXI (1997), 371 -381 Uzimajući u obzir ukupno posječeno drvo u mladim prorednim sastojinama listača, kod 57,9 % sječivog drva radovi se na sječi i izradi mogu potpuno mehanizirati, a kod 42,1 % sječivog drva (u debljim prorednim sastojinama) mogu se ovi radovi 32,1 % visoko mehanizirati. Prosječni udio mehaniziranosti u prorednim sastojinama listača je 71,4 % (tablica 3). Kod primjene procesora mogu se, odnosno moraju, stabla obarati motornom pilom. Stoga je u tablici 2 postotni udio radnih operacija "potražiti stablo i oboriti" prikazan zajedno. Njihov se udio kreće od 22,3 % do 39,6 % operativnog vremena. Tablica 4. Struktura operativnog vremena po stablu pri obaranju i izradi motornom pilom u sječno zrelim sastojinama Tabelle 4. Verteilung der RAZ je Baum bei der Fällung und Ausformung in hiebsreifen Laubwäldern Vrijeme Radna operacija Vrsta drva - Holzart Mogućnost visoke mehanizacije Vrijeme Radna operacija Hrast Bukva i ost. listače Mogućnost visoke mehanizacije Zeit Ablufabschnitt Eiche Buche u. ü. Laubh. Möglichkeit der Hochmechanisierung Zeit Ablufabschnitt Udio operativnog vremena % - % der RAZ Möglichkeit der Hochmechanisierung Hod do stabla Baum aufsushen 1,2 1,6 Obaranje Stabalno vrijeme Fällen Kresanje grana 9,0 5,5 Baumzeit Entasten Sakupljanje grana 17,8 16,2 Aste häufen 3,1 1,6 Ukupno Insgesamt 31,1 24,9 Otpiljivanje brade Sortimentno Waldhieb abschneiden 1,8 1,6 + vrijeme Krojenje tehničkog Vermessen 1,4 1,8 drva Trupljenje Sortenzeit Ablängen 5,4 4,7 + des Okretanje Rundnutz Wenden 1,2 - holzes Ukupno Insgesamt 9,8 8,1 Krojenje Vermessen 5,2 4,3 Prepiljivanje Sortimentno Einschneiden 15,0 15,8 + vrijeme Cijepanje prostornog Spalten 11,1 19,1 + drva Priprema složaja Sortenzeit Vorbereiten zum Setzen 4,4 2,9 des Prinošenje Schicht Rücken 7,2 10,3 holzes Slaganje Setzen 16,2 14,6 Ukupno Insgesamt 59,1 67,0 Operativno vrijeme po stablu RAZ je Baum 100,0 100,0 375 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1997 str. 38 <-- 38 --> PDF |
S. Bojanin, i A. P. B. Krpan: MOGUĆNOST tzv. VISOKOGA I POTPUNOG MEHANIZIRANJA SJFXE I Šumarski list br. 7-8, CXXI (1997), 371-381 U tablici 4 prikazana je struktura prosječnih utro- šaka vremena pojedinih radnih operacija u operativnom vremenu, pri obaranju i izradi stabala motornom pilom u sječno zrelim sastojinama hrasta te bukve i ostalih listača, uz primjenu sortimentne metode. U ovim sastojinama ne dolazi u obzir primjena strojeva za obaranje i kresanje grana. Operacije koje se mogu visoko mehanizirati, a to su sortimentna vremena ot- piljivanja brade i trupljenja kod tehničke oblovine, a kod prostornog drva trupljenje i cijepanje, u tablici 4 označene su oznakom "+". U sječno zrelim hrastovim sastojinama radovi sječe i izrade mogu se 33,3 %, a u sastojinama bukve i ostale bjelogorice 41,2 % visoko mehanizirati. Uzimajući u obzir udio navedenih vrsta drva u ukupnoj sječivoj količini drva u ovim šumama, navedeni se radovi mogu prosječno 39,3 % visoko mehanizirati (tablice 3 i 4). Ako bi se prostorno drvo usitnjavalo, povećao bi se stupanj mehaniziranosti u sječno zrelim listopadnim sastojinama. U tome bi slučaju došlo do izmjene zbog izostanka radnih operacija sortimentnog vremena prostornog drva. Kako je već ranije iznijeto, preborne su šume na visokom kršu djelomično jelove šume s primjesom smreke, a djelomično su mješovite šume s prosječnim udjelom jele 58 % i bjelogorice 42 %, od čega na bukvu otpada 35 %. U ovim se šumama provodi stablimična preborna sječa, u ophodnjicama od 10 godina; bruto količina sječivoga drva kreće se od 60 do 120 m3/ha. Uglavnom se provodi ljetna sječa. Na slici 1 prikazana je debljinska struktura oborenih stabala za bruto obujam posječenoga drva 90 mVha, u ophodnjicama od 10 godina, u sastojini jele s primjesom smreke. Ukupno su oborena 24 stabla po ha, prsnog promjera 27,5 cm do 75,5 cm. Ovako malena sje- čiva količina drva i broj stabala po ha, uz stablimičnu sječu, nepovoljno se odražavaju na mehaniziranje radova na sječi i izradi. 6 - 5 - s SS N E 4 - E os t*3 i 3 " "ČŠ L> CS tS 2 - Broj i ft - l l 1 1 1 l l l i 27,5 l l l l i l l l 37,5 42,5 47,5 52,5 57,5 62,5 67,5 72,5 Debljina stabala - pr. prom., cm - Baumstarke - BHD in cm l 77,5 Slika 1. Struktura oborenih stabala u desetgodišnjoj ophodnjici, u sastojini jele s primjesom smreke Abb. 1. Verteilung der gefällten Bäume im Plenterungsintervall von 10 Jahren in den Tannenwäldern mit beigemischter Fichte U tablici 5 prikazana je u jelovim prebornim šuma- izrade, uz primjenu sortimentne metode. Postotak ma struktura utroška operativnog vremena sječe i tehničkog oblog drva iznosi 95 %, a prostornoga 5 %. 376 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1997 str. 39 <-- 39 --> PDF |
S. Bojanin, i A. P. B. Krpan: MOGUĆNOST tzv. VISOKOGA I POTPUNOG MEHANIZIRANJA SJEČE I Šumarski list br. 7-8, CXXI (1997), 371-381 Tablica 5. Struktura operativnog vremena kod obaranje i izrade motornom pilom u prebornim šumama jele s primjesom Tabelle 5. Zeitaufwandsstruktur bei der Fallung und Ausformung mit EMS in Tannenplenterwal- dern Tek. br. Lfd. Nr. Radna operacija Ablaufabschnitt Operativno vrijeme, % % der RAZ 1 Hod do stabla Baum aufsuchen 1,8 2 Obaranje Fällen 15,0 3 Otpiljivanje brade Waldhieb abschneiden 0,5 4 Kresanje grana Entastung 57,7 5 Krojenje Messen5,7 6 Trup ljenje Ablängen 8,4 7 Okretanje Wenden5,9 8 Sakupljanje grana Äste häufen 5,0 9 Ukupno Insgesamt 100,0 Obujam srednjega stabla iznosi 3,38 m\ a prsni je promjer je 61 cm. U strukturi tehničkoga obloga drva 93 % su trupci i 7 % rudničko drvo. Sječa i izrada provode se u ljeto za vrijeme mezgre. Prije su se trupci izrađivali u duljinama od 4 m, rudničko drvo od 1,5 m do 7 m, a prostorno drvo 1 m. U novije su se vrijeme trupci izrađivali na sječini u dvostrukim duljinama, a konačno prikrajanje i strojno guljenje kore obavljalo se na stovarištu pored pilane. Time se utrošak vremena trupljenja skraćuje za 50 %. Debljina se grana se uglavnom kreće do 7 cm s korom, pa se može primijeniti strojno kresanje grana. Kod primjene stablimične preborne sječe, harvesteri se ne mogu kretati po sječini. Kretanje stroja po sastoji- ni je nepoželjno radi njezine zaštite, a u sastojinama s većim nagibima j e i nemoguće (Pröll, 1995). U prebornim bi šumama trebalo primijeniti grupi- mičnu sječu, te istražiti primjenljivost procesora na pomoćnim stovarištima uz šumsku cestu. Kada bi se uz obaranje stabala motornom pilom za izradu primijenili procesori, bilo bi moguće 77,5 % operativnoga vremena radova na sječi i izradi visoko mehanizirati; sve osim radnih operacija, potražiti stablo, oboriti i eventualno pri krojiti. Na temelju strukture vrsta drva i načina sječe određen je prosječni stupanj mehaniziranosti za ukupnu sječivu količinu drva, koji iznosi 53,9 % (tablica 3). Racionalizacija radova na sječi i izradi može se ostvariti i pri primjeni motorne pile, stoje pomoću studija vremena po sekcijama provedeno u prebornim šumama jele (Bojanin, 1978). Jelova su debla podijeljena u sekcije duljine od 2 m, osim vršne sekcije koja je mogla biti kraća ili dulja. Prosječna duljina vršne sekcije bila je 2,3 m. Kod izrade je uzeta u obzir samo deblovina, jer su grane s korom bile tanje od 7 cm. Kako se iz tablice 5 vidi, utrošak vremena kresanja grana iznosi 57,7 % operativnog vremena. Ovdje je pokazana analiza utroška vremena kresanja grana. Kod izostavljanja vršne sekcije od 2,3 m duljine smanjuje se obujam izrađenoga drva 1,2 %, a utrošak vremena kresanja grana 9,6 %. Izostavljanjem daljnjih dviju gornjih sekcija debla, koje s vršnom sekcijom imaju ukupnu duljine 6,3 m, gore spomenuta smanjenja iznose 5,1 %, odnosno 28,8 % (slika 2). Ispušteni dijelovi stabla mogu se strojno usitniti. . inačica 1. Variante 2. inačica 2. Variante Duljina izostavljenoga gornjega dijela debla, m - Lange der ausgeschlossen Zopflange, m Obujam izostavljenoga gornjega dijela debla, % - Vermindertes Zopflange. % Postotno smanjenje utroška vremena kresanja grana kod izostavljanja (odbacivanja) gornjega dijela debla. °/ - Verminderter Zeitaufwand der Entastung, % Slika 2. Smanjenje obujma izrađenoga drva jelovih stabala, te smanjenje utroška vremena kresanja grana kod izostavljanja gornjega (vršnog) dijela debala Abb. 2. Verminderung der ausgeformten Holzmasse der Tannenstämme, sowie des Zeitaufwands der Entastung, beim Ausschliessen der Zopflängen 377 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1997 str. 40 <-- 40 --> PDF |
S. Bojanin, i A. P. B. Krpan: MOGUĆNOST tzv. VISOKOGA I POTPUNOG MEHANIZIRANJA SJEČE 1 ... Šumarski list br. 7 8, CXXI (1997), 371-381 3. PRIVLAČENJE DRVA - Rückung des Holzes Mehanizacija privlačenja obloga drva u šumama Hrvatske skoro je potpuno provedena, dok se prostorno drvo još uvijek djelomično iznosi konjima. U prorednim se sastojinama tehničko oblo drvo privlači po tlu adaptiranim poljoprivrednim i srednje teškim zglobnim traktorima. Većina je traktora opremljena dvobubanjskimvitlima (Krpan i Ivanović, 1995). U sječno zrelim sastojinama listača s oplodnom sječom i u prebornim šumama, privlačenje vučom po tlu obavlja se zglobnim traktorima, uz primjenu deblovne i poludeblovne metode. U ravnici, u šumama na močvarnom razblaćenom tlu, uspješno se mogu primijeniti traktori gusjeničari. U ovim šumama bilo bi najbolje privlačenje drva obaviti traktorima zimi na smrznutom i više puta snijegom pokrivenom tlu. Svi gore spomenuti traktori opremljeni su vitlom, pa sakupljanje i samo privlačenje teče u jednom, neprekinutome tijeku rada. Traktori se kreću po vlakama, odnosno traktorskim putevima i iznimno, radi sakupljanja, ulaze u sastojinu. Udaljenost ulaska u sastojinu iznosi oko 20 % ukupne udaljenosti privlačenja. Tzv. Clam-bunk i Grapple-traktori kod nas se gotovo neprimijenjuju. U dijelu zrelih bjelogoričnih sastojina s oplodnom sječom, u ravnici i prigorju, primijenjuje se izvoženje drvnih sortimenata forvarderima. Pri tome je načinu privlačenja obvezna sortimentna metoda izrade. Izvoženje drva forvarderima primijenjuje se i u prorednim sastojinama gdje se sortimenti tehničke oblovine izrađuju u duljinama od 4 do 5 m. U jednoj prorednoj sječini, po kojoj se zbog gustoće sastojine forvarderi nisu mogli kretati, drvo je izvoženo forvarderom uz ranije sakupljanje lakim traktorom opremljenim dvobubanjskim vitlom. U jednoj sječno zreloj bjelogoričnoj sastojini, po kojoj su se mogli kretati zglobni traktori i forvarderi, izvoz sortimenata tehničkoga oblog drva proveden je u dvije inačice (Bojanin, Krpan, Beber 1987),ito: 1. Forvarder se pri praznoj i punoj vožnji kretao po vlaci, a prilikom sakupljanja i po sastojini. Sortimenti izrađeni iz pojedinih stabala ležali su pored panja. U ovom je slučaju svako oboreno stablo određivalo mjesto utovara, a forvarder se pri sakupljanja kretao od jednoga do drugoga oborenog stabla. 2. Kod druge je inačice izrađene Sortimente zglobni traktor sakupio na hrpe, a forvarder se pri utovaru kretao od hrpe do hrpe sječinom ili vlakom ovisno o tome gdje su se hrpe nalazile. Na osnovi količine izrađenoga drva po hektaru, troškova rada zglobnoga traktora i forvardera, kao i gustoće mreže sekundarnog otvaranja, može se izabrati najpovoljniji način sakupljanja drva. Ako je sječina, tj. sastojina neprohodna za forvarde- re, sakupljanje drva se mora odvojiti od privlačenja (izvoza) i obaviti drugim sredstvom rada. U prikazanom slučaju bili su ukupni troškovi sakupljanja i izvoza kod drugog načina 22 % veći nego kod prvog. Kod kratkih udaljenosti privlačenja nije svrsishodno obavljanje sakupljanja i privlačenja s dva različita vozila. Određivanjem utroška vremena te troškova rada pojedinih radnih operacija zglobnog traktora i forvardera, može se odrediti najmanja udaljenost privlačenja za svrsishodnu primjenu forvardera. Na sličan je način moguće problem sakupljanja i privlačenja (izvoženja) riješiti i u prorednim sastojinama. Odvajanje sakupljanja od samog privlačenja i spajanje obaranja i sakupljanja može u izvjesnim slučajevima, posebno u prorednim sastojinama, biti svrsishodno. Kako prema Ab egg u (1975) učinak pri sakupljanju ne ovisi toliko o tipu traktora i vučnoj sili vitla prihvatljivo je za sakupljanje, pogotovo u tankim sastojinama, upotrijebiti jeftinije motorno vitlo. Primjena vitla s radioupravljanjem posebno je učinkovita ako se obaranje stabala i sakupljanje povezu, a privlačenje se obavlja odvojeno. Time se može i radna operacija izvođenje pada stabla mehanizirati (G u g 1 - hör i Plettenberg, 1975). Radni postupak obaranja i prevršivanja motornom pilom uz sakupljanje i privlačenje šumskim traktorom s dvobubanjskim radioupravljanim vitlom uspješno je izveden u mladoj prorednoj čistoj sastojini smreke. Di- zalični procesor primijenjen je na šumskoj cesti (Anonymus, 1985). Radioupravljana vitla mogu se u našim prorednim sastojinama uspješno primijeniti za sakupljanje drva. Pri obaranju i izradi motornom pilom ili harveste- rom, mogu se navedenim vitlima sakupiti debla, industrijsko drvo, dugo drvo ili drvo utovarnih duljina, te sortimenti tehničkoga oblog drva. Privlačenje vučom po tlu može se obaviti Clam-bunk i Grapple-traktorima, a izvoženje forvarderima. Pri primjeni procesora na vlaci ili šumskoj cesti mogu se cijela stabla sakupiti duž vlake radioupravljanim vitlom U našim prorednim bjelogoričnim sastojinama sakupljalo se drvo pomoću vitla montiranoga na traktor (Bojanin, 1982). Rezultati su ovih istraživanja uspo- 378 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1997 str. 41 <-- 41 --> PDF |
S. Bojanin, i A. P. B. Krpan: MOGUĆNOST tzv. VISOKOGA I POTPUNOG MEHANIZIRANJA SJEČE I ... Šumarski list br. 7-8, CXXI (1997), 371 -381 ređeni s istraživanjima sakupljanja pomoću vitla mon- te pomoću prijenosnoga vitla (Stergiadis et al., tiranoga na traktor (Guglhör i Plettenberg, 1975), 1992), (slika 3). Vitlo Farmi - Winde Vitlo Igland - Winde Multi KBF Vitlo - 25 30 40 50 60 70 Slika 3. Dnevni učinci pri sakupljanju tanjega obloga drva pomoću vitla montiranog na traktori prijenosnoga vitla Abb. 3. Tagesleistungen beim Vorrücken von Schwachholz mit Schlcpperanbau- und tragbaren Winden Na osnovi podataka u tablici 6 može se ustanoviti da su rezultati prikazani na slici 3 samo djelomično usporedivi. Ipak je ova usporedba značajna. U usporedbi s ostala dva prikazana vitla, Multi KBF prijenosno vitlo na najkraćoj udaljenosti sakupljanja ima najveći, a na najvećoj udaljenosti najmanji učinak (slika 3). Učinak radioupravljanog na traktor montira noga vitla (Farmi Winde), manji je od učinka montiranoga vitla Igland bez radioupravljanja od 3 % do 15 %. S povećanjem udaljenosti sakupljanja, učinak prijenosnoga vitla u većoj mjeri opada nego li kod vitala montiranih na traktor. Kako je naprijed rečeno, promicanje mehaniziranja privlačenja prostornoga drva treba nastaviti. Tablica 6. Podaci o sakupljanju tanjeg drva pomoću vitala Tabelle 6. Angaben über das Vorrücken von Schwachholz mittels Seilwinden Vitlo Winde Vitlo Igland montirano na traktor bez radioupravljanja Schlepperanbauwinde ohne Funksteuerung Igland Winde Vitlo Farmi s radioupravljanjem, montirano na traktor Schlepperanbau- funkgesteuerte Farmi-Winde Prijenosno vitlo Multi KBF s radioupravljanjem Tragbare, funkgesteuerte Multi KBF Winde Teren Gelände Nagib +45 % Neigung +45 % ravan teren Ebene Nagib 0 do 50 % Neigung 0 bis + 50 % Obujam tovara, m3 Lastgrösse, fm 0,60 0,60 0,317 Komada u tovaru Stückzahl pro Last 2,2 2,2 1,0 Vrsta drva Baumart Bukva Buche Smreka i bor Fichte u. Kiefer Bor Kiefer Radna grupa Arbeitsgruppe 2 radnika 2 - Mannarbeit Uže Seil 0 mm 12 10 6 Uže Seil duljina, m Länge, m 80 do 80 bis 80 80 379 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1997 str. 42 <-- 42 --> PDF |
S. Bojanin, i A. P. B. Krpan: MOGUĆNOST tzv. VISOKOGA I POTPUNOG MEHANIZIRANJA SJEČE I ... Šumarski list br. 7-8. CXX1 (1997), 371-381 U sječno zrelim sastojinama kod primjene deblovne metode, zajedno s tehničkim privlači se i prostorno drvo koje je sadržano u deblu. Prostorno drvo, izrađeno pored panja u duljinama od 1 m, pakirano ili složeno po približno 1 prm (pov.), privlači se lakim traktorima koji se mogu kretati po sastojini. Granjevina bi se mogla duž vlake sakupiti vitlima s radioupravljanjem i potom bi se tamo moglo izraditi prostorno drvo u duljinama od Pri radovima na sječi i izradi u hrvatskim šumama primijenjuju se isključivo motorne pile. U prorednim sastojinama hrasta mogu se radovi na sječi i izradi, kod 22,1 % sječivoga drva potpuno ili visoko mehanizirati, a kod 77,9 % sječivoga drva mogu se ovi radovi 20,6 % visoko mehanizirati. Prosječan mogući stupanj mehaniziranosti iznosi 38,1 %. U prorednim sastojinama bukve i ostalih listača, mogu se radovi na sječi i izradi kod 73,8 % sječivoga drva 100 % visoko, odnosno potpuno mehanizirati, a kod 26,2 % sječivoga drva mogu se 47,3 % visoko mehanizirati. Prosječan stupanj visoke, odnosno potpune mehaniziranosti iznosi 86,2 %. Za ukupnu sječivu količinu drva u prorednim sastojinama prosječan je stupanj visoke, odnosno pune mehaniziranosti 71,4 %. U sječno zrelim sastojinama hrasta, mogu se radovi sječe i izrade 33,3 %, a u sastojinama bukve i ostalih listača 41,2 % visoko mehanizirati. Prosječan stupanj mehaniziranosti je 39,3 %. U prebornim sastojinama jele s primjesom bukve stupanj visoke mehaniziranosti je 77,5 %. Abegg, B., 1975: Untersuchungen über das Rücken auf Machinenwegen. Eidg. Anstalt für das forstliche Versuchswesen CH-8903 Birmensdorf, Berichte Nr. 148, S. 1-70. Anonymus, 1985: Tagungsführer zur 9 KWF- Tagung 1985. KWF, Gross-Umstadt, Teil B, 1-201. Boj anin, S., 1978: Odnos utroška vremena i donje granice izrade sortimenata kod jelovih stabala. Šumarski list, 11-12, 439-457. Bojanin, S., 1982: Sakupljanje trupaca vitlom. Mehanizacija šumarstva, 7-8, 297-317 1 m ili u utovarnim duljinama. Ako se granjevina usitnjava, a strojevi ne mogu ući u sastojinu, sakupljanje se duž vlake može izvesti na gore spomenuti način. U kasnijim se proredama može postupiti slično kao i u sječno zrelim sastojinama. U planinskim i brdskim te nizinskim šumama žičare se primijenjuju malo, iako se preporuča ovaj način finog otvaranja iz ekoloških i estetskih razloga. Prosječan stupanj visoke, odnosno pune mehaniziranosti za ukupnu sječivu drvnu količinu je 53,9 %. Privlačenje tehničkoga oblog drva gotovo je potpuno mehanizirano, a obavlja se adaptiranim poljoprivrednim i zglobnim traktorima, te forvarderima. Prije su se primjenjivali i traktori gusjeničari. Područje primjene gore navedenih sredstava privlačenja kao i primjena Clam-bunk i Grapple-traktora, treba se ispitati sa šumskogospodarskoga, tehničkoga i šumskozaštitnog stajališta. Mehanizacija privlačenja prostornoga drva može se u znatnoj mjeri riješiti i prijelazom na izradu utovarnih duljina, a u mladim neotvorenim prorednim sastojinama finim otvaranjem. Fino otvaranje općenito omogućuje racionalizaciju privlačenja kako tehničkoga tako i prostornog drva. Uvođenje radioupravljanih vitala za sakupljanje drva, pri čemu se sakupljanje odvaja od privlačenja a spaja s obaranjem i eventualno izradom, omogućuje pored ostalog i racionalizaciju te humanizaciju rada. Bojanin, S.& A. P.B. Krpan, J. Beber, 1987: Privlačnje tehničke oblovine pomoću forvardera uz različite uvjete rada. Studija, Šumarski fakultet Zagreb, 1-31. Bojanin, S. & A. P. B. Krpan, 1996: Mechanisierung der Holzerntearbeiten in Kroatien - Zustand und Entwicklung. Materijalji XXX. Meždunarodnogo simposiuma "Mehanizacija ljesnih rabot" (31. avgusta - 7. sentjabrja 1996. goda), Moskva- 1996., 54-75. F orb rig, A., B. G. En eke, 1996: Tagungsführer zur 12 KWF-Tagung 1996. Oberhof-Thüringen, KWF, Gross-Umstadt, 1-136. 4. ZAKLJUČCI - Folgerungen 5. LITERATURA - Literaturverzeichnis 380 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1997 str. 43 <-- 43 --> PDF |
S. Bojanin. i A. P. B. Krpan: MOGUĆNOST tzv. VISOKOGA I POTPUNOG MEHANIZIRANJA SJEČE I ... Šumarski list br. 7-8, CXX1 (1997), 37 1-381 Guglhör,W.,&Plettenberg,N., 1975: Untersuchungen zum Rücken von Schwachholz aus Durchforstungen mit funkgesteuerter Farmi-Winde und Klemmbankschlepper. Forstliche Forschungsanstalt München, Forschungsberichte, Nr. 24, Teil B, 1-120. Krpan, A. P. B., 1992: Iskorišćivanje šuma. Monografija Šume u Hrvatskoj, Sveučilište u Zagrebu, Šumarski fakultet, 153-170. Krpan, A. P. B. &Ivanović,Ž., 1995: Komparativna analiza rada traktora u proredama. Znanstvena studija. Šumarski fakultet, 1-32. ZUSAMMENSSUNG: Die Einschlagsarbeiten in Wäldern Kroatiens werden ausschliesslich mit EMS verrichtet. In Eichendurchforstungsbeständen können die Einschlagsarbeiten bei 22,1 % des Hiebsanfalls 100% vollmechanisiert, bei 77,9 % des Hiebsanfalls 20,6 % hochmechanisiert werden. Durchschnitlicher Mechanisierungsgrad beträgt 38,1 %. In Durchforstungsbeständen der Buche und übrigen Laubhölzer können die Einschlagsarbeiten bei 73,8 % des Hiebsanfalls 100 % vollmechanisiert, bei 26,2 % des Hiebsanfalls 47,3 % hochmechanisiert werden. Durchschnittlicher Hoch- bzw. Vollmechanisierungsgrad beträgt 86,2 %. Bei der Gesamtdurchforstungsmasse beträgt durchsnittlicher Mechanisierungsgrad 71,4%. In hiebsreifen Eichenbeständen können die Einschlagsarbeiten 33,3 %, und in denjenigen der Buche und übrigen Laubhölzer 41,2 % hochmechanisiert werden. Durchschnittlicher Mechanisierungsgrad ist 39,3 %. In Tannenplenterwäldern beträgt der Hochmechanisierungsgrad 77,5 %>. Durchschnittlicher Mechanisierungsgrad für den Gesamtjahreseinschlag beträgt 53,9%. Das Rücken von Rundnutzholz ist fast völlig, unter Anwendung die landwirtschaftlichen, adaptierten- und Knick- sowie Raupenschlepper und Rückezügen, mechanisiert. Der Anwendungsbereich der vorerwähnten Rückemittel, sowie der Klemmbank- und Zangenschlepper soll vom forstwirtschaftlichen, technichen und waldschonenden Standpunkte festgestellt werden. Die Mechanisierung des Rückens von Schichtholz kann teilweise durch die Übergang auf die Ausformung des Holzes in Kranlängen, und in jungen Durchforstungsbeständen ohne Feinerschliessung, durch die Feinerschliessung in hohem Masse gelöst werden. Die Feinerschliessung überhaupt ermöglicht bzw. verbessert die Rationalisierung des Rückens sowohl von Rundais auch von Schichtholz. Mit dem Einsatz der funkgesteuerten Seilwinden, mit dem vom Rücken gelösten, und mit dem Fällen gekoppelten Vorrücken vermindern sich die Arbeitskosten, verwirklichen sich die Rationalisierung und Humanisierung der Arbeit. Pro 11, W., 1995: Harvester im Gebirge. Holz-Kurier, Nr. 48, 11-12. Stergiadis,G. Gh.;K. G. Doukas; E.A. Kara- gannis; P.B. Kararizos, 1992: Tragbare Zugwinden als Hilfsmittel bei der Holzrückung in kleinen Distanzen in Griechischen Waldern. 26. Internationales Symposium zur Mechanisierung der Arbeit an der Universität für Bodenkultur Wien. Sammelbuch der Referate, 145-150. 381 |