DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1997 str. 31 <-- 31 --> PDF |
S. Orlić, N. Komlenović, P. Rastovski, M. Ocvirek: USPIJEVANJE ŠEST VRSTA ČETINJAČA ... Šumarski list br. 7-8, CXXI (1997), 361 -370 Što se tiče djelotvornosti usvojenog dušika glede proizvedene drvne tvari deblovine (Hansen iBaker 1979, Simon et. al. 1990, Komlenović i Krs- tinić 1994), ona je bila najveća kod europskog ariša Tablica 9: Kemizam biljnog materijala Table 9: Chemical composition of plant material (3,28 g N/ 1 kg deblovine ili 1 g N/305 g deblovine), a najmanja kod obične smreke (5,28 g N/ 1 kg deblovine ili lg N/l 89 g deblovine). Vrsta Species Dijelovi stabla Tree parts Sadržaj hraniva u % - Contents of minerals % Vrsta Species Dijelovi stabla Tree parts N P K Ca Mg Obični bor Scots pine Deblo Stem Drvo - Wood Kora - Bark 0,08 0,45 0,011 0,043 0,58 0,15 0,10 0,81 0,032 0,063 Obični bor Scots pine Grane Branches Suho drvo - Dry wood Sviježe drvo - Fresh wood Kora - Bark Iglice -Needles 0,25 0,24 1,04 1,71 0,011 0,028 0,112 0,173 0,02 0,15 0,46 0,51 0,38 0,15 1,19 0,72 0,040 0,062 0,133 0,078 Obični bor Scots pine Korijen Root Drvo - Wood Kora - Bark 0,20 0,76 0,018 0,115 0,06 0,76 0,07 0,18 0,021 0,144 Iz svega iznesenog proizlazi kako na istraživanoj stojbini proučavane četinjače različito uspijevaju. Bez obzira na ove razlike ovdje se može uspješno proizvoditi drvo četinjača u kratkim ophodnjama. Nakon četinjača moguć je i uzgoj autoktonih listača. Ove i slične površine ipak su ponajprije predodređene za poljoprivrednu proizvodnju. Slične rezultate s četinjačama moguće je postići na području bujadnica i vriština koje nije pogodno za intenzivan uzgoj ratarskih kultura (Komlenović et. al. 1995). 4. ZAKLJUČCI - Conclusions 1. U pokusu sa šest vrsta četinjača osnovanom na le- siviranom tlu visok postotak preživljenja imali su obični i crni borte smreka. Kod europskog ariša utvrđenje nizak, a zelene duglazije izrazito nizak postotak preživljenja. 2. Američki boro vac, europski ariš i zelena duglazi- ja bile su vodeće vrste glede visinskog rasta. Kod ovih su vrsta utvrđeni i najveći prsni promjeri. Daleko najveća drvna zaliha utvrđena je kod američkog borovca. Zbog malog postotka preživljenja duglazija je imala najmanju drvnu zalihu. 3. Američki borovac proizveo je i najveću, a zelena duglazija najmanju biomasu. 4. Iglice i kora sadržavali su relativno najviše, a drvo najmanje analiziranih hraniva. Od analiziranih hraniva biomasa obične smreke nakupila je najviše kalcija, a svih ostalih istraživanih vrsta drveća najviše dušika. LITERATURA - References Assmann, E., 1970.: The Principles of Forest Yield Study, Pergament Press, London. Dokuš, A., Orlić, S., 1986.: Šumske kulture i plantaže, Monografija, Šumarski institut, Jastrebar- sko, str. 87-91, Jastrebarsko Hamilton, G.J., 1975.: Forest Mensuration Handbook, Her Majesty´s Stationary Office, London. Hansen, E.A.J.B. Baker, 1979.: Biomass and nutrient removal in short rotation intensively cultured plantations. In Proceedings of Symposium on Impact of Intensive Harvesting of Forest Nutrient Cycling, 13-16 Aug. 1979., State University of New York, College of Environment Science and Forestry, Syracuse: 130-150. Komlenović, N., 1978.: Utjecaj mineralnih gnojiva na ishranu i rast obične smreke (Picea abies Karst.) na lesiviranom akričnom (vrištinskom) tlu. Annales Forestales 8/5: 91 -122. Komlenović, N., 1983.: Ishrana bilja. Šumarska en- ciklopedija, Zagreb, Knjiga 2: 139-143. Komlenović, N., Dokuš, A., Orlić, S., Mayer, B. 1975.: Proučavanje metoda podizanja i uzgoja intenzivnih nasada četinjača brzog rasta. Osnovne ekološke značajke objekata istraživanja, Šumarski institut, Jastrebarsko. Komlenović,N.,Krstinić,A., 1994.: Neka fiziološka svojstva pojedinih klonova topola iz sekcije Aigiros i Tacamahaca. Šumarski list, 118,5-6: 147-152. Komlenović, N., Orlić, S., Rastovski, P, 1995.: Uspijevanje šest vrsta četinjača u području bujadnica i vriština, Šum. list 5-6, 169-178, Zagreb. Komlenović,N.,Orlić,S.,Rastovski,P, 1995.; Uspijevanje šest vrsta četinjača u području bujadnica i vriština, Šumarski list, 119, 5-6: 169-178. 369 |