DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1997 str. 28 <-- 28 --> PDF |
S. Orlić. N. Komlcnović, P Rastovski, M. Ocvirck: USPIJEVANJE ŠEST VRSTA ČETINJAČA . Šumarski list br. 7-8, CXXI (1997), 361-370 Starost sadnica korištenog sadnog materijala kretala se od 2 godine (1 + 1 europski ariš) do 5 godina (zelena duglazija). Od osnivanja pokusa proteklo je 26 godina, to znači da se ukupna starost stabala kod posljednje izmjere kretala u rasponu od 28 godina kod europskog ariša do 31 godine kod zelene duglazije (tablica 1). Preživljenje biljaka u pokusu bilo je zadovoljavajuće kod običnog bora (81,8%), crnog bora (80,1 %) i obične smreke (79,9%), znatno slabije kod američkog bo- rovca (60,9%) i vrlo slabo kod europskog ariša(39,l%) i zelene duglazije (17,4%). Razlog slabog uspjeha pojedinih vrsta glede preživljenja treba tražiti ujakom napadu grčice u 3. godini iza osnivanja pokusa. U pogledu debljinskog i visinskog rasta u ovoj razvojnoj fazi vodeće su aloktone vrste, zelena duglazija (23,8 cm i 18,1 m), američki borovac (21,5 cm i 19,2 m) i europski ariš (18,9 cm i 18,71 m). Naše domaće vrste imale su u prosjeku sporiji rast za oko 25%, najbolji je običan bor (17,0 cm i 16,1 m), zatim crni bor (15,8 cm i 13,4 m) i najslabija obična smreka (14,7 cm i 13,7 m). Provedena analiza varijance pokazuje da su utvrđene razlike među vrstama visokosignifikantne (razina l%Frač. 18,46" za promjer i 23,91" za visinu, tablica 5 i 6 ). Visinske krivulje (graf. 1) i debljinska struktura stabala u plohama (graf. 2) dobro ilustriraju visinski i debljinski rast pojedinih vrsta u pokusu. Grafikon 1: Visinske krivulje Graph 1: Height curves li. ni 24 -- 22 -- 20 -- 18 -- 16 - 14 -- 12 -- 10 -- 8 - 6 -- 4 -- 2 - o -- LA AB 7D OB CB Legenda: OS - Obična smreka - Norway spruce (Picea abiesKarst.) OB - Obični bor - Scots pine (Pinus sylvestris L.) CB - Crni bor - Austrian pine (Pinus nigra Arn.) EA - Europski ariš - European larch (Larix enropea L.) AB - Američki borovac - Eastern white pine (Pinus strobus L.) ZD - Zelena duglazija - Douglas - fir (Pseudotsuga mensiesii Franco) H—I—I—I—I—I—I—I—h H—I—I—I—I—h H—I—I—I—I—I—h -I—I 1 1 1—I 1 r—I 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 d, cm Temeljnica po ha najviša je kod američkog borovea (55,14 m2) i zatim kod običnog bora (46,39 m2), a slijede crni bor (39,52 m2) i obična smreka ( 34,03 m2). Zbog niskog postotka preživljenja osjetnije zaostaju europski ariš (27,45 m2) i zelena duglazija (19,40 m2). Glede proizvedene drvne mase po ha odnosi medu vrstama su istovjetni kao po temeljnici, vodeći su američki borovac (549,12 m3) i običan bor (336,72 m3),a slijede crni bor (269,72 m3), obična smreka (233,23 m3), europski ariš (250,00 m3) i zelena duglazija (169,08 m3). Prosječni dobni prirast kretao se u rasponu od 5,45 m3/ha kod zelene duglazije do čak 18,30 m3/ha kod američkog borovca. Podaci o rastu i prirastu u istovjetnom pokusu navedenih vrsta u području bujadnica i vriština, područje Šumarije Duga Resa - pilot objekt "Lokve", niži su za oko 10% kod obične smreke , običnog bora, crnog bora, europskog ariša i zelene duglazije, a veći za oko 10% kod američkog borovca u odnosu na one u "Slatkom potoku" (Komlenović, Orlić, Rastovski, 1995.). Istraživanja koja su provedena na širem području Uprave šumarije Bjelovar tijekom 1980.i 1981. godine u mladim kulturama četinjača pokazala su približno isti odnos medu vrstama u pogledu intanziteta rasta, a rezultati u 15. godini starosti iznose oko 50% vrijednosti registrirane na pilot objektu "Slatki potok" (Orlić, 1981.). 366 |