DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1997 str. 25 <-- 25 --> PDF |
S. Orlić, N. Komlcnović. P. Raslovski, M. Ocvirek: USPIJEVANJE ŠEST VRSTA ČETINJAČA Šumarski list br. 7-8, CXXI (1997), 361-370 U istraživanja su uključene gospodarski najinteresantnije vrste četinjača, tri domaće i tri strane. U tablici 1 popisane su istraživane vrste i starost njihovog sadnog materijala. Sadni materijal je poznatog porijekla (Orlić, 1979.). Poljski pokus osnovan je u proljeće 1969. godine. Primijenjen je randomizirani blok sustav uz tri ponavljanja (Slika 1). Razmak sadnje je 2 x 2m (2.500 N/ha) kod svih vrsta. Od svake vrste zasađene su 144 biljke u radnoj plohi, odnosno 432 u pokusu (144 x 3 repeticije). Opažanja i izmjere u pokusu su obavljena prvih pet godina svake godine, a nakon toga svake pete godine. Rezultati istraživanja objavljeni su (Ori ić, 1979., 1983., Orlić, Komlenović, 1988.). Posljednja izmjera provedena je ujesen 1994. i proljeće 1995. godine, odnosno u 26. godini od osnivanja pokusa. Na svim stablima mjerena je visina i prsni promjer, te preživljenje biljaka u plohama. Temeljem prikupljenih podataka obračunata je drvna masa i poprečni dobni prirast. Za obračun drvne mase korištene su jednoulazne tablice-tarife (Hamilton, 1975.). Visinske krivulje su izravnane matematsko-grafičkom metodom, a srednje sastojinsko stablo obračunato je pomoću srednje temeljnice i visinskih krivulja. Statistička obrada podataka provedena je temeljem visine i prsnog promjera, i to analize varijance i Duncan test (tablica 5 i 6). Proizvedena biomasa po jedinici površine obračunata je pomoću srednjeg sastojinskog stabla, koje je Slika 2: Deblo, korijen i granje (suho+živo) obične smreke Foto: S. Orlić 3.1. Područje istraživanja-Research area U istraživanom području klima je humidna. Prema Thornthwaitu indeks efektivnosti oborina (P/E) je 72. Oznaka klime prema Köpenu je Cfmbx". Srednja godišnja temperatura zraka je 10,3° C, a u toplijem dijelu godine (IV-IX mj.) 16,6° C, srednja go- Slika 3: Deblo, korijen i granje (suho+živo) europskog ariša Foto: S. Orlić Slika 4: Iskopani korijenov sustav crnog bora Foto: S. Orlić pronađeno i posječeno u svakoj repeticiji. Na terenu je vaganjem utvrđena težina svježe tvari debla, panja, ži- lja i grana (žive + suhe). Od svakog dijela stabla uzet je uzorak za laboratorijsku obradu radi utvrđivanja učešća drva, kore i iglica, te ukupno proizvedene suhe tvari. Uzorci su sušeni na temperaturi od 105° C do konstantne težine, usitnjeni i zatim analizirani (Orlić, Ko- m 1 eno vić,Rastovski, Ocvirek, 1991.). Koncentracije hraniva u biljnoj tvari utvrđene su metodama koje su korištene u našim ranijim istraživanjima (Komlenović, 1978., Komlenović, Orlić, Rastovski, 1995.). dišnja količina oborina iznosi 813 mm, a u toplijem dijelu godine (IV-IX mj.) 462 mm. U vegetacijskom pogledu to je područje šume hrasta kitnjaka i običnog graba (Querco-Carpinetum Croati- cum Horv.). 3. REZULTATI ISTRAŽIVANJA - Research Results and Discussion 363 |